Kako je upravi Narodnog muzeja uspijevalo da ne postupa po preporukama

Na braniku privilegija, stradala je baština

Posljednje kontrole Ministarstva kulture u 2017. godini obavljene su u Narodnom muzeju samo nepun mjesec prije nego što će muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan podnijeti krivičnu prijavu Tužilaštvu na Cetinju i medijima objelodaniti višedecenijske propuste „vrhovne ustanove kulture“. 
Objavljeno: 20. 02. 2018 - 06:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Od tog trenutka odjednom su se svi stavili u službu istine i pravde – Ministarstvo je osudilo neodgovoran odnos prema kulturnim dobrima, a aktuelna direktorica NM Vjera Borozan izjavila je da su pokrenuti procesi za rješavanje problema.

Desetak dana kasnije, na konferenciji za novinare Borozan je kazala da je nedugo nakon dolaska na mjesto direktorice konstatovala alarmantno stanje u skoro svim segmentima rada Muzeja, uključujući i samo fizičko stanje muzejskih predmeta. Novinare je obavijestila da je najkritičniji problem u tom trenutku u Muzeju bio naviranje vode i pojava buđi u centralnom depou,gdje se čuva najveće kulturno blago Crne Gore.

Vlagu i buđ, kaoi brojne druge anomalije u ostalim muzejskim objektima, konstatovala je i kontrola Ministarstva kulture 4. avgusta 2017. godine. Obilazak je nastavljen 9. avgusta, a u ime ministarstva kontrolu su obavili šefica odsjeka za implementaciju strategijaMilica Martić, savjetnica za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović i pravnica Vladana Prlja. Narodni muzej predstavljali su direktorica Vjera Borozan,rukovoditeljka Muzeja kralja Nikole Tanja Jović, rukovoditeljkaUmjetničkog muzeja Mirjana Dabović-Pejović, sekretarka Gorica Leković, rukovoditeljka Njegoševog muzeja Isidora Kovačević i rukovodilac Tehničke službe Igor Pavićević.

KROV PROKIŠNJAVA

Prije ulaska u centralni depo Muzeja kralja Nikole, kontrola je uočila neorganizovan, zapušten prostor, gdje zaposleni obično odlažu predmete u lošem stanju, odnosno one kojima je neophodan kompleksniji konzervatorski tretman. Muzejski materijal u depou bio je složen u metalnim i zastakljenim policama. U prvoj prostoriji, koja je odvojena od ulaznog prostora, smješteno je posuđe koje se nekada koristilo na dvoru. Obilježeno je inventarskim brojevima, crnim tušem. Na metalnim okvirima ormara vidljiva je pojava korozije. U blizini je mokri čvor i manji depo u kojem se nalazila kočija, u slobodnom prostoru, bez adekvatne zaštite.

Namještaj, koji se nalazi u depou, bio je neadekvatnosmješten, izložen propadanju zbog loših uslova i neadekvatnog postupanja. U prostoru je bilo evidentno prisustvo vlage, UV zraka, jer postoje manji prozori, zaštićeni od fizičkog ulaza, ali ne i od negativnog uticaja svjetlosti. Umjetničke slike bile su odložene neadekvatno, na metalnim šipkama, kukama i prikačene za ramove.

Tekstil je bio smješten u odvojenom prostoru, u suterenu, u kojem postoje stariji drveni ormari. Svuda su postojali spiskovi sa inventarskim brojevima muzejskih predmeta koji se nalaze u određenom ormaru, ali bez osnovnih podataka, koji bi omogućili zaštitu od nepotrebnog pristupa zaposlenih.

Depo za fotografije nalazi se u prizemlju objekta. U ovom prostoru je smješten dio predmeta od tekstila.U potkrovlju objekta su loši mikroklimatski uslovi, krov je oštećen na više mjesta. Iako je ranije saniran, problem nije riješen, te dolazi do prodora kiše.

 

Što se tiče Biljarde, odnosno Njegoševog muzeja, izložbeni prostor je zaštićen od dnevne svjetlosti, pregledan i održavan.Prizemnom dijelu se može pristupiti i iz dvorišta, gdje je organizovan prostor za osoblje. Kontrola je u tom dijelu zapazila i dio namještaja iz Dvorca kralja Nikole. Tu je smještena i kafeterija.

Na prvom spratu objekta nalazi se depo. Ovdjeje smješten pomoćni materijal, makete, fotografije, ključevi od vitrina, kojima je pristup ograničen na rukovodioca muzeja i domara. Objekat je opremljen odgovarajućim video i fizičkim obezbjeđenjem.U depou je zatečen i fond Umjetničkog muzeja (privremeno smješten).

- Zaposleni u ovoj radnoj jedinici nemaju pristup knjizi inventara, jer se sva muzejska dokumentacija nalazi u prostoriji u Vladinom domu – navodi se u zapisniku.

U prostoru gdje je izložen Reljef Crne Gore zapaženi su neadekvatni mikroklimatski uslovi, neredovno održavanje prostora i reljefa, zbog čega je ulošem stanju.

ZAŠTITA

 

Prostor za čuvanje muzejskog materijala u Umjetničkoj galeriji „DadoĐurić“ bio je bez prozora i uglavnom zadovoljavao uslove u pogledu zaštite od vlage (izuzev jedne manje prostorije prema ulici). Konstatovano je da je materijal u potpunosti zaštićen od UV zračenja. Prva, veća prostorija je opremljena metalnim ormarima. Utvrđeno je da se tu privremeno čuva privatna kolekcija, a po presudi Upravnog suda Crne Gore. Kolekcija je popisana, ali podaci sa sudskom dokumentacijom nijesu bili upisani u knjigu ulaza.

Na trećem spratu objekta oštećena su tri unutrašnja stakla (problem pucanja). Objekat nije prilagođen za čuvanje umjetničkih djela većih dimenzija, jer jestepenište prema suterenu skučeno i niskih stropova.

NEMA UPISA

Ministarstvo kulture, koga su predstavljali Milica Martić i Dušica Stanojević, sljedeću kontrolu obavilo je 25. i 26. oktobra. U ime Muzeja prisutni su bili pomoćnik direktora Miloš Vukanović, rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Mirjana Dabović-Pejović, rukovoditeljka Istorijskog muzeja Ljiljana Karadžić, rukovoditeljka kancelarije za opšte poslove Gorica Leković, dokumentaristkinja Ksenija Sekulić i pravnica Ivana Vujović.

Konstatovano je da Narodni muzej nije zaključio muzejsku dokumentaciju vođenu po ranijim propisima, a na osnovu aktuelnogpravilnika. Ksenija Sekulić saopštila je da trenutno niko od zaposlenih nije zadužen za dokumentaciju. Prema riječima Vukanovića, to će se obaviti nakon popisa muzejske dokumentacije, odnosno svih vidova evidencija o muzejskom materijalu, u periodu od 1. novembra do 31. decembra 2017.

- Uvid u muzejsku dokumentaciju nije izvršen, jer se stanje nije promijenilo od posljednjih kontrola Ministarstva kulture – navodi se u zapisniku.

Rukovodstvo Narodnog muzeja saopštilo je da nije vršen upis u odgovarajuće knjige muzealija koje su ušle u Muzej kao materijal za popunjavanje određenih muzejskih zbirki (umjetnički, arheološki, etnografski i istorijski).

- Odnosno, novonabavljeni muzejski materijal je stručno obrađen, ali nije upisan u knjige ulaza i inventara, zbog problema u funkcionisanju muzejske dokumentacije. Tako ni Arheološki muzej, kao nova organizaciona jedinica, nema muzejsku dokumentaciju – navodi se u zapisniku.

Kontrolori Ministarstva kulture obaviješteni su da je revizija započeta u Umjetničkom muzeju, te da je u završnoj fazi pregled muzejskog materijala. Takođe, rukovodstvo NM izjavilo je da je započeta i revizija Etnografskog muzeja, te da će biti završena do 31. decembra, što će se ispostaviti kao nerealan rok budući da revizija i dalje traje u toj muzejskoj jedinici. U tom trenutku niko nije pominjao dvije kubure iz 19. vijeka, čiju krađu je utvrdila reviziona komisija iz 2016. godine, a krivična prijava napisana tek u februaru ove godine.

U oktobru 2017. bila je u toku i revizija Istorijskog muzeja, u čijem sastavu se nalaze Njegošev muzej i Muzej kralja Nikole.
Kontrolori ministarstva sjutradan, 26. oktobra, ponovo su posjetili Narodni muzej i tada su prvi put sa rukovodstvom razgovarali o projektu revalorizacije i nestalim ili neevidentiranim pokretnim kulturnim dobrima u posjedu NM.

- Imajući u vidu da je u postupku revizije muzejskog materijala NMCG konstatovao određeni broj nedostajućih predmeta, dogovoreno je da će se sporna kulturna dobra, njihova identifikacija i prijedlog mjera rješavati u okviru revizije muzejskog materijala svih muzeja NM – navodi se u zapisniku.

MJERE I ZAKLJUČCI

Nakon obavljenih kontrola, Ministarstvo kulture donijelo je sedam novih mjera, kojima je naloženo ispravljanje svih nepravilnosti ili bar što hitnije stvaranje uslova za saniranje manjkavosti u tehničko-tehnološkim kapacitetima Narodnog muzeja

Ministarstvo je, podsjetimo, u međuvremenu formiralo i državnu komisiju za praćenje procesa revizije u Narodnom muzeju, u kojoj su Aleksandar Čilikov, Nadežda Jabučanin i Anđe Kapičić u konfliktu interesa, budući da imaju (ili su imali) srodničke ili poslovne veze sa bivšim ili aktuelnim rukovodstvom Narodnog muzeja. Najočigledniji primjer konflikta interesa je Anđe Kapičić, koja je bila na čelu Muzeja kralja Nikole u periodu kada je Narodni muzej ignorisao sva naređenja Ministarstva i zaključke Vlade. Takođe, Kapičić je majka aktuelne direktorice Etnografskog muzeja Maje Dragićević-Roganović, za čijeg mandata su iz depoa nestale dvije kubure iz 19. vijeka.

- Formiranje komisije koja nema direktne veze sa ovom ustanovom ne bi proizvelo željeni efekat, budući da je riječ o stručnjacima koji su afirmisani u poslovima muzejske djelatnosti i čije bogato iskustvo može biti od pomoći – kazao je za Pobjedu ministar Aleksandar Bogdanović.

Ukoliko je željeni efekat utvrđivanje odgovornosti svih koji su u Narodnom muzeju kršili zakonske odredbe i pravilnike, istovremeno braneći svoje privilegije ili se sakrivajući iza fasade „vrhovne ustanove kulture“ i prećutkujući ili čineći brojne propuste, onda teško da istinu o tome mogu zastupati ljudi koji su u direktnim srodničkim, poslovnim ili prijateljskim odnosima sa rukovodstvom Muzeja. Takođe, pored „alarmantnog stanja u skoro svim segmentima rada Muzeja“, direktorica Vjera Borozan moraće da pronađe način i da se objektivno nosi i sa zaostavštinom svog oca Branislava Borozana, dugogodišnjeg šefa Matično-dokumentacione službe i potom direktora Istorijskog muzeja, u kojima su utvrđene brojne nepravilnosti.

Ministar Bogdanović je, podsjetimo, najavio i kontrolna saslušanja bivših i sadašnjihradnika Muzeja, ukoliko za tako nešto Ministarstvo pronađe osnov u izvještajima državne komisije. Tužilaštvo na Cetinju, čiji je posao da saslušava, za sada ćuti i izviđa detalje krivične prijave koju je u novembru prošle godine podnio Aleksandar Berkuljan.

Za to vrijeme, Crna Gora je suočena sa poražavajućim činjenicama u gotovo svim segmentima našeg pokretnog i nepokretnog kulturnog nasljeđa. Država će, kako to u novembru reče Berkuljan, zaista morati da se suoči sa sobom, ali i sa onima čija je primarna obaveza bila da čvrsto, stručno, disciplinovano i pošteno ostanu na braniku ostataka naše prošlosti i našeg identiteta.Jovan NIKITOVIĆ (kraj)

 Ljumović: Sa Borozan sam razgovarao više o budućnosti nego o problemima

Crnogorska javnost bila je iznenađena u novembru 2017. kada je aktuelna direktorica Narodnog muzeja Vjera Borozan, odgovarajući na pitanja Pobjede, priznala da naredne dvije godine najmanje po pola mjeseca neće biti u mogućnosti da bude na svom radnom mjestu na Cetinju, već na Akademiji u Češkoj. Borozan je kazala da je to ne ometa da valjano obavlja svoj posao, uprkos „alarmantnom stanju u skoro svim segmentima rada Muzeja“.

- Ministru kulture Janku Ljumoviću rekla sam da je to jedan od uslova pod kojim ću da preuzmem Muzej. Bila ja u Pragu ili Cetinju, svejedno je. Ja radim 100 posto i non-stop i u Pragu i na Cetinju - kazala je Borozan, u novembru 2017.

Bivši ministar kulture Janko Ljumović, u kratkom intervjuu za Pobjedu, izjavio je da je Borozan za mjesto direktora preporučila njena profesionalna biografija. Tokom razgovora sa Borozan, prema njegovim riječima, više se bavio pitanjima budućnosti Muzeja, nego njegovim problemima.

POBJEDA: Šta Vas je motivisalo da za mjesto direktora Narodnog muzeja predložite Vjeru Borozan?

LJUMOVIĆ: Profesionalna biografija, znanja savremene muzeologije i respektabilna međunarodna kuratorska praksa bili su sasvim dovoljni razlozi, i moje tadašnje profesionalno zadovoljstvo što je Vjera Borozan prihvatila poziv uprkos njenom postojećem angažmanu u Pragu. Motivisan sam bio razmišljanjem da je važnije pitanje primjena i pokretanje stručnih i organizacionih procedura savremene muzeologije, od pitanja koliko dana je neko formalno u zgradi. Kulturna mobilnost je izazov na koji treba računati u savremenom menadžmentu ustanova kulture.

POBJEDA: Odgovarajući na pitanja Pobjede, Vjera Borozan je u novembru prošle godine izjavila kako nije bila upoznata o radu i problemima Muzeja, uoči njenog imenovanja za direktora. Takođe je izjavila da je sa Vama „vodila mnoge razgovore“ o preuzimanju funkcije. Da li ste je informisali o svim problemima u kojima se nalazi Narodni muzej?

LJUMOVIĆ: Dozvolite da smo više razgovarali o novim razvojnim programskim politikama i pitanjima muzeja budućnosti, nego o problemima o kojima naravno da sam bio upoznat. Problemi su višedecenijski i odnose se na kapacitiranost u različitim aspektima, i ne samo direktora već svakog pojedinačnog zaposlenog stručnog lica u muzeju. Iz tih vizija budućnosti jasno su predočeni i problemi sa kojima sam se suočio kao tadašnji ministar kulture, a suočavanje najvećeg intenziteta imao sam kada sam pročitao reprint izdanje studije akademika Pavla Mijovića „Ozloglašeno nasljeđe“, eseje pisane sedamdesetih godina 20. vijeka sa dilemom u kojoj to vakumiranosti smo proveli decenije iza nas. Neke dobre stvari su se u međuvremenu desile, tako da sadašnji medijski dominantan diskurs o nepravilnostima jeste pitanje za sve nas o čemu smo svih ovih godina uopšte razgovarali. Pitanje bih i Vama, kao novinaru uputio takođe.

POBJEDA: Da li su Vas savjetnici i saradnici u Ministarstvu informisali u kakvom je stanju Muzej, po dolasku na funkciju ministra kulture?

LJUMOVIĆ: Naravno da jesu. Postoje redovni godišnji izvještaji, koji su rađeni u metodologiji koju je takođe potrebno mijenjati, inovirati i postaviti na način da bude učinkovitija za buduće razvojne planove institucionalnog sistema javnog sektora kulture.

POBJEDA: Tokom Vašeg mandata, da li Vam se bilo ko iz Muzeja obratio ili Vas informisao o stanju u Muzeju, zahtijevajući da se nagomilani problemi riješe?

LJUMOVIĆ: Bilo je obraćanja, ali su to sve informacije koje su već bile sadržane u izvještajima Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

 Konzervatorski izvještaj „podložan izmjenama“

Zanimljivo je da kontrolori Ministarstva kulture nijesu bili u mogućnosti da u avgustu prošle godine dobiju konzervatorski izvještaj o stanju izloženih predmeta u svim muzejskim jedinicama. Od aktuelnog rukovodstva Narodnog muzeja dobili su informaciju da takvog izvještaja nema, zato što konzervatorima nije bilo dozvoljeno da ulaze u izložbene prostore?! Međutim, pomoćnik za stručne poslove Miloš Vukanović u intervjuu „Danu“ u februaru ove godine izjavio je da je „krajem 2016. godine po prvi put u Narodnom muzeju služba konzervacije napravila izvještaj na 515 strana o svim predmetima koji se nalaze u izložbenim prostorima i njihovom stanju“. Stanje je, kako je rekao, u određenim segmentima izuzetno zabrinjavajuće.

Pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Pobjeda je takođe početkom ferbruara zatražila pomenuti konzervatorski izvještaj. Poslije nekoliko dana, novinara Pobjede pozvala je pravnica Narodnog muzeja i rekla da taj izvještaj nije sačinjen 2016. već 2017. Zamolila je da Pobjeda dostavi novi zatjev za slobodan pristup informaciji. Nakon što smo to učinili, stigao je odgovor u kojem Narodni muzej odbija Pobjedin zahtjev i tvrdi da ne  posjeduje traženu dokumentaciju. Već u sljedećoj rečenici uprava Muzeja konstatuje da ipak imaju izvještaj, ali da je on podložan izmjenama i još nije zvaničan dokument.

Jovan Nikitović

 

 

Foto: M. Babović

Komentari: 37

Foliranti

20. 02. 2018 - 07:46

Nastavili bi ovi iz ministarstva tako da konstatuju do sudnjega dana, kao nesto rade i kritikuju a onda se vrnu doma i zaborave. I tako decenijama a kultura se u medjuvremenu transformisala u nekulturu. Trebalo bi ih zvat Ministarstvo nekulture.
rickusprimus

20. 02. 2018 - 08:32

Dobar naslov. Samo svi na CT znaju da je najvise privilegija zbog haosa u muzeju imao upravo Berkuljan. I sad dosla nova uprava, haos poceo da se sredjuje, neko izgubio privilegije i eto nam ga "zvizdac"
Pomocnik direktora

20. 02. 2018 - 11:33

Sigurno je on kriv za sva direktorska muljanja i sklapanja i zato sto svi ostali kukavicki cutite sve ove godine. Stid vas bilo, no za stid treba obraz.
!!!

20. 02. 2018 - 13:06

Dobro si procjenio ovog "komentatora" , to je onaj što veli da u muzeju nijesu stvari nestale, nego su prošetale malo na ariju, ha ha ha .. Još štancuju ovakve kadrove, kuku ga se nama ...
rickusprimus

20. 02. 2018 - 13:12

A zasto je doticni kukavicki cutao sve ove godine bez ako i on nije sklapao sa njima? pa kad mu se zavrnula slavina, svi nastavili on pao, postao posten? Cijelo Cetinje zna koliko i sto Berkuljan mulja. Nego sto ne pusti ove nove mlade ljude da radi nego se sad produhovio nakon 30 godina ne/rada
Opismeni se

20. 02. 2018 - 14:09

Pažljivo sam pratila cijelu priču. U Pobjedi je objavljen dopis radnika Ministarstvu iz 1998 godine gdje je prijavljeno sve o čemu se danas priča, a Berkuljan je bio među njima. Ako je to kako živi primjer "muljanja" onda sam ja Melanija Tramp. A to što je radio ili nije vidi se i u COBISS bazi podataka. To mi je blisko pa znam, a te maliciozne komentare i insinuacije može dati samo neki "mladi i mudri" mentalni bolesnik. Sve ste otjerali sa Cetinja samo da bi se vi ovamo dovukli, spremni na svaku prljavštinu. Svaka njemu čast.
Donji kraj

20. 02. 2018 - 14:33

Kao neko ko takodje radi na COBISS bazi podataka znam da su svi umreženi bez biblioteka NMCG jer Berkuljan nije dao zbog svojih licnih interesa tako Berkuljane ne predstavljaj se kao zensko.. jadno je
Vrlo vazno

20. 02. 2018 - 15:16

Ni citava Hrvatska neka COBIS pa što? Vi nemate ni ono sto bi trebalo da imate. Dje su vam predmetiiiiiiiiiiiiiii!
10430

20. 02. 2018 - 18:14

Važan je COBISS kroz njega se vide podaci posjedovanja bibliotečke i arhivske građe.
456

21. 02. 2018 - 13:24

Samo bibliotecka, COBISS nije predvidjen za arhivski standard iako vi tako radite.
15360

20. 02. 2018 - 14:37

Muzej nema COBISS...
???

20. 02. 2018 - 14:19

Ajde Vukanovicu prekini sa tim odvratnim insinuacijama. Znamo da si to ti a potpisuješ se kao ricinus. Nekad su ricinus davali da se dobije proliv. Ne voliš čovjeka i tačka, ali ne možeš širiti takve bljuvotine bez dokaza. On je barem dokazao da su drugi krali i bili neradnici a ti si dokazao da si za takve imao razumijevanja. Šta ćeš, s kim si takav si. Sad. ajde do apoteke i nabavi nešto za te tvoje deluzije.
linux fox

20. 02. 2018 - 15:33

Pominjanje osobe po imenu bez osnova je samo dokaz necije nekulture. Izvinjavam se ali sve mi se sve cini da gde ima i vatre ima i dima i da Berkuljan, kao dugogodisnji saradnik bivsih direktora, nesto krije. Mozda gresim i da nisam upoznata sa svim detaljima ali vreme ce pokazati. Nije nam na odmet malo vise kulture.
81000

20. 02. 2018 - 15:52

Kako god, koliko se sjecam, na pocetku je bas on trazio da se od njega pocne. Ako sto ima neka se dokaze. Medjutim, Pobjeda je objavila gomilu materjala koji pokazuje ko je i sta cinio. Ako vi imate sto dodati, onda to radite preko Tuzilastva, kao sto je Berkuljan uradio, a insinuirati znaci biti nekulturan
Poznanik

20. 02. 2018 - 13:03

Koliko znam Berkuljana, a a znam ga odavno i čitavu mu porodicu, nikad nista nije ukrao i svi su uvijek govorili o njemu najbolje. Otac mu je bio slavni slikar, majka prva crnogorska novinarka, sin režiser za diku, a ćeri fina čeljad. A ko ste i što ste vi, okusana bulumento, čitali smo ovih mjeseci do mile volje.
Koji si?

20. 02. 2018 - 13:29

Koje Berkuljanove privilegije? Živi u jednoj maloj kući koju mu je otac, pokojni slikar sagradio u podgranicu. Da je bio ka vi imao bi danas dvorčeve i bijesna kola. Mi Cetinjani dobro znamo ko je on a ko ste vi zobači.
A koji si ti čoče

20. 02. 2018 - 13:45

A kako ne znate koji to Cetinjani pošklapaše ovoliko blago, biće da vam je doša neko sa strane. Ada, vazda ste bili prvi u "plijenjenju brava".
Pegazus

20. 02. 2018 - 14:06

dje ono radi Berkuljanu cerka i ko je tamo zaposlio?
Džaba

20. 02. 2018 - 14:35

Zaposlile su je kvalifikacije a ti Iznogude si otpao kao nekvalifikovan iako si htio da budeš kalif umjesto kalifa na osnovu sopstvenog mišljenja o sebi! Džaba vam je sve, pale su zavjese i svo ruglo izašlo na dolinu.
Sto kazes?

20. 02. 2018 - 14:47

Cerka mu radi? Nevjerovatno. Kakva je CG to je pravo cudo, ali nije olaksavajuca okolnost muzejskim lopinama i njihovim saradnicima. Cujem da ste sami utvrdili da iz Biljarde fali 1500 eksponata. Pa sto ih ne prjaviste? A, znam, nece grom u koprive.
rickusprimus

20. 02. 2018 - 14:28

Doticnog malodog kolegu samo znam iz vidjenja ali berkuljana mnogo duze. Djelimicno iznosenje cinjenica i problema koje je berkuljan sam stvarao ne cini ga imunim vec samo sumljivim. Sve ovo dizanje prasine je njegov plan da sakrije svoje bluvotine i nerad. Bio je desna ruka Petra i Pavla i snosi veliku odgovornost za trenutno stanje. Tako nadam se da će ga ovi mladi ljudi napokon smjestiti dje mu je mjesto.
Ha ha

20. 02. 2018 - 15:30

To ti sebe zoves "kolega"? Velim ti da nisi dobro. Opasno je imati podvojenu licnost. Terapija!!!
Medallin

20. 02. 2018 - 15:09

hahahaha izgleda da je ovaj Vukanovic dobro nacepio ovog Berkuljana cim ga svudje vidi ... jedva cekam nastavak ove price izgleda da cemo se svacega nagledat sto ne cudi od cetinjana
Prokišnjavanje

20. 02. 2018 - 09:33

Više je nego jasno da su direktori Muzeja dolazili samo radi investicija. Drugo ih ništa nije interesovalo. Na Vladinom domu u roku od deceniju dva puta je mijienjan kompletan krov, dva ili tri puta rađeno grijanje, a svuda vlaga i buđ i naviranje vode. Dakle, dovoljno je samo pretresti investicije i tokove novca i sve će biti jasno: i da su investicije rađene sa dežurnim arhitektom, da se radilo samo o šminkanju, a ne o suštinskom rješavanju problema, da su forsirane samo aktivnosti od kojih se moglo pozamašno staviti u špagove. A vi se uvatili za komisije i njihov obilazak, i to stručnjaka Prlje, Vlahovićke, Krstićevića i ostalih, koji pojma nemaju o muzejskoj djelatnosti. To su odavno pročitani trikovi Ministarstva, kada oće da zamagli problem. Zovite vi ministre i direktore da objasne svoje kombinacije.
Bajica

20. 02. 2018 - 14:42

Javna je tajna da su muzeji bili licni posjedi dje su direktori i rukovodioci radili sto su htjeli. Petar, Pavle, Andja, Ljiska ali i Berkuljan su se ka tom muzeju odnosili kao prema kravi muzari. Niko od njih ne smije da se izvuce iz ovoga.
Bajica_

20. 02. 2018 - 15:13

Znam jednog Bajicu koji je bio direktor muzeja, zamjenik generalnog, direktor Biljarde i direktor turizma u muzeju, ali ga niko ne pominje. Bio je pomoćnik Petru i Pavlu. Direktori su godinama štampali knjige o trošku muzeja, školovali đecu u Ameriku od "plata", kupovali stanove po Budvi, mijenjali kola svaki čas, putovali o trošku muzeja, uđivali svakojake privilegije ... a u međuvremenu su neki smicali na hiljade eura sa biletarnica, prodavali falsifikovane ulaznice a da to "niko ne primjeti", pravili sumnjive otkupe, pravili svakojake finansijske dilove ... Trajalo je to godinama dok im Berkuljan nije zavrnuo slavinu. Mora da je mnogo zaboljelo.
66042

20. 02. 2018 - 18:03

Bajica, za sve si u pravu,ali samo da znaš da se sada ne falsifikuju ulaznice nego se zaduže, naplate se gostima ali im se ne daju.Mislim da se mnogo više u zadnje vrijeme uzimalo na originalne ulaznice nego tada na švercovane.Midlim da se tome neće nikad stanuti na kraj jedino da se uvede besplatan ulaz u muzeje.Tada ne bi niko radio sedam dana u neđelju, nego bi se razbježali i ne bi ko gosta imao primiti.
57516

20. 02. 2018 - 18:10

Jednima je zavrnuo slavinu, ali je zato drugoj personi koju je postavio na to mjesto obezbihedio zlatnu česmu i nema toga ko će je odatle maći.Bar ona tako kaže.
Vidoje

21. 02. 2018 - 02:32

Tu personu je postavio Pejovic a ne Berkuljan koji je otisao svojim putem
66012

27. 02. 2018 - 23:21

Sve se da riješiti.Ulaznice uopšte ne moraju da prodaju ljudi, tehnologija je puno napredovala.Kao što kupimo gotovu kafu,štapiće ili toplu čololadu na aparatu tako može i gost da kupi ulaznicu.
57516

20. 02. 2018 - 18:10

Jednima je zavrnuo slavinu, ali je zato drugoj personi koju je postavio na to mjesto obezbihedio zlatnu česmu i nema toga ko će je odatle maći.Bar ona tako kaže.
Analitičar

20. 02. 2018 - 16:13

Svakodnevno pratim ovo i jasno je da Berkuljan dostavlja Pobjedi selektivno informacije. Informacije koje su tacne ali selektivne. Kao neko ko je radio u kulturi znam da je Berkuljan u dosta toga bio ukljucen i da izvjestaje sa tih sastanak ne dostavlja. Pokusava sebe da opere od svega ali biti 20 godina saradnik direktora i ministarstva nije lako oprati.
??

20. 02. 2018 - 17:52

Prijavio sebe i druge da bi se oprao? Ta ti analitika nije jaca strana.
Zakon

20. 02. 2018 - 18:13

Postoji i zakon o slobodnom pristupu informacijama, na osnovu koga je Pobjeda dobila gomilu informacija i dokumenata. Čitajte pažljivo. Drugo, ako su informacije selektivne zašto ti ostali, koji imaju dopune, odnosno neselektivne informacije, iste ne dostave Pobjedi ili nekom drugom mediju i demantuju ili raskrinkaju dostavljača? Razmislite o tome.
A. Berkuljan

20. 02. 2018 - 17:48

Već drugi put šaljem post, ali se "gubi". Pošto sam danas ja tema "poznavalaca" i "analitičara" muzejskih i mojih privatnih prilika, molim dotične da sve dokaze u korist tvrdnji na moj račun odmah dostave Tužilaštvu. Neka to urade javno. Drugo, molim prijatelje da se više ne uključuju u diskusiju i ne "brane" me, jer mi to ne treba. Ovo se neće rješavati na forumima i u medijima nego u Tužilaštvu i dalje, nadam se. Pozdrav svima.
Ovo veze nema

20. 02. 2018 - 17:51

Citam mjesecima o ovom slucaju, kao gradjanin ove drzave i neko ko smatra da je kulturno blago ponos svake zemlje a mi smo ga bacili u blato. Umjesto sto pljuju po covjeku koji je prijavio ovaj uzas i koji je sebe stavio u nimalo prijatnu poziciju,ali je u izajvio javno da nadlezni organi treba da pocnu od njega kad je provjera i odgovornost u pitanju, ovi iz muzeja trebalo bi da sjednu, dobro zagriju stolicu i pocnu da rade svoj posao. Kao neko ko je dugo radio u kulturi, znam ko je Berkuljan, kako je zivio i kako zivi, i koliko je njegova porodica doprinijela kulturi ove zemlje. On nema cega da se stidi, a posebno ne svojeg rada koji neki sad na mizeran nacin omalovazavaju
50276

20. 02. 2018 - 18:40

Mi smo jedna nesrećna institucija što se tiče pravnih pitanja i pravnika.Kao što neko od komentatora reče jedna od pravnica čisti toalete, a druga sluša savjete u kafeteriji muzeja od ne znam koga i radi po dopstvenim simpatijama umjesto da sprovodi pravila po zakonu.
Novi komentar