Dragica Sekulić, ministarka ekonomije

Kod Ulcinja će se graditi velika solarna elektrana bez podsticajnih mjera

Ministarka ekonomije i predsjednica Komisije za valorizaciju državnog zemljišta na Možuri Dragica Sekulić najavila je u intervjuu za Portal Analitika da će tender za izgradnju solarnih elektrana u Ulcinju biti raspisan najkasnije u martu, ističući da je nekoliko kompanija pokazalo inicijalno interesovanje za taj posao. 
Objavljeno: 29. 01. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Kod Ulcinja ce se graditi velika solarna elektrana bez podsticajnih mjera

"U najavi je moguća realizacija projekta izgradnje velike solarne elektrane na zemljištu u blizini Ulcinja, za šta imamo veliko interesovanje nekoliko kompanija. Iz tog razloga radimo na pripremi tendera koji bi, ukoliko sve bude u skladu sa planom, trebalo da bude raspisan najkasnije u martu. Napominjem da za ove vrste elektrana– izgrađenih na zemljištu, a ne na krovnoj konstrukciji– nijesu predviđene podsticajne mjere", kazala je Sekulić.

Portal Analitika je ranije objavio da se na Možuri, gdje se već gradi vjetro-park u vrijednosti od 87 miliona eura, planira i gradnja solarnih elektrana, kao i da su Ministarstvu ekonomije već dostavljena dva pisma namjera potencijalnih investitora zainteresovanih za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 2,315 MW.

Sekulić je navela da  od EPCG uskoro očekuju predlog alternativnog rješenja za gradnju drugog bloka pljevaljske termoelektrane, nakon propalog dogovora sa kompanijom Škoda Praha. Ono što je u ovom trenutku izvjesnije i što se doživljava kao prioritet, prema njenim riječima, su ekološka rekonstrukcija prvog bloka TE Pljevlja i toplifikacija grada, što bi trebalo da košta 63,6 miliona eura. 

Sekulić je precizirala da za ovu godinu nije planirano izdavanje nijedne nove dozvole za izgradnju novih malih hidroelektrana. Biće razmotreni samo ranije predati zahtjevi za rekonstrukcije postojećih, ugradnju hidroelektrana na postojeće vodovodne sisteme i solarne panele.

ANALITIKA: Da li je gradnja drugog bloka pljevaljske termoelektrane, nakon propalog dogovora sa Česima, i dalje prioritet tim prije što nije bilo gradnje novih energetskih izvora u zadnjih nekoliko decenija? Da li se projekat gradnje drugog bloka može realizovati paralelno sa gradnjom autoputa Bar- Boljare, imajući u vidu stanje javnih finansija?

SEKULIĆ: Ono što je prioritet u ovom trenutku jeste ekološka rekonstrukcija postojeće TE u Pljevljima i paralelno uz nju toplifikacija grada, posebno imajući u vidu ograničen režim rada termoelektrane najkasnije do 2023. godine. Poznato je da u naredne tri godine TE Pljevlja, u stanju kakvom je sada, može da radi još 20.000 sati. Ali ono što, čini se, ostavlja dilemu jeste šta nakon 2021. godine? Nakon 2021. godine mi ćemo imati rekonstruisanu termoelektranu koja će po svim ekološkim i tehnološkim standardima moći da radi narednih 20 godina. Potreban novac za ekološku rekonstrukciju, u iznosu od oko 40 miliona eura, EPCG već ima na svojim računima.

Kad je u pitanju izgradnja drugog bloka TEP, raskid ugovora sa Škodom Praha nas nije obeshrabrio, niti poremetio u namjeri da novi proizvodni objekat u Pljevljima bude izgrađen.  Vrlo brzo očekujemo od EPCG predlog alternativnog rješenja za njegovu realizaciju. Nakon što utvrdimo sve neophodne tehničke, tehnološke i druge elemente vezane za novi proizvodni blok, moći ćemo da sagledamo i mogućnosti i načine njegovog finansiranja. O segmentu finansiranja ne možemo govoriti sada jer još nemamo finalni projekat pred sobom, ali ono što možemo reći u ovom trenutku jeste da ćemo itekako voditi računa da njegova realizacija ni na koji način ne poremeti stabilnost budžeta države.

dragicasekulic2ANALITIKA: Da li će toplifikacija Pljevalja prethoditi gradnji drugog bloka? Koliko novca će biti uloženo u tu svrhu i kad bi se (okvirno) moglo očekivati da toplifikacija bude završena?

SEKULIĆ: Paralelno sa ekološkom rekonstrukcijom TE Pljevlja biće realizovan i projekat toplifikacije grada. Jedinstvenom listom prioritetnih infrastrukturnih projekata, koju je prošle godine usvojila Nacionalna investiciona komisija, procijenjeno je da ukupna vrijednost ekološke rekonstrukcije prvog bloka termoelektrane Pljevlja sa toplifikacijom grada iznosi 63,6 miliona eura.

Dakle, procijenjena vrijednost toplifikacije je nešto više od 20 miliona. Ono što je važno jeste da su budžetom EPCG obezbijeđena sva potrebna sredstva za dio projekta koji se odnosi na ekološku rekonstrukciju TEP I za ovu godinu, dok će ostala potrebna sredstva za toplifikaciju biti blagovremeno obezbijeđena zavisno od stvarne vrijednosti investicije.

Sama ekološka rekonstrukcija podrazumijeva i izgradnju jedne toplotne stanice, dok će finansiranje izgradnje primarne i sekundarne toplotne mreže biti realizovano u koordinaciji Vlade, Opštine Pljevlja i EPCG. Po pitanju finansiranja i onoga što će u tom dijelu biti obaveza Vlade, mi imamo dvije mogućnosti: da direktno izdvojimo sredstva iz Kapitalnog budžeta, kojim je samo za ovu godinu za te svrhe predviđeno 510.000 eura, ili da se odreknemo dijela dividende koja Vladi, kao akcionaru u EPCG, pripada na godišnjem niovu. O tome će biti donijeta odluka kad preciziramo strukturu realizacije projekta.

EPCG je u prethodnom periodu raspisala javni poziv za izradu idejnog projekta za toplifikaciju i ekološku rekonstrukciju koja podrazumijeva izradu idejnog projekta za toplifikaciju grada Pljevalja. To znači da stvaramo sve uslove da već sljedeće godine uđemo u konkretnu realizaciju rekonstrukcije prvog bloka TE Pljevlja.

dragicasekulic3ANALITIKA: Na koji način Vlada planira da otkupi akcije EPCG od A2A, koja je aktivirala tzv, put opciju? Da li će se država dodatno zadužiti za 250 miliona eura, da li se u tom trenutku planira rebalans budžeta i da li se, dugoročno, planira da te akcije ostanu u vlasništvu države ili će biti ponuđene nekom novom strateškom investitoru?

SEKULIĆ: Aktiviranje Put opcije znači da je A2A odlučila da svoje akcije proda državi i kupovina tih akcija je primarni korak koji ćemo da napravimo. Ono što razmatramo, i u tom cilju razgovaramo sa finansijskim institucijama, jeste brži i po Vladu povoljniji način njihovog otkupa. S obzirom na to da je Put opcijom definisan otkup akcija u sedam godišnjih rata i, u skladu sa tim, proporcionalno uvećanje vlasništva države nad akcijama, mi pokušavamo da pronađemo model otkupa po kojem bismo vlasništvo nad akcijama u EPCG mogli da steknemo odmah.

Naredni period do maja, kada je rok za uplatu prve rate, iskoristićemo da kroz razgovore sa finansijskim institucijama pronađemo najpovoljniji model takvog otkupa akcija. Dakle, fokusirani smo na to da vratimo akcije u državno vlasništvo i svi razgovori koje vodimo usmjereni su u tom pravcu. Sve ostalo za sada ostaje na nivou interesovanja određenih kompanija za poslovanje EPCG kao najznačajnije elektroenergetskog subjekta u državi.

ANALITIKA: Zašto se stimuliše gradnja malih obnovljivih izvora energije ako je Crna Gora blizu ostvarivanja nacionalnog cilja od 33% proizvedene energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji? Da li će stimulacije biti ukinute, ili svedene na minimum?

SEKULIĆ: Vlada je početkom prošle godine donijela odluku o obustavljanju izdavanja energetskih dozvola za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), kako bi preispitala neophodnost daljeg finansijskog podsticanja njihove izgradnje. Za ovu godinu nije planirano izdavanje nijedne nove dozvole za izgradnju novih malih hidroelektrana. Biće razmotreni samo ranije predati zahtjevi za rekonstrukcije postojećih, ugradnju hidroelektrana na postojeće vodovodne sisteme i solarne panele.

Kad govorimo nacionalnom cilju od 33 odsto proizvedene energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnje energije, mi se zaključno sa 2016. godinom nalazimo na 31,7 procenata udjela obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije. S obzirom na to da se izvještaj radi na dvogodišnjem nivou, krajem 2018. ćemo imati precizne podatke za ovu i godinu pred nama.

U međuvremenu razmatramo mogućnosti uvođenja drugačijeg sistema podsticaja od postojećeg. Fid-in tarife su odličan način da država krene u iskorišćavanje obnovljivih izvora energije, taj metod se i u Evropi pokazao najboljim za podsticanje ove vrste proizvodnje, ali smatramo da smo sada dostigli određeni nivo na kojem možemo razmišljati i o drugim vrstama podsticanja, kao što su aukcije, premije...

Takođe, ono što je u ovom trenutku u najavi je moguća realizacija projekta izgradnje velike solarne elektrane na zemljištu u blizini Ulcinja, za šta imamo veliko interesovanje nekoliko kompanija. Iz tog razloga radimo na pripremi tendera koji bi, ukoliko sve bude u skladu sa planom, trebalo da bude raspisan najkasnije u martu. Napominjem da za ove vrste elektrana – izgrađenih na zemljištu, a ne na krovnoj konstrukciji– nijesu predviđene podsticajne mjere. Ukoliko se realizuje, ovaj projekat će značajno doprinijeti procentu iskorišćenja obnovljivih izvora za proizvodnju energije i biti važan element u sistemu sigurnosti snabdijevanja svih potrošača.

ANALITIKA: Koliko je, po Vašoj ocjeni, do sada urađeno na planu energetske efikasnosti? Da li se taj posao privodi kraju što se tiče zgrada i javnih ustanova (škole, bolnice...)?

SEKULIĆ: U proteklih osam godina kroz dva projekta primjene mjera energetske efikasnosti rekonstruisano je 48 obrazovnih i zdravstvenih objekata širom Crne Gore i uloženo više od 35 miliona eura. Podsjetiću da Ministarstvo ekonomije od 2009, odnosno 2012. godine realizuje Projekat Energetska efikasnost u Crnoj Gori i Program energetske efikasnosti u javnim zgradama i sa njihovom implementacijom nastavlja i u ovoj godini. Za realizaciju druge faze oba programa tokom 2018. godine biće izdvojeno oko 11 miliona eura, a planirano je da u ovoj godini bude rekonstruisano i adaptirano 11 objekata. Kroz rekonstrukciju i adaptaciju značajno poboljšavamo uslove boravka u objektima, a to potvrđuju ne samo izuzetno zadovoljstvo učenika, pacijenata, zaposlenih, odnosno svih koji borave u njima, već i konkretni podaci o ostvarenim uštedama električne energije. Naime, podaci sa rekonstruisanih objekata govore da je preko 60 odsto manja potreba za energijom u objektima nakon njihove rekonstrukcije.

U toku su pregovori sa Svjetskom bankom oko obezbjeđenja dodatnih sredstava u iznosu od šest miliona eura za primjenu mjera energetske efikasnosti u drugim zdravstvenim objektima. U zavisnosti od raspoloživog budžeta, dodatnih 15 do 18 zdravstvenih objekata biće energetski unaprijeđeno. Planirano je da se sa sprovođenjem ovog projekta počne sredinom 2018. godine.

Dodatno, u cilju stvaranja održivog sistema finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru,  Ministarstvo ekonomije intenzivno radi na razvoju modela koji će omogućiti da se radovi na primjeni mjera energetske efikasnosti u drugim objektima finansiraju iz ušteda koje su ostvarene i koje ćemo ostvariti u rekonstruisanim objekatima.

dragicasekulic4ANALITIKA: Koliko je projekat Biznis karavan doprinio razvoju preduzetničkog duha u Crnoj Gori? Da li će, nakon obilaska svih opština u Crnoj Gori, projekat biti nastavljen i u kom obliku?

SEKULIĆ: Biznis karavan je definitivno doprinio boljoj informisanosti preduzeća o tome koje sve mehanizme imaju na raspolaganju da unaprijede svoje poslovanje, na koji najbrži način da riješe izazove sa kojima se susrijeću i kome se mogu obratiti kada naiđu na neki problem. Potvrda tome je izuzetno visok procenat iskorišćenosti sredstava kroz programe podrške koje sprovodi Ministarstvo ekonomije i velika zainteresovanost privrednika da u tim programima učestvuju i u ovoj godini. U prošloj godini smo finansijski i tehnički podržali preko 60 preduzeća u Crnoj Gori i zato smo povećali budžete svakog od programa za 50 odsto do 100 posto, a za ovu godinu opredijelili smo ukupno dva miliona eura podrške.

Preostalo je da Biznis karavan posjeti još devet crnogorskih opština i naravno da time nećemo završiti našu misiju. Najavili smo pokretanje novog projekta koji će imati za cilj pružanje pomoći domaćim proizvođačima za bolji plasman njihovih proizvoda na tržištu. U tom obliku ćemo nastaviti našu direktnu saradnju sa privredom, kao i, naravno, kroz programe podrške koje smo i do sada realizovali.

ANALITIKA: U odnosu na zemlje okruženja, da li Crna Gora zaostaje ili prednjači u domenu razvoja nacionalnog brenda i zaštite potrošača?

SEKULIĆ: Ono što je naša percepcija i ono što su ocjene koje dolaze sa relevantnih evropskih adresa je da je Crna Gora uradila dosta kako u domenu nacionalnog brendiranja, tako i u sferi zaštite potrošača. Mi smo sa procesom izgradnje nacionalnog brenda počeli 2014. godine i za relativno kratak period postigli zapažene rezultate. Samo neke od realizovanih aktivnosti govore jasno i nedvosmisleno u prilog ovoj konstataciji: prije svega Crna Gora je jedina država koja dva puta godišnje organizuje konferencije o razvoju nacionalnog brenda na najvišem internacionalnom, stručnom i institucionalnom nivou; u skladu sa Komunikacionim planom imamo jasno definisane aktivnosti koje se odnose na promociju brenda države, kako u domaćoj, tako i u inostranoj javnosti.

Posebno je važno pomenuti usvajanje Zakona o nacionalnom brendu, koji je doprinio da Crna Gora postane prva država u regionu, Evropi, a i šire, koja je oblast razvoja nacionalnog brenda uredila posebnim zakonom. Dakle, Crna Gora veoma aktivno radi na izgradnji svog identiteta i imidža koji će joj obezbijediti niz benefita po ukupnu privredu, jer proces nacionalnog brendiranja dodatno osnažuje podsticaj direktnih stranih investicija, povećava broj inostranih turista, povećava tražnju za domaćim proizvodima i uslugama u zemlji i inostranstvu i slično.

U domenu zaštite potrošača Crna Gora se pozicionirala kao dobar primjer svim državama u okruženju kako se na kvalitetan i izbalansiran način preuzimaju i implementiraju direktive i drugi propisi EU, a ujedno se jačaju potrošačka prava donošenjem nacionalnih odredbi koje dodatno upotpunjuju oblast zaštite potrošača. Na dobrom smo putu da ispunimo kriterujume za zatvaranje poglavlja 28 koje uređuje zastitu potrošača i zdravlja, jer je nedavno Vlada utvrdila i u skupštinskoj je proceduri značajan Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda, kojim će se osnažiti nivo zaštite potrošača u više oblasti.

Komentari: 6

Nick

29. 01. 2018 - 07:14

Cekajte, da pojedemo onu cokoladu sa Cetinja
Edi

29. 01. 2018 - 12:30

2315 MW ??? Pa mi ćemo biti ko Njemačka onda.Ne nego Španija. A mogli ste napisat 23000 MW ili 23000000000000000 MW ....isto bi bilo, nikakva razlika (samo malo vise nula, da se bolje vidi). PS. A kako služi novi Mercedes, dobar a?
Vlajko

29. 01. 2018 - 16:04

Edi, Rijec je o dva i 315 MW vidis da je zarez a ne tacka..
Edi

29. 01. 2018 - 17:49

A tako već može, 2,3.. MW... Ali to je malo...Ništa ispod 50 MW.
1167

29. 01. 2018 - 18:28

Na Acovu solanu se neće ništa graditi,do solitera..Pa ptičurine neka slijeću na krovove nebodera...
Pg

29. 01. 2018 - 19:36

Nasa draga ministrica .
Novi komentar