Desetine prijava o lažnim bombama

Dojave stižu sa „izgubljenih telefona“

"Bomba će eksplodirati za nekoliko minuta" - rečenica je koju su policajci u protekle tri godine čuli više puta od nepoznatih osoba, sa nepoznatih brojeva. U tom trenutku prioritet je - evakuacija!
Objavljeno: 22. 01. 2018 - 06:50 Promjenite veličinu teksta: A A A
Dojave stizu sa „izgubljenih telefona“

Kada se utvrdi da se radilo o lažnom prijavljivanju, bar kako se ispostavi, odgovornost onih koji su digli na noge policiju, vatrogasce i hitnu pomoć gotovo je zanemarljiva. Vrlo malo počinilaca završi u zatvoru, iako zakon predviđa kaznu do tri godine zatvora za lažnu uzbunu.

U znaku uzbuna

Protekle godine je, i to za samo mjesec, na broj policije stiglo čak 18 dojava o bombama, za koje je utvrđeno da su bile lažne, potvrđeno je Pobjedi nezvanično u policiji.

Pozivi su u kratkom roku praznili diskoteku ,,Bigl“, šoping centar Delta siti, Atlas kapital, ,,Ramadu“, ,,Hemeru“, ,,Hilton“, pa i i Sportski centar ,,Morača“.

Pozivi su stizali sa bosanskih i srpskih brojeva, ali je otkriven samo jedan od ovih slučajeva i podnijeta je krivična prijava.

Kako pojašnjava sagovornik Pobjede, lociranje tih brojeva zahtijevalo je vrijeme, kao i komunikaciju sa policijama tim zemalja.

Saradnja sa operaterima bila je minimalna, jer identitet osoba koje su koristile te pripejd brojeve nije bio u sistemu.

Advokat Damir Lekić primjećuje da je porastao broj prijava o lažnim bombama posredstvom inostranih telefonskih brojeva. No, to je samo jedan od uočljivih vidova lažnog prijavljivanja jer se obično završi evakuacijom nekog objekta ili prostora, a situaciju nerijetko prati panika. Malo ko ostaje ravnodušan na takve alarme koji se dogode, po pravilu, na javnim mjestima, hotelima, aerodromima, utakmicama…

Lekić precizira da, prema zakonu, onaj ko prijavi određeno lice da je učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, a zna da to lice nije učinilac, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do 3 godine – navodi Lekić.

Pojašnjava da je radnja ovog krivičnog djela prijavljivanje određenog lica da je učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

- Postoji mogućnost da krivično djelo za koje se neko lažno prijavljuje uopšte nije izvršeno ili ako jeste da je učinilac neko drugo lice, a ne ono koje je lažno prijavljeno - kazao je Lekić.

On dodaje da je na državnom tužiocu zadatak da u optužbi koju zastupa pred sudom dokaže krivicu okrivljenog kako bi se donijela osuđujuća presuda za krivično djelo lažno prijavljivanje.

(Opširnije u današnjoj Pobjedi)

Foto: D. Malidžan

Komentari: 0

Novi komentar