Zaštita crnogorskih brendova

Stelja, goveđa pršuta, lisnati sir i durmitorski kajmak za osvajanje regiona i EU (II)

Crna Gora godišnje uvozi prehrambenih proizvoda vrijednosti oko 400 miliona eura. Zabrinjavajuća činjenica je da uvozimo paradajz i bijeli luk iz Kine, sir iz Srbije i EU, pršutu iz Italije i Holandije...Zaštitom i brendiranjem crnogorskih proizvoda smanjićemo uvoznu zavisnost, prije svega, plasmanom brendova kroz turizam, povećaćemo dodatu vrijednost naših proizvoda i što je najvažnije - naši kvalitetni proizvodi mogu krenuti u osvajanje regiona i Evrope.
Objavljeno: 12. 02. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Osim Njeguškog pršuta i Pljevaljskog sira koji su zaštićeni, pokrenute su procedure za zaštitu dva proizvoda – Crnogorska stelja i Crnogorska goveđa pršuta sa sjevera.

"Postupak zaštite ova dva proizvoda pokrenulo je NVO "Udruženje za kvalitet mesa sjevera Crne Gore", a koje je kroz tu proceduru definisalo mogućnost za zainteresovane proizvođače iz svih opština sjevera Crne Gore", kazano nam je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. 

Osim ta dva, u toku je priprema proizvođača za pokretanje procedure zastite meda, durmitorskog kajmaka, kučkog sira i kolašinskog lisnatog sira.

Crnogorska stelja i goveđa pršuta: Stelja je jedan od suvomesnatih proizvoda od ovčijeg mesa. Za stelju se koriste tovljena jagnjad i jalove ovce. Tek treba da se definiše kompletan proces proizvodnje stelje, ali ćemo za čitaoce Portala Analitika ukratko objasniti proces stvaranja narodne stelje.

Poslije klanja, ohlađeni trupovi se rasijecaju samo s trbušne strane, tako da se uzdužnim rezom razdvajaju karlične kosti i presječena grudna kost. Za izradu ovčije stelje koriste se cijeli trupovi ovaca, osim unutrašnjeg dijela buta – šola, s pripadajućim uraslim masnim i vezivnim tkivom iz kojeg su izdvojene kosti, s izuzetkom dijelova koljenice i podlaktice u dužini do pet santimetara.

Soljenje mesa za stelju obavlja "na suvo" i utrljava se oko osam odsto soli u odnosu na masu mesa. Uz najmanje jedno prevrtanje i cijeđenje soka, meso posoljeno na ovaj način ostaje u posudama oko dvije nedjelje. Odsoljava se pod mlazom hladne vode, zatim vješa na štapove i cijedi tri-pet sati. Za hladno dimljenje i sušenje potrebno je od 15 do 60 dana, zavisno od spoljašnje temperature i vlažnosti vazduha.

Proces stvaranje goveđe pršute je sličan kao priprema svih ostalih pršuta. Ono što je najvažnije, da bio proizvod bio autemtično crnogorski, potrebno je da mesna sirovina bude sa teritorije Crne Gore.

stelja

Kolašinski lisnati sir i durmitorski kajmak: Što se tiče kolašinskog lisnatog sira, proces proizvodnje je poznat decenijama. Za razliku od nekih drugih proizvoda, lisnati sir je specifičan jer ako sirenje ne uspije - proizvod nije za upotrebu. Druge  vrste sireva i možete upotrijebiti ako ne ispadnu baš kako treba, ali lisnati sir ne može.

Proces prozbodnje počinje kada se u mlako mlijeko, temperature 37 stepeni, umiješa animalno sirište i ostaviti da se usiri na pola sata-sat. Čim se mlijeko usiri, tako dobijeni tubok (gruš) se promiješa a surutka (ira) se ocijedi. Mliječna masa se onda raspoređuje na više slojeva cjedila - gaze.

Suština pravljenja lisnatog sira je da se mora pogoditi temperatura i vrlo precizan tehnološki proces jer će se u protivnom štetovati mlijeko.

Proces stvaranja durmitorskog kajmaka je sličan kao postupak proizvodnje kajmaka bilo gdje u regionu, s tim da dodatni kvaltet tom proizvodu daje sirovina sa Durmotora.

Zaštita proizvoda kompleksan proces: Očigledno, procedura zaštite proizvoda nekom od oznaka definisanih nacionalnim zakonodavstvom, po principima takozvanih šema kvaliteta koje važe u EU, vrlo je kompleksan proces.

"Stoga su bili potrebni zajednički napori i posvećen rad Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i udruženja poljoprivrednih proizvođača, kao i lokalnih samouprava, ne samo u dijelu edukacije i jačanja duha zajedništva proizvođača koji su prepoznali interes da zaštite svoje proizvod, već i u dijelu prikupljanja i sistematizovanja informacija koje čine sastavni dio dokumentacije neophodne za sertifikaciju naziva", kazano nam je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. 

lisnatisirgl

Motiv za zaštitu proizvoda: Osim motiv za zaštitu naziva nekog proizvoda jeste postizanje dodate vrijednosti određenom proizvodu koji ima dokazanu reputaciju i specifičnost koja je uslovljena geografskim okruženjem, vještinama ili dokazanom tradicionalnom metodom proizvodnje.

Zaštitom se sprječava zloupotreba određenog proizvoda na tržištu, postiže se bolja cijena, ali i šira prepoznatljivost proizvoda i regiona iz kojeg potiče. Time se značajno poboljšava mogućnost plasmana, naročito kroz turizam, što je od posebne važnosti za crnogorske poljoprivredne proizvođače.

"Svi ti benefiti imaju utemeljenje u iskustvu evropskih zemalja, koje su sisteme zaštite svoje tradicije u proizvodnji hrane stvarale vjekovima, a sve sa ciljem da u procesu globalizacije tržišta očuvaju svoj identitet, znanja i vještine, krajolik koji daje posebnost i kvalitet proizvodu", istuču u Ministarstvu poljoprivrede.

Ministarstvo pomaže zaštitu proizvoda: U Crnoj Gori postoji još niz proizvoda koji imaju potencijal da budu zaštićeni i da u budućem periodu budu na evropskoj listi zaštićenih proizvoda. Mnoga područja u Crnoj Gori poznata su po nekom od proizvoda koji ima jedinstvenu recepturu i svaki od njih je potvrda postojanja tradicije, iskustva i običaja.

Za sve proizođače, ne samo mlječnih proizvoda, koji žele da kroz udruženje zaštite svoj proizvod, obezbjeđena je podrška i za realizaciju procedure. Proces sertifikacije  je besplatan, a podrška se daje za pripremu proizvođačkih grupa, kontrolu kvaliteta proizvoda, studijska putovanja.

Vrlo je važno napomenuti, da proizvođači koji koriste ovu vrstu podrške za ulazak u takozvane “šeme kvaliteta”, imaju na raspolaganju brojne ostale mjere podrške iz Agrobudžeta, kao individualni proizvođači, ali i kroz udruženje.

govedjapr

Oznake koje se mogu registrovati i procedura: Prema Zakonu o šemama kvaliteta, crnogorske poljoprivredne i prehrambene proizvode moguće je zaštititi  oznakom porijekla, geografskom oznakom, oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta, a od ove godine i oznakama „Viši kvalitet“, „Planinski proizvod“ i "Sa moje farme".

Procedura zaštite proizvoda ili hrane bilo kojom od navedenih oznaka pokreće se podnošenjem zahtjeva za registraciju Ministarstvu poljoprivrede koje potom obrazuje Komisiju za sprovođenje postupka registracije oznake.

U slučaju oznake kvaliteta, geografske oznake i garantovano tradicionalnog specijaliteta zaštitu može pokrenuti grupa proizvođača ili prerađivača nekog proizvoda, odnosno udruženje, bez obzira na njegov pravni status ili sastav.  Kod ostalih tri oznake zahtjev može podnijeti i jedan proizvođač ili privredni subjekt.

Uz zahtjev je potrebno priložiti „proizvođačku specifikaciju i dostaviti dokaze navoda koji se nalaze u tom dokumentu. Najzahtjevniji dio je pisanje specifikacije u kojoj se do detalja opisuje proizvod i način proizvodnje, čime se potvrđuje da su ispoštovani definisani uslovi za registrovanje neke oznake". Komisija Ministarstva ocjenjuje dokumentaciju i ukoliko su ispunjeni svi uslovi odobrava registraciju oznake. Kontrolu proizvođača u dijelu ispunjavanja definisanih zahtjeva iz proizvođačke specifikacije vrši sertifikaciono tijelo.

Zaštitom i brendiranjem crnogorskih proizvoda, koja po opštim ocjenama kasni, smanjićemo uvoznu zavisnost, prije svega, plasmanom brendova kroz turizam, povećaćemo dodatu vrijednost naših proizvoda i što je najvažnije - naši kvalitetni proizvodi mogu krenuti u osvajanje regiona i Evrope.

Komentari: 4

Sa SJEVERA

12. 02. 2018 - 09:59

Text ,, CRNA GORA godisnje uvozi 400 mil eura ,, Gospodo ko zapravo ima korist od tog uvoza, Dali su to ,,POJEDINCI ,, iz VLASTI koji profitiraju na tih 400 mil, Pa mi nemamo ni ,,jedan kitar lijeka naseg u Marketima, mi namamo ni litar kisele nase kiselle vode u marketima, uvizima robu ,,kvaliteta,, za me SMIJANJE nego PODSMIJAVANJE,, A Zapravo da se izvinem onim koji najmanje misle za DOBRO CRNE GORE a najvise za svoje INTETESE.
Posmatrač

12. 02. 2018 - 13:00

Kajmak je turska riječ (A. Škaljić, str. 383). Autentična sveslovenska i praslavenska riječ je - skorup - mladi skorup ili stari iz mješine, sve jedno (P. Skok, III, str 266). Ne stidite se da koristite autentične riječi. Naprotiv, treba se ponositi starom jezičkom tradicijom. Skorup je postojao daleko prije dolaska Turaka u naše krajeve. Šta znači crnogorski brend bez autentičnog naziva?
123

12. 02. 2018 - 15:52

Tačno!! Relativno do skoro u kolašinskom kraju niko nije koristio izraz kajmak već skorup. Izraz kajmak se koristi za mliječne masti koje se uhvate na površini varenike. Skupljanjem kajmaka pravi se skorup. Naročito sam rekao varenika a ne mlijeko. Mlijeko je kada se pomuze, varenika je kada se skuva a kiśelo mlijeko kada se varenika ukiśeli. Da li znate šta je grušavina?
DNA -

17. 07. 2018 - 21:03

Dobar si 123. Sve ti je tacno do jednog. Varenka se ne 'skuva' no vari. Zato se i zove VARenika a ne skuenika.
Novi komentar