Tri obroka za 2,06 eura

Ukinuti računanje vrijednosti potrošačke korpe i povećati minimalnu zaradu

"Popio sam dojč kafu i rakiju ili jednu i po potrošačku korpu...Zavidim onima na raskrsnici što isprose dvije, tri potrošačke korpe.  Bukvalno za pola smjene...Pojedoh jutros dva bureka i jogurt što je više od potrošačke korpe, to znači da do kraja dana ne smijem ništa da jedem..."
Samo su neke od brojnih šala koje su preplavile društvene mreže zbog MONSTAT-ove računice o minimalnoj potrošačkoj korpi, po kojoj je odrasloj osobi dnevno potrebno 2,06 eura za hranu i piće. Pošto vrijednost potrošačke korpe ne računa EUROSTAT, naš MONSTAT, sve zbog donijete Deklaracije o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku, bi trebalo da obustavi računanje tog indikatora i da taj posao prepusti sindikatima...
Objavljeno: 05. 03. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

MONSTAT je  prošle sedmice objavio saopštenje u kome je izračunao da je vrijednost januarske minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo 628,2 eura. Prema domaćim statističarima, od ukupne vrijednosti potrošačke korpe izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznose 256,1 eura, dok su troškovi za neprehrambene proizvode i usluge projektovani na 372,1 eura.

Matematički izveden podatak da je jednoj osobi potrebno 2,06 eura dnevno za tri obroka izazvao je ogorčenje javnosti i predmet je brojnih šala na društvenim mrežama.

Indikativno je da je posljednja vrijednost potrošačke korpe izračunata po staroj metodologiji u decembru 2015. godine iznosila 806,8 eura ili 178,6 eura više od  vrijednosti "nove" korpe.

U novoj metodologiji, kako je objašnjeno, smanjen je broj namirnica i izbačena vrijednost “imputirane rente” koja je pokrivala troškove stanovanja.

Nova revidirana korpa sadrži manje proizvoda: Nova revidirana potrošačka korpa, kako se navodi u Metodologiji MONSTAT-a, sadrži 92 prehrambena proizvoda, u odnosu na prethodnu koja se sadržala 130 prehrambenih proizvoda. U korpi je promijenjen odnos grupa, smanjene žitarice, povećano voće i povrće i postignut, kako  tvrde u dokumentu, "prihvatljiv udio hranljivih materija koji je blizak odnosu iz prethodne potrošačke korpe."

monstatI pored činjenice da su neki prehrambeni proizvodi isključeni, njena kalorijska vrijednost je zadržana na istom nivou kao i kod prethodne minimalna potrošačka korpa od 2.211 kilokalorija dnevno, po osobi, u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država.

Opravdano se postavlja pitanje da li je smanjenje vrijednosti potrošačke korpe statistički trik kojim se nastoji prikazati boljim životni standard nego što zaista jeste?  Odnosno da se vještački približi vrijednost prosječne plate sa  minimalnom potrošačkom korpom. Ne bi smjelo da bude tako...

Deklaracija: Naime, Vlada Crne Gore je, krajem prošlog mjeseca, donijela Deklaraciju o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku kojom se obavezala  da poštuje međunarodne i evropske standarde o kvalitetu rezultata zvanične statistike. I da pri tom garantuje i štitu profesionalnu nezavisnost Zavoda za statistiku, od neprofesionalnog uticaja bilo koje vrste i promoviše je u javnosti.

Deklaracija predviđa razvijanje zvanične statistike Crne Gore poštujući naučnu nezavisnost, ali da su povjerljivi i pouzdani rezultati zvanične statistike, "jedan od glavnih elemenata za donošenje kvalitetnih odluka na nacionalnom i međunarodnom nivou".

korpaKorpa se računa za siromašniji sloj stanovništva: U već pomenutom dokumentu podvlači se da minimalna potrošačka korpa se odnosi na siromašniji sloj stanovništva.

"Izbor referentne populacije za utvrđivanje minimalne korpe hrane mora približno odgovarati populaciji domaćinstava blizu linije siromaštva i na taj način odražavati potrošnju hrane koja je bliža liniji siromaštva, piše u Metodologiji.  

Korpa hrane za ovu grupu ima za cilj da obuhvati potrošnju hrane stanovništva sa nižim prihodima, odnosno čija je potrošnja ispod prosjeka.

Posječna neto zarada u Crnoj Gori je 512 eura i ta cifra već šest godina stagnira. Takođe, distribucija zarada govori o velikom socijalnom raslojavanju u Crnoj Gori.

Prema posljednjem istraživanju Ministarstva finansija iz 2013. godine, više od polovine zaposlenih (50,26 odsto) u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini do 250 eura, dok nešto iznad tri odsto ima platu veću od 1000 eura. Prema istim podacima, 30,79 odsto građana prima između 250 i 500 eura, dok skoro 16 odsto zaposlenih ima mjesečni koverat „težak“ između 500 i 1000 eura.

distribucija-zaradaAko je prosječni procijenjeni broj zaposlenih u Crnoj Gori oko 176.000, onda oko 88.000 zaposlenih prima zaradu do 250 eura. S obzirom da je zvaničan broj nezaposlenih blizu 50 hiljada, onda se dolazi do zaključka da oko 138.000 građana Crne Gore živi praktično na granici siromaštva, ne računajući u ovu cifru značajan broj penzionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori već šest godina je 193 eura, dok je prosječna penzija u Crnoj Gori oko 280 eura.

Prezentovani podaci govore o neophodnosti što hitnijeg povećanja minimalne zarade, što je predmet interesovanja Socijalnog savjeta.

U EU ne postoji obaveza računanja potrošačke korpe: EUROSTAT nema obavezu da  objavljuje podatke o potrošačkoj korpi u zemljama EU, niti obavezuje članice i one koje to žele da računaju vrijednost minimalne potrošačke korpe.

Takođe, Federalni zavod statistike BiH od 2008. godine ne objavljuje indikator "potrošačka korpa".

Potrošačka korpa se obračunava na osnovu metodologije koju je razvio bivši Savezni zavod za statistiku iz perioda SFRJ.

"U Evropskoj uniji ne postoji standard za izračunavanje minimalne potrošačke korpe, niti je proizvodnja ovog podatka obavezujuća u procesu pridruživanja EU, tako da se o njenoj usklađenosti s EU standardima ne može govoriti", kažu statističari BiH.

Pošto to ne radi ni EUROSTAT, naš MONSTAT bi trebalo da obustavi računanje indikatora "potrošačka korpa" i da taj posao prepusti sindikatima, odnosno Socijalnom savjetu. A da nadležni državni organi da dosljedno primijene Deklaraciju o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku... Jer računica MONSTAT-a, pa sve bilo po standardima SZO i SAD,  po kojoj je odrasloj osobi potrebno 2,06 eura za tri obroka ne doprinosi povjerenju u zvaničnu statistiku.

Predrag ZEČEVIĆ

 

Komentari: 17

Puniša

05. 03. 2018 - 00:38

Ada, sprdnja, ništa drugo sem sprdnja ...
Janko

05. 03. 2018 - 01:57

Potrošačka korpa je individualna stvar i nijedna njena vrijednost ne može biti relevantna čak ni kao primjer. Nijesam znao da polovina zaposljenih u državi prima platu oko 200€ a ni ne nazire se da će biti većeg pomaka. To je sramno i poražavajuće jer godine prolaze a mi i dalje u bijedi. Sa takvim primanjima se ne može ni preživjeti a kamoli plaćati komunalije, školovati djecu itd. Ima li ova država plan ili je sve puka politika?
dostigosmo europski standard

05. 03. 2018 - 08:21

Zivim u Svajcarskoj i povremeneo dodjem na odmor . Uporedjujuci cijene iste su kao u CH cak neke i vece . Jedina razlika sto je kvalitet robe u CG neuporedivo losiji .
Tanja

05. 03. 2018 - 08:20

Ako ova grupacija siromašnog stanovništa u Srbiji može da se prehrani sa 1,5 eura dnevno, po jednoj odrasloj osobi, zašto mi ne bi mogli sa 2.06 eura?
visok standard niska plata

05. 03. 2018 - 10:15

Pa dobro ako vam je to za utjehu 2,06 € . Al ipak mi smo lider i Monako . 0,60 € jedan kruh i mozda pastetu il 2 jajca i tako u krug .
Freeman

05. 03. 2018 - 08:27

Potpuno su urušene sve institucije u Crnoj Gori pa i MONSTAT i postale ekspoziture DPS-a.Neprihvatljivo je, nerazumljivo i nemoralno da se smanjuje sadržaj potrošačke korpe kako bi pokazali da se kod nas smanjuje siromaštvo !.To što radi MONSTAT je dno dna.Ovo više normalan čovjek ne može da podnese.Oni se sprdaju sa zdravim razumom građana.
lebac ti ogadio

05. 03. 2018 - 10:23

Gledam nesto onaj crnogorski lebac pa nedje do podne dok je jos svez moze se jesti al cim prodje dorucak tolko se osusi i pocne mrviti da se vise prospe ispod stola no sto se izije. Kora se gumira da nema tih zuba da ga savladat mogu. Jedino da se udrobi u supu .
rucak i veceru preskacem

05. 03. 2018 - 10:31

Evo jutros na posao u Monako popih kapucino i 2 kiflice ispade oko 7 euri . Probih crnogorski dnevni budzet od 2,06 € za 2,5 puta
Tanja

05. 03. 2018 - 11:10

Za kafu i 2 kiflice si mogao kuci potrošiti, ako sam spremaš, 50 centi. Kakva je to logika da pripadaš siromašnijem sloju stnovništaa a da se hraniš i piješ po picerijama, restoranima...
Sut ba

05. 03. 2018 - 12:12

Ovo ti je radnicka menza i daju mi personalni rabat inace bih probijo budzet za 3-4 puta da sam otisao u kakav ugledniji restoran . A kiflice i kapucino nemeres privatno spremit ovakve da si genije . Tijesto stize iz La France direktno avijonom .Nije to kao ono kao u nas obican kruh u obliku kifle nego neko lisnato tijesto po sto puta savijeno i svaki sloj namazan maslom . Topi se u ustima a ukus mmmmmm .
1 jaje 3 mi dana traje

05. 03. 2018 - 12:48

Ovi su bureci bili jeftini 1 € i kupovao sam djeci al im se ogadili pa ih nece vise. Na muku sam kako da nadjem adekvatnu zamjenu .
monfan

05. 03. 2018 - 13:07

Ako tu ne računaš struju
sve se racuna

05. 03. 2018 - 13:56

A ti ne placas struju ,a ? Cijena nekog proizvoda je zbir svih troskova + trgovacka marza .
huj

05. 03. 2018 - 16:52

Ne samo to nego tražiti od Vlade da poštuje kolektivne ugovore i da se ljudima prizna zakonski koeficijenti.(Vlada nemilosrdno krši ovo pravo gdje god ima večinsko vlasništvo za pelješenje naroda)
92106

05. 03. 2018 - 18:10

Dpseovcima je bitno da njihovi gospodari imaju.A oni mogu sa eurom dva vas dan....
Lipovo

05. 03. 2018 - 18:25

Monstat je produzzena ruka drzzave za obezvredjivanje penzija I statistichkog napretka
demagogija

07. 03. 2018 - 12:05

Zasto ukinuti ovaj statisticki racun? Problem bi bio da MONSTAT ne racuna sve sto racuna i EUROSTAT, a ne obrnuto jer ako o necemu ima vise podataka od drugih to nije problem nego, naprotiv, prednost. Vise podataka znaci samo vecu mogucnost ukrstanja istih i bolju mogucnost donosenja zakljucka i odluka. Treba ukinuti "stelovanje" rezultata i friziranje podataka koji se radi u manipulativne svrhe, i objektivno prikazivati statisticko stanje. Objektivnost i nepristrasnost je nacin za sticanje povjerenja. Ako imamo nesto sto je vise od EU standarda, ne teba to ukidati. Ono sto treba jeste u oblastima dje smo losiji od EU standarda teziti da ga postignemo tj.da nam to bude minimum.
Novi komentar