Poruka sa okruglog stola

CEMI: Potrebno sprovoditi više finansijskih istraga

U Crnoj Gori je potrebno sprovoditi više finansijskih istraga, a od oktobra do decembra prošle godine, u predmetima korupcije, pokrenuto ih je 17 protiv fizičkih lica i deset protiv pravnih, saopšteno je na okruglom stolu Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Objavljeno: 31. 01. 2018 - 13:55 Promjenite veličinu teksta: A A A
CEMI: Potrebno sprovoditi vise finansijskih istraga

Okrugli sto „Finansijske istrage u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori – izazovi i prepreke“, organizovan je u okviru projekta „Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije„ koji CeMI sprovodi u partnerstvu sa „Transparentnost Srbija“ u „Asocijacijom za demokratske inicijative Sarajevo“, a koji finansira Ambasada Kraljevine Holandije.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore i šefica radne grupe za poglavlje 23,  Marijana Laković-Drašković ocijenila je da je Crna Gora, u procesu reforme pravosuđa stvorila uslove za oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću, definisala postupak oduzimanja imovinske koristi, kao i, kako je dodala, postupanje državnih organa i upravljanje oduzetom imovinom.

“Finansijska istraga se pokreće naredbom državnog tužioca, ako su ispunjena tri uslova i to osnov sumnje da je imovina imaoca u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima, osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo propisano Zakonom o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću”, objasnila je Laković-Drašković.

Ona smatra da je ostvaren napredak u jačanju pravnog, regulatornog i institucionlanog okvira, ali da, kako je dodala, postoji preporuka da je potrebno povećati kapacitet za vršenje finansijskih istraga.

“Kada su u pitanju predmeti korupcije, u periodu oktobar-decembar 2017. godine, imamo pokrenutu finansijsku istragu protiv 17 fizičkih i deset pravnih lica, dok je u jednom predmetu donijeta naredba o proširenju finansijske istrage protiv 11 fizičkih lica”, navela je Laković-Drašković.

Kada su u pitanju predmeti organizovanog kriminala, kako je rekla, u periodu od oktobra do decembra prošle godine, pokrenuto je 18 finansijskih istraga protiv 111 lica, od čega je 14 pravnih.

Laković-Drašković je ocijenila da saradnja između svih učesnika u postupku finansijskih istraga mora biti na većem nivou i brža.

Istraživačica na projektu Jelena Đurišić kazala je da je u budućem periodu neophodno jačati kadrovske kapacitete Specijalnog odjeljenja Višeg suda, kao i Specijalnog državnog tužilaštva.

„Takođe je neohodno predvidjeti više službenika za rad u Specijalnom policijskom odjeljenju, koje sada broji 20 policajaca“, navela je Đurišić.

Ona smatra da je neophodno, što prije, formirati Centralni ili Nacionalni sistem, a do uspostavljanja takvog sisteme potrebno je, kako je kazala, razmisliti da se istražiteljima omogući direktan pristup postojećim bazama, kako bi se u kraćem vremenskom roku i uz izbjegavanje „curenja informacija“ došlo do uspješnijeg sprovođenje finansijskih istraga. 

„Ovom pitanju, naravno, neohodno je prići veoma studiozno i tako osjetljiva, pravna pitanja detaljno regulisati zakonskom regulativom, kako bi se spriječile sve eventualne zlouporebe do kojih bi moglo doći“, navela je Đurišić.

U narednom periodu je, kako smatra, potrebno sprovoditi više finansijskih istraga, a neophodno ih je sprovoditi i proaktivno.

„Zaključeno je da su se proaktivne finansijske istrage do sada vodile u izuzetno malom broju slučajeva. Potrebno je i finansijske istrage cjelishodnije voditi paralelno sa krivičnim“ ocijenila je Đurišić.

Prema njenim riječima, za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca neophodna je „sinhronizovana borba“ svih državnih organa, sudova, užilaštava, policije.

„Crna Gora je stekla i formirala odlične osnove za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Imamo zakone, koje je potrebno primjenjivati i nadam se da će u narednom periodu biti sve više uspješno sprovedenih finansijskih istraga“, rekla je Đurišić.

Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Miloš Šoškić objasnio je da je osnovni cilj izvršilaca krivičnih djela sticanje imovinske koristi, pa zbog toga, kako je rekao, krivična sankcija ili zatvor za njih predstavlja samo rizik poslovanja.

“Ako uspiju da zadrže imovinsku korist koju su stekli izvršenjem krivičnog djela ili kriminalnom djelatnošću kojom se bave, njima onda krivična sankcija ne predstavlja nikakav problem, jer je njihov cilj ostvaren. Ostvarili su zaradu i stekli su imovinu. Zbog toga je naša borba usmjerene i ubuduće će se sve više usmjeravati na oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, pojasnio je Šoškić.

Više državno tužilaštvo u Podgorici je, kako je kazao, prepoznalo da treba ozbiljnije da se bavi Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i godišnjim rasporedom poslova za ovu godinu je određena specijalizacija prema kojoj se, kako je rekao, jedan državni tužilac bavi samo finansijskim istragama.

Šoškić je objasnio da Zakon daje dobro rješenje da policija može samoinicijativno, ne samo po nalogu tužioca, da preduzima mjere i radnje za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
“Još jedno od dobrih rješenja ovog Zakona je da je jasno propisano da se podaci i dokazi prikupljeni u krivičnom postupku, mogu koristiti u postupku za trajno oduzimanje imovine. Nama to jako znači, jer u toj fazi krivičnog postupka, mi prikupljajući dokaze koji se odnose na krivično djelo i učinioca, ponekad dođemo do jako značajnih saznanja i o imovini i titularima imovine, koja je stečena kriminalnom djelatnošću”, kazao je Šoškić.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović kazao je da je cilj da se finansijske istrage koriste češće, na valjan način i da su rezultati za društvo mnogo veći.

“Tu mislim, prije svega, da kriminalci budu obeshrabreni da vrše kriminalna djela. A kada im spriječite mogućnost prihodovanja i zadržavanja koristi od kriminalnih radnji, onda je to, na neki način, obeshrabrujući faktor”, pojasnio je Vujović.

U okviru projekta će, kako je najavio, biti organizovana posjeta holandskim institucijama, zbog toga što je Holandija, kako je rekao, prepoznata kao zemlja koja dosta efiksano sprovodi finansijske istrage.

“Mi iz CeMI-ja smo imali prilike da posjetimo neke od njihovih institucija, koje se bave istragama, kada govorimo o pranju novca i Holandija predstavlja jedan svijetli primjer efiksanosti na tom polju. Voljeli bismo da se, u neko dogledno vrijeme, i mi pohvalimo sličnim rezultatima”, rekao je Vujović.

Predstavnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Grupa za sprovođenje finansijskih istraga i suzbijanje krivičnih djela pranje novca i finansijskog kriminala, Stevo Janković, smatra da su finansijske istrage koristan alat, ali da broj sprovedenih finansijskih istraga, nije zadovoljavajući.

 “Za sada sam nezadovoljan brojem sprovedenih finansijskih istraga, ali nadam se da će se, u narednom periodu, broj ovih istraga, odnosno mjera i radnji koje smo mi preduzeli po ovom pitanju, uvećati. U prošloj godini imali smo tri predmeta u kojima je obuhvaćeno oko devet lica, za koja smo, prema državnom Tužilaštvu išli sa predlogom za iniciranje sprovođenja finansijskih istraga ”, naveo je Janković.

 

Komentari: 0

Novi komentar