Kaže da se nema smisla porediti sa Hrvatskom

ĐUROVIĆ: Da smo kao Hrvatska završili bi pregovore u martu

Više nema smisla porediti se sa Hrvatskom, jer da smo ko Hrvati završili bi pregovore u martu ove godine, izjavila je bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović. 
Objavljeno: 23. 01. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Đurović, koja je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Pogorici, kaže da se pristupanje ovih pet i po godina fokusiralo najvećim djelom na otvaranje poglavlja te da to nije realna slika ispunjenosti evropskih standarda koje znače spremnost za članstvo.

“Tek kada se veći broj poglavlja privremeno zatvori, moći ćemo govoriti o većem stepenu spremnosti naše zemlje za članstvo u Uniji”, kazala je ona.

Prof. Đurović objašnjava da se državljani Crne Gore, kada uđemo u EU, neće odmah moći zapošljavati u zemljama EU, navodeći da je krajnji rok za slobodno kretanje radnika na tržištu EU čitavih 7 godina.

Ona je dodala i da je ohrabrujuće što je predsjedavajuća EU Bugarska politiku proširenja Unije na Zapadni Balkan stavila kao svoj prioritet.

ANALITIKA: Što Zapadni Balkan može očekivati od predsjedavanja Bugarske EU? Da li će proces proširenja biti u fokusu? Ovo vas posebno pitam jer se zna da je Bugarska uz Rumuniju najnerazvijenija zemlja sa ozbiljnjim problemom korupcije.

ĐUROVIĆ: Poslije dužeg vremena, jedna članica EU koja preuzima predsjedavanje stavila je politiku proširenja EU na Zapadni Balkan kao svoj prioritet (jedan od četiri prioriteta), što je zaista ohrabrujuće. Bugarska, koja dobro poznaje sve izazove na putu pristupanja, zalagaće se za ubrzanje procesa proširenja, kako bi naš region bio stabilniji, ekonomski perspektivniji,  sa snažnijim institucijama, evropskim standardima poslovanja i bolje uvezan sa evropskom infrastrukturom.

Poslije serije evropskih izvještaja, konkretizacija ove akcije može se očekivati na Majskom samitu u Sofiji, koji se organizuje, simbolično, 15 godine poslije Solunskog samita, od kada smo dobili “evropsku perspektivu” članstva. Nadajmo se da će Bugarska, zajedno sa drugim državama članicama, uspjeti da konkretnizuje ovu evropsku perspektivu u jasniji akcioni plan za članstvo za našu zemlju.

gordanadjurovic2ANALITIKA: Znam da je teško licitirati sa datumom ulaska Crne Gore u EU, ali se sa visokih međunarodnih adresa pominje 2025. godina kao godina učlanjenja. Otvoreno je i pitanje načina ulaska zemalja Zapadnog Balkana. Vi podržavate princip regate, ali da li je realno da će Brisel cijeniti pojedinačne uspjehe država? Koliko mogu prevladati politički razlozi?

ĐUROVIĆ: Svakako da se treba uporno zalagati za politiku pristupanja prema sopstvenim postignućima, tj. za princip regate. To je i zvanična politika Brisela. Za zemlje koje su najviše odmakle na putu pristupanja kao što su Crna Gora i Srbija, svako uvođenje politike “sustizanja, usaglašavanja dinamike i regionalnih političkih ustupaka” – odlaže pristupanje. Čak i u odnosu na Srbiju, Crna Gora je u prednosti jer nema potencijalnih političkih blokada pristupanja, kao što je slučaj sa Srbijom u njenom poglavlju 35 (Dijelog Beograd-Priština).

Do datuma možemo doći i kalkulacijom od krajnjeg datuma prema tekućem statusu. Ako od 2025. godine, kao hipotetičke godine članstva, oduzmemo dvije godine za proces potvrđivanja našeg pristupnog ugovora, znači da bi trebalo da potpišemo pristupni ugovor krajem 2022. godine. A to dalje znači da bi trebalo da usaglasimo 95% mjerila već do kraja 2021. godine, uz istovremenu potvrdu da imamo dovoljno administrativnih kapaciteta da odgovorimo na obaveze države članice u svakom pogledu. To znači da bi u ovoj godini bilo dobro ako bi otvorili i preostala tri poglavlja (mada nije presudno za dinamiku), a zatim trebamo napraviti i sprovoditi jasnu dinamiku ispunjavanja mjerila i zatvaranja poglavlja. Posebno pitanje, koje će opredjeliti ovu dinamiku – jeste ispunjavanje uslova za dobijanje finalnih mjerila za poglavlja 23 i 24, kako bi se napravio konačan i jasan plan i za njihovo ispunjavanje. Dobro bi bilo da imamo novi plan za poglavlja 23 i 24 do kraja ove godine, a to će zavisiti od ocjene Komisije i prihvatanja država članica zadovoljavajućeg nivoa ispunjenosti sadašnjih tranzicionih mjerila.

To dalje znači da u ovoj godini treba da donesemo  tri važna dokumenta: Prvo, realan i ostvariv Plan pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji sa horizontom do 2021. godine, koji bi sadržao sve propise koje još trebamo usaglasiti. Drugo, jasan plan jačanja administrativnih kapaciteta tamo gdje se zaista mora investitati sa novim ljudima, njihovim prekvalifikacijama ili razmještajem i konačno, a ne manje bitno da napravimo budžet pristupanja jer to do sada nikada nismo ni radili, i krajnje je vrijeme da se i taj račun napravi. Naravno, bilo bi dobro da do kraja 2018. godine imamo i četvrti nedostajući dokument, Finalni akcioni plan za poglavlja 23 i 24. Ako se ove pretpostavke ispune, biće mnogo izvjesnije govoriti o datumima i sljedećim fazama.

Inače, više nema smisla porediti se sa Hrvatskom, jer da smo ko Hrvati, završili bi pregovore u martu ove godine.

ANALITIKA: Da li je Crna Gora posljednjih godina usporila proces približavanja EU? Da li nas je, kako se može čuti u dijelu javnosti, Srbija prestigla kada je riječ o sprovođenju reformi? Poznato je da Srbija ima problem Kosova, ali ovdje prevashodno mislim na ostale „domaće zadatke“?

ĐUROVIĆ: Pristupanje se ovih pet i po godina fokusiralo najvećim djelom na otvaranje poglavlja i to nije realna slika ispunjenosti evropskih standarda koje znače spremnost za članstvo. Tek kada se veći broj poglavlja privremeno zatvori, moći ćemo govoriti o većem stepenu spremnosti naše zemlje za članstvo u Uniji. I najnovije istraživanje De Facto agencije o podršci za integracije, upućuje da raste broj onih koji ocjenjuju da proces pristupanja traje već priličan broj godina, i ne vidi se izvjestan završetak pristupnog procesa. Raste i broj euroskeptika.

Ako nastavimo onaj prethodno iznijeti okvirni plan dinamike završetka pregovora, očekuje nas proces veoma dinamičnog zatvaranja poglavlja narednih par godina.  Na primjer, s obzirom da smo do 2017. godine zatvorili samo tri poglavlja, trebalo bi 2018. da probamo da zatvorimo barem 4 poglavlja, 2019. da taj broj podignemo na 6 poglavlja, 2020 – na 8 poglavlja, te 2021. godine da zatvorimo čak 10 poglavlja.

Tako bi nam za 2022. godinu, ostalo da zatvorimo dva poglavlja vladavine prava, kao i poglavlja o institucijama (34) i ostala pitanja (35). Komisiji treba par mjeseci da pripremi Nacrt pristupnog ugovora, koji se treba usaglasiti, prevesti na sve službene jezike i potpisati.

Znači, ako Junkerove prognoze stavimo u vremenski horizont-  pregovaraćemo više od 10 godina, a da li ćemo zaista tada završiti pregovore, da li ćemo ući sami ili sa još nekom zemljom regiona u ovom momentu nije jednostavno tvrditi, jer zavisi od mnogo faktora, i od nas, i od same EU, kao i od susjeda.

gordanadjurovic3pinkmANALITIKA: Pregovori u pristupanju EU traju već pet i po godina. Otvoreno je 30 poglavlja, od kojih su samo tri privremeno zatvorena. Što to znači za običnog građanina? I što uopšte znači to što smo otvorili poglavlja i što sa druge strane se čeka da neka budu otvorena? Da li samo otvaranje poglavlja znači da smo u tim oblastima ipak malo spremniji za proces priključenja?

ĐUROVIĆ: Obični građanin u prosjeku nije dovoljno upoznat sa procesom, niti se interesuje gdje bi mogao saznati više o tome. Po anketama, samo 10 posto ljudi interesuje se da sazna više o procesu, što je zabrinjavajuće mali broj. Obični građanin svakako da želi snažnije i transparentnije institucije, kako bi mogao lakše zadovoljavati svoje svakodnevne potrebe i nadati se adekvatnom poslu, sa pristojnom platom. Percipira da to integracije mogu donijeti, ali ne prepoznaje direktnu i brzo ostvarivu vezu između tih apstraktnih tehničkih termina o otvaranju poglavlja i konkretnih koristi koje može dobiti u razumnom roku.

Međutim, dvije ciljne grupe, koje po svim istraživanjima najviše prate proces – to su prvenstveno mladi, a zatim predstavnici biznisa. Prvi zato što žele bolje obrazovanje, mobilnost, putovanje i lično usavršavanje (uz mogućnost i zapošljavanja u Uniji), a drugi zato što im se mijenjaju uslovi poslovanja i u samoj Crnoj Gori, sa strožijim standardima i sve većom konkurencijom.

Svako da smo spreminji za članstvo u oblastima gdje smo već preuzeli pravnu tekovinu EU i gdje smo uveli EU standarde poslovanja.

ANALITIKA: Pred kraj prošle godine otvorili smo poglavlja 2 i 3 koja se odnose na slobodu kretanja radnika i pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga. Zapošljavanje u inostranstvu je nešto što interesuje dosta ljudi, kao i mogućnost poslovanja u inostranstvu. Da pokušamo da pojasnimo – da li su naša preduzeća spremna za evropsku utakmicu i kada bi našim državljanima moglo biti otvoreno evropsko tržište rada?

ĐUROVIĆ: Poznato je da države članice najmanje dvije, a najviše pet godina, mogu primjenjivati nacionalne mjere pristupa tržištu rada, dok je krajnji rok za slobodno kretanje radnika na tržištu EU čitavih 7 godina. Nova država može tražiti i ranije da se preispitaju ovi rokovi. Međutim, činjenica je da se danom pristupanja, ne stiču odmah mogućnosti slobodnog zapošljavanja svih profesija, u svim državama članicama. Prvo se priznaju tzv. regulisane profesije, tek kasnije druga zanimanja.

Što se tiče spremnosti naših preduzeća za evropsku utakmicu, svakako da se treba još dosta ulagati da bi se konkurentnost povećala, jer na tržištu od 511 miliona stanovnika konkurencija je ogromna. Istovremeno, konkurencija je i u samoj zemlji svakim danom sve veća, jer smo mi veoma liberalan sistem, koji daje nacionalni tretman stranim kompanijama u procesu osnivanja, ulaganja, javnih nabavki  i mnogih drugih prava.

gordanadjurovic4betaANALITIKA: Da li smatrate da će neke zemlje EU tražiti oštrije uslove kada su ova dva poglavlja u pitanju, posebno kada je u pitanju zapošljavanje naših gradjana u inostranstvu i imajući u vidu probleme koje su imali sa radnicima iz Rumunije i Bugarske? U laičkoj javnosti se često može čuti da ćemo nakon ulaska u EU moći slobodno da se zapošljavamo u zemljama EU?

ĐUROVIĆ: Kada je u pitanju pristup tržištu najrazvijenijih zemalja EU po pitanju slobodnog kretanja radnika, svakako je za očekivati da će određeni broj zemalja iskoristiti to pravo i tražiti maksimalne rokove za pristup njihovom tržištu rada. Pojedine zemlje mogu tražiti određene prelazne rokove za pristup tržištu, za konkretna zanimanja. To je bio slučaj npr. sa zahtjevima Njemačke i Austrije, kad je Hrvatska pristupala. Drugim riječima, neće biti baš tako lako zapošljavati se svuda po Evropi odmah po pristupanju. Zavisi od zanimanja do zanimanja, i od zemlje do zemlje. Državama EU treba dodatna radna snaga zbog efekta starenja stanovništva, ali ona dolazi sa svih meridijana, a ne samo sa Balkana.

Kada je u pitanju pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga, sve države članice su u obavezi da otvore svoje tržište za kompanije iz drugih zemalja, kao i da im omoguće pod istim uslovima prekogranično pružanje usluga. Tu ne bi trebalo očekivati nikakve naknadne produžene rokove za pristup tržištu po ostvarenju punopravnog članstva.

ANALITIKA: Što možemo očekivati od izvještaja koji se odnosi na poglavlja 23 i 24, odnosno na korupciju i organizovani kriminal, koji je najavljen za mart ili april, imajući u vidu radni dokument koji je objavljen? Mislite li da će biti značajno kritičkiji u odnosu na prethodni?

ĐUROVIĆ: Svakako da od prethodnog (jesenjeg) izvještaja nije bilo moguće ostvariti značajan progres u svim oblastima vladavine prava, ali to ne znači da ne treba očekivati bolje ocjene u narednom (proljećnom) izvještaju, jer se u određenim oblastima ipak radilo i rezultata ima.  Pitanje je međutim da li će, na bazi njih, Komisija ocjeniti da je to “dovoljno u ovoj fazi” i  preporučiti Savjetu da se ide u proces definisanja novih pregovaračkih pozicija za ova poglavlja ili ne. Ako dobijemo poziv da podnesemo završne pozicije za ova poglavlja, to bi bio veoma pozitivan signal za Crnu Goru i pregovori bi dobili na dinamici.

ANALITIKA: Da li je, po Vašem mišljenju, Crna Gora u dosadašnjem procesu pristupanja privukla dovoljno sredstva iz fondova EU? Imamo li kapaciteta da privučeno sredstva i da li vi dijelite mišljenje da EU kada daje novac daje ga uglavnom za konsultacije i izrade strategija, pa se u konačnom vrati upravo njima, odnosno njihovim konsultantima?

ĐUROVIĆ: Kod ocjene obima i strukture povučenih sredstava pretpristupne podrške, ne treba posmatrati samo apsolutne iznose (preko 1% BDP-a godišnje, što je veoma značajno), već i njihovu strukturu (za koje namjene su povučeni), kao i da li su ostvareni osnovni ciljevi za koje su sredstva odobrena. Veoma je važno da to nije samo tehnička podrška za pisanje propisa ili njihovo prevođenje (ponekad već prevedenog), već da u tim akcijama ima i nabavke određene opreme i, što je još važnije, određenih investicija (koje su najvidljivije za običnog građanina). Nije lako pregovarati sa Komisijom, ali treba biti uporan i argumentovano obrazlagati zašto nam je nešto bitno da se podrži, da bi se u IPA projektima našlo što više prioriteta, za koje i mi sami cijenimo da su crnogorski razvojni prioriteti, a ne samo preporuke i ocjene Evropske komisije.

Nacionalne programe do sada solidno povlačimo, ali bi svakako mogli mnogo više da uložimo u jačanje kapaciteta za povlačenje sredstava iz različitih programa EU, kao i sredstava iz tzv. Višekorisničke IPA, koja uključuje i Zapadnobalkanski investicioni okvir.

Komentari: 0

Novi komentar