Vjera Borozan, direktorica Narodnog muzeja

Podaci o nestalim predmetima nijesu konačni, stanje je nedopustivo loše

Istoričarku umjetnosti Vjeru Borozan Vlada je sredinom prošle godine imenovala na dužnost direktorice Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore. U razgovoru za Portal Analitiku saopštava svoje dosadašnje utiske o zatečenom stanju u Narodnom muzeju i nagovještava svoje prioritete u daljnjem radu.
Objavljeno: 26. 02. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

"Podaci izneseni u medijima  kao „priča o nestalim predmetima”, najvjerovatnije nijesu konačni. Kako se, za sada, može zaključiti,  stvarnost je takva da popis, uvrštavanje u zbirke, kao i propisom određena obrada dijela fonda, nijesu nikada u potpunosti realizovani, što je kao posljedicu proizvelo čitav niz daljih propusta u tretmanu ovog dijela muzejskog  fonda", kazala je Borozan za naš portal.

Dodala je da je "stanje, zaista, nedopustivo loše, a to sve uslijed višedecenijskog zanemarivanja osnovnih muzejskih aktivnosti, kao i neadekvatne opremljenosti, nefunkcionalnosti te nedostatnog nivoa obučenosti kadra".

Upitana da prokomentiše činjenice da pojedini radnici muzeja nijesu dolazili 10 godina na posao, a primaju plate, Borozan je kazala da se sprema nova sistematizacija radnih mjesta.

"Nakon analize aktuelnih organizacionih oblika, djelokruga rada i kadrovske strukture u odnosu na programske aktivnosti i zaštitu objekata i imovine, zaključeno je, da je našoj instituciji prijeko potrebna  svrsishodna reorganizacija koja će učiniti muzej funkcionalnim u svim segmentima njegove djelatnosti. U tom pravcu oformljena je radna grupa koja se bavi izradom predloga za promjenu postojeće sistematizacije radnih mjesta, kao i izradom, prijeko potrebnih  pravilnika koji nam nedostaju", navela je Borozan.

ANALITIKA: Iako ste od skoro na funkciji prvog čovjeka Narodnog muzeja, možete li nam reći koji je vaš uvid u trenutno stanje koje ste zatekli?

BOROZAN: Nakon mog dolaska na mjesto generalnog direktora Muzeja u avgustu prošle godine, pokrenula sam niz kompleksnih analiza u cilju detektovanja problema sa kojima se ova institucija suočava. Javnost je novembra 2017. godine upoznata sa anomalijama po pitanju brojčanog stanja muzejskog fonda NMCG.

Podaci izneseni u medijima  kao „priča o nestalim predmetima”, najvjerovatnije nijesu konačni. Kako se, za sada, može zaključiti,  stvarnost je takva da popis, uvrštavanje u zbirke, kao i propisom određena obrada dijela fonda, nijesu nikada u potpunosti realizovani, što je kao posljedicu proizvelo čitav niz daljih propusta u tretmanu ovog dijela muzejskog  fonda.

vjeraborozan2ANALITIKA: Broj muzejskih predmeta je sporan u pogledu postojeće muzejske dokumentacije, naročito nakon izvršenog postupka revalorizacije. Kako vidite izlaz iz trenutnog stanja, u javnosti je iznijet podatak da je iz Narodnog muzeja Crne Gore nestalo više od 2.900 predmeta?

BOROZAN: U pravcu rješavanja ovih problema, dakle na popisu i reviziji cjelokupnog muzejskog fonda  trenutno radi 26 stručnjaka raspoređenih u četiri revizione komisije. Kroz navedeni radni proces, biće realizovana analiza ne samo sveobuhvatnog stanja zbirki i muzejskih predmeta u njima, već i cjelokupne raspoložive muzejske dokumentacije o istima, koja je nastajala od trenutka formiranja muzeja, i to, kako one koja je pohranjena u Službi dokumentacije, tako i one van nje. Sve navedene aktivnosti, pored ostalog, imaće za cilj i utvrđivanje  preciznog broja neobrađenih muzejskih predmeta, nakon čega bi se bez odlaganja pristupilo njihovoj muzejskoj obradi tzv. inventarizaciji.

ANALITIKA: Vlada Crne Gore je zadužila Ministarstvo kulture da formira Državnu komisiju za nadzor nad postupkom revizije muzejskog fonda, kao i za utvrđivanje stanja, broja i vrijednosti muzejskog materijala u JU Narodni muzej Crne Gore (NMCG). Možete li nam iznijeti vaša iskustva sa formiranom komisijom, o njenom sastavu i da li su vas koji predstavljate JU Narodni muzej Crne Gore konsultovali o njenom sastavu?

BOROZAN: Nadamo se da će komisija za nadzor, čije je formiranje predložila Vlada Crne Gore, uticati da konačni rezultati budu što precizniji. S tim u vezi, od ključnog značaja smatram, prije svega, usklađivanje metodologije rada Državne komisije sa pokrenutim procesima revizija u Narodnom muzeju.

ANALITIKA: Bez obzira na sve dosadašnje napore, kontrole Ministarstva kulture i revalorizacije kao i druge postupke, stvarno stanje muzejskih predmeta, posebno onih sa statusom kulturno dobro, nije utvrđeno. Očekujete li da će u narednom periodu,  za vrijeme vašeg mandata, taj broj konačno biti utvrđen, da će biti urađen relevantan registar?

BOROZAN: Nadam se u pozitivan ishod pokrenutih procesa za vrijeme mog mandata. Uz sve navedene dosta  naporne, obično javnosti nevidljive aktivnosti muzeja, mi smo ujedno obavezni da kreiramo i organizujemo programske aktivnosti, dakle, da veliki dio radne energije  fokusiramo i na ono što je vidljivo, na specifičnu vrstu komunikacije sa javnošću,  što se  zapravo smatra jednom od najbitnijih funkcija progresivnih muzeja današnjice.

U pravcu boljeg  upoznavanja šire javnosti sa svim segmentima rada naše ustanove, kao i problemima sa kojima se svakodnevno suočavamo, odlučili smo da uz pomoć digitalnih alata-novog vebsajta, bloga i društvenih mreža, učinimo muzej transparentnijim i dostupnijim.

ANALITIKA: Da li u Narodnom muzeju ima viška zaposlenih, tim prije što se u medijima pisalo da  pojedini po desetak godina nijesu dolazili na posao?

BOROZAN: Kako je Narodni muzej Crne Gore kompleksna javna ustanova, pod čijom upravom se nalazi 8 objekata i 3 spomenika kulture od najvišeg nacionalnog značaja i neprocjenjivo pokretno kulturno blago, pitanje od ključnog značaja nije višak zaposlenih već organizacija i efikasnost postojećih  kadrovskih struktura.

Nakon analize aktuelnih organizacionih oblika, djelokruga rada i kadrovske strukture u odnosu na programske aktivnosti i zaštitu objekata i imovine, zaključeno je, da je našoj instituciji prijeko potrebna  svrsishodna reorganizacija koja će učiniti muzej funkcionalnim u svim segmentima njegove djelatnosti.

U tom pravcu oformljena je radna grupa koja se bavi izradom predloga za promjenu postojeće sistematizacije radnih mjesta, kao i izradom, prijeko potrebnih  pravilnika koji nam nedostaju.

Uprava NMCG je u nekoliko navrata upoznala Ministartsvo kulture sa činjenicom da fizička zaštita samih muzejskih objekata i muzejskog fonda nije na zadovoljavajućem nivou,  budući da Narodni muzej Crne Gore ne raspolaže kadrovskim i tehnološkim kapacitetima koji su neophodni za njihovu adekvatnu bezbjednost.

Stoga smo uputili zahtjev za Uspostavljanje državne Komisije za izradu i implementaciju Plana zaštite Narodnog muzeja Crne Gore.

vjeraborozan3ANALITIKA: Nedavno ste kazali da je kreiran akcioni plan rješavanja stanja u Narodnom muzeju, a on definiše listu prioriteta na čijem vrhu je projekat sanacije i reorganizacije centralnog depoa.

Do koje faze ste stigli sa realizacijom akcionog plana?

BOROZAN: U centralnom depou NMCG pohranjen je veliki broj muzejskih predmeta koji su istorijsko, umjetničko, etnografsko i arheološko blago Crne Gore. Uslovi u kojima se čuva ovo nacionalno kulturno blago nijesu bili adekvatni, a nažalost, nijesu bili ni propisno praćeni. Situacija se dodatno iskomplikovala pojavom napuklina u zidnom tkivu i prodorom vode u prostorije depoa.

U novembru prošle godine angažovala sam Centralni institut za konzervaciju (CIK) iz Beograda sa zadatkom da sačini detaljan izvještaj o stanju u depoima NMCG, te da predloži mjere za reorganizaciju depoa.

Istovremeno, u saradnji sa muzejskim odjeljenjem za konzervaciju, pokrenula sam i izradu izvještaja o stanju predmeta u izložbenim prostorima NMCG koji je predat Ministarstvu kulture.

Stanje je, zaista, nedopustivo loše, a to sve uslijed višedecenijskog zanemarivanja osnovnih muzejskih aktivnosti, kao i neadekvatne opremljenosti, nefunkcionalnosti te nedostatnog nivoa obučenosti kadra.

U ovakvoj situaciji potrebno je da se, bez odlaganja, najveći dio energije i resursa kojima NMCG raspolaže, usredsredi na sprovođenje aktivnosti kojima bi se obezbijedila propisana briga o fizičkom stanju fundusa.

Trenutno je u izradi projekat sanacije depoa koji ćemo dostaviti kao prijedlog za dodjelu potrebnih finansijskih sredstava.

ANALITIKA: Zašto je, po Vašem mišljenju, u ovom trenutku, kada ste vi stupili na funkciju aktuelizovano to pitanje?

BOROZAN: Iskreno rečeno ne znam a spekulacije u vezi sa tim smatram kontraproduktivnim. Po mom mišljenju je bitno da su odredjene informacije i činjenice izašle na vidjelo i da su mediji počeli da se interesuju za stanje u muzeju.

Otvaranje „Pandorine kutije“  pokazalo se kao neminovan početak jedne nove ere. Svaki muzej je ujedno i slika društva u kome se nalazi.

Na nama je da je sada promjenimo, da višedecenijski nataložene probleme počnemo da rješavamo: saniramo depoe, konzerviramo fundus, analiziramo stanje zbirki i dokumentacije a ujedno, u okviru komunikacije sa javnosti kreiramo izložbene i edukativne programe na savremen, atraktivan način.

Promjenu ne može realizovati pojedinac niti jedna institucija, promjenu moramo priželjkivati svi. Za transformaciju  Narodnog muzeja nam je od ključnog značaja kako interesovanje javnosti tako i podrška od strane Ministarstva kulture i Vlade Crne Gore.

ANALITIKA: U javnosti se aktuelizovalo pitanje da li adekvatno možete da obavljate svoju dužnost budući da osim na radnom mjesu u Narodnom muzeju predajete i na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu. Uspijevate li da odgovorite na te  obaveze?

BOROZAN: Na meni nije da komentarišem adekvatnost i efikasnost svog rada. Funkciju direktorice sam prihvatila pod uslovom da želim da zadržim postojeći angažman na akademiji u Pragu  gdje sam obavezana ugovorom do septembra ove godine.

S obzirom da su u međunarodnom kontekstu i mnogi od mojih kolega profesionalaca na polju umjetnosti i kulture u sličnim situacijama i paralelno obavljaju radne obaveze na geografski udaljenim mjestima koristeći se pritom prije svega svojim kompjuterom i telefonom, ne smatram se izuzetkom.

Istovremeno mogu da konstatujem da je većina mojih kolega u Narodnom muzeju prihvatila novi način rada, koji se u mom odsustvu, svodi na intenzivnu i sistematsku elektronsku komunikaciju čiji su praktični rezultati sasvim vidljivi.

Ivan KERN

 

Komentari: 30

Eksponat

26. 02. 2018 - 01:10

Puno sreće Direktorki NMCG,u realizaciji navedenih planova.Kriminalce kojima je dozvoljena pljačka muzejskog blaga,treba strpati na robiju.Spasiti se mora što se spasiti može.I pronaći veći dio nestalih eksponata.
Tako je!

26. 02. 2018 - 14:08

U potpunosti se slažežm, samo me interesuje do koje mjere će biti raspoložena prema svojem tati i njegovom "radu", kao i gdje njega smješta u priči o "višedecenijskim problemima"?
Ima li....

26. 02. 2018 - 07:11

.....ovakvog lupežskog naroda igdje na svijetu? Sigurno da nema - to mora biti da je u "kolektivnom nesvjesnom" (po Jungu) i tu pomoći nema. Takva nam je sudbina!
Svojevremeno je

26. 02. 2018 - 13:58

Šćepan Mali kod Krsca (između Cetinja i Njeguša), na najprometniji put tadašnje Crne Gore, ostavljao 10-ak zlatnika koji su tu stojali danima i noćima. Nijedan nije hvalio. Okretali su glavu na drugu stranu, da ih "ne vidi carevo oko." Možda se zbog toga danas ćuti o njemu?
CiNick

12. 05. 2018 - 15:13

Najveći lupeži su kojekakvi partijski mufljuzi, koji su čerupali Muzej radi "obštega dobra". Uzimali su eksponate na zajam i "zaboravili" vrnut. Poštenjaci.
VAS

26. 02. 2018 - 08:20

Ovo je jos jedan u pokusajima Srpske hegemonije da nas odvrate od nase kulture, ni jedana liberal ni Cetinjanim to ne bi uradio
Das is vas

26. 02. 2018 - 14:02

Uvijek su iz "doline bogova" bili prvi u "plijenjenju stada." Pojam "plijenjenje stada" tumačiti najšire moguće.
Kustos

26. 02. 2018 - 11:19

NMCG je i do sada imao "podršku od strane Ministarstva kulture i Vlade Crne Gore" što je rezultiralo nestankom 2900 predmeta! Političkom (čitaj - Marovićevskom) retorikom se više ne mogu sakrivati krivci. Službeno i odgovorno gospođa ih je locirala izjavom "..svaki muzej je ujedno i slika društva u kome se nalazi." Mnogo sreće u radu vam želim...
Ma neka,

26. 02. 2018 - 14:14

Nije ih ona locirala nego Berkuljan koji je o tome prvi i zadugo jedini prozborio, a primjer Marovićevske retorike je upravo ovakav pokušaj manipulacije činjenicama. To kod nje je naknadna pamet kad su činjenice postale neumoljive.
Brko

26. 02. 2018 - 17:54

A dje bi Berkuljan kad fok mu je Pavle sipo sakom i japom? Kad se zavrnu slabina i prica se promijeni. Svi kriticari stanja u NM su akteri u vremenu nestajanja eksponata!
Obrij se

26. 02. 2018 - 18:51

Pricas be veze, zna se kome je sipano, ko nije radio, a kome je oprastano. Insinuacije su znak primitivizma. Tacno je da su svi akteri, ali po toj logici ti si kriv za sunovrat Crne Gore taman ka I Milo zato sto zivis u istoj zemlji.
cccccc

26. 02. 2018 - 11:38

Direktor muzija bi trebao da bude u Cetinju, a ne da vodi ovakvu instituciju putem racunara i interneta iz druge drzave ili grada.
boki

26. 02. 2018 - 12:48

A koje opljačkao sve ovo bez ti "pošteni Crnogorci" sa Cetinja?
Drugi

26. 02. 2018 - 14:15

Pomogli su im "pošteni Crnogorci" iz PG, NK, KO, BR, BD... Odasvud đe vladaju čojstvo i junaštvo.
džika

26. 02. 2018 - 13:28

pošto ovi što su sjeđeli u njega su se pokazali kao veliki radnici .
31749

27. 02. 2018 - 15:02

I Predsjednik države bi trebao biti u Plavom dvorcu ali nije.
Petar P.

26. 02. 2018 - 15:38

Poštovana "E-mail" direktorice, ako su vam sve iznesene istine kao istina da ste vi pokrenuli Izvještaj o stanju predmeta u izložbenim prostorima NMCG onda je muzej u velikom problemu. Po mom saznanju, služba za konzervaciju je pokrenula isti prije 4 godine i bila preteča u mnogim drugim stvarima a za dobrobit predmeta kao i muzeja uopšte.
Petar III

26. 02. 2018 - 17:33

Sudeci prema onome o cemu su mediji brujali mjesecima, njen otac kao direktor na vise mjesta u muzeju znao je za manjak stotina predmeta jos 2009. pa nije prijavio ni cackalicu kao ni Pejovic. Ova prica o iznenadjenjima zvuci naivno. Sigurno ce name kraju tvrditi da je sve sama pocela a ministarstvo u razotkrivanju imalo kljucnu ulogu. Misle da svi imamo kratku pamet.
suština

26. 02. 2018 - 19:06

najviše mi se povraća od ljudi kojima je najbiitnije da se utvrdi ko je prvi nešto počeo, a ko nije. Nikome, kao ni u ovih posljednjih 40 godina unazad, nije bitna suština, a to je da se muzej konačno stavi na noge i da radi kao što treba da radi jedna takva institucija. bitno je da pričamo provincijalske priče i da se vraćamo u prošlost. ne smarajte i puštite ljude da rade, pa da vidimo umiju li.
@sustina

26. 02. 2018 - 20:07

Sustina je da neko odgovara za nerad I kriminal a dok se to ne desi nema promjena na bolje. Upravo je "niko nije kriv" i domaci oportunizam doveo do urusavanja muzeja I svega u Crnoj Gori.
43299

27. 02. 2018 - 15:14

Mora da si ti Petre P. nešto pogriješio.Konzervatorima je glavni izgovor da im je bilo zabranjeno da ulaze u izložbeni prostor.Doduše nijesu ni oni svi takvi, ima ih koji savjesno obavljaju svoj posao do onih koji se povremeno pojave u muzej sa kapuljačom na glavi i tako idu kroz zgradu.Zaista nevjerovatno ponašanje,ali valjda će se i to riješiti sa uvođenjem službe Zaštitara, kojoj bi između ostalog bilo dozvoljeno da neprimjereno odjevene uposlenike udalji iz objekta, mada bi bilo " tužno" s obzirom da i djeca u vrtićima znaju osnovna pravila ponašanja.
Mijo

26. 02. 2018 - 22:24

Nesto mi je sporno vrijeme u kojem Sasa Berkuljan dize frku oko Muzeja. Tacno uoci izbora na Cetinje. Mozda malo i da pomogne URU. Tamo mu je sin, pa tata malo da pogura. Jer navodno su samo lopovi u DPS- u. Svi odtsli crkose od postenja. A Sasi je "lose" bilo od "dps lopova. Zaustavila Vera Borozan Sasino prodavanje magle, pa Sale vice drzte lopove. Neka Sale znamo se.
O

27. 02. 2018 - 10:20

Da su najveći lopovi u DPSu znamo svi. Da li su oni pokrali iz muzeja najviše ne znam. Moguće kad su takvi. Znamo i da je muka na vas i vaše kadrove, ali što se može, neko će na duži odmor u Bjelopavliće. Možda baš ti Mijo, no mi se čini da ti ime počinje na O..
Mijo bot

27. 02. 2018 - 09:25

Mijo ne bulazni, izbori su vazda kod nas. U muzeju se i dalje lupeža, što su prijavili inspektori ovog puta. A vi vazda osjetljivi kad se pomene lopovluk jer vam se napada osnovna djelatnost. Sramni i primitivni napad na čovjeka koji je prijavio bruku samo o vanma govori i o pokušaju da skrenete pažnju sa direktorkinog oca i ostale DRPS miševe koji godinama glođu crnogorsku kulturu i sve ostalo. Džaba vam.
58869

27. 02. 2018 - 15:39

Raduje me podatak da će dr.Vjera Borozan samo do septembra biti angažovana u Pragu.Iskrene želje da će direktorica od tog perioda moći duže boraviti u našoj instituciji da se više dođe na kraj onoj narodnoj "Kad mačke nema, miševi kolo vode".
Pink

07. 03. 2018 - 12:53

Za lopove je vazda bilo mjesta u muzeju, sa titulom ili bez.
56031

27. 02. 2018 - 22:54

Pitanje za direktoricu : ,, Da li će radna grupa koja se bavi izradom sistematizacije kontrolisati diplome zaposlenih, tj. da li će vršiti provjeru da li svi zadovoljavaju određene uslove, ili će i dalje u instituciji raditi ljudi sa kupljenim diplomama i nepoloženim stručnim ispitima iz muzejske djelatnosti?
Мирослав Ђукић

18. 03. 2018 - 22:32

Фино чељаде ова директорица. Она, сигурно, није крива. Њој су рекли да може да буде директор, ако хоће, а она пристала. Што не би, добра плата, никакав посао. Сад би све да свале на њу. А предмета нема, појела маца. Неко је склонио старудију из Музеја, да направи места... Сад може да се тамо постави кафић: столови, столице, шанк и тако то...
Re, re, re...

15. 05. 2018 - 16:11

I dokad tako? Sve te komisije i revizije imaju honorare paprene, ne mogu zavrsiti posao, formira se komisija i komisijinoj komisiji. Taman do isteka mandata. Pa onda jovo-nanovo. Ako me mozete ili nemate vremena za funkciju koju obavljate, sto ste se prihvatili posla?
niko

16. 05. 2018 - 06:10

Neodgovornost,nerad, uzroci su u svim ovim drzavnim institucijama,primaju plate ne dolaze na poso a nose sta hoce jer ne postoji evidencija niti su napravili novu na racunarima kartoteku,Desavanje u Kotoru u vezi prstena od neprocjenljive vrjednosti najbolje govori o azurnosti odgovornih.Trebalo je vremenom da padne u zaborav i preseli se u privatnu kolekciju ili se proda na crno trziste.Naravno niko ne odgovara jer su svi po politickoj liniji dosli na ova odgovorna mjesta....zalosno ali istinito
Novi komentar