U kakvom su stanju muzealije u izložbenim prostorima Narodnog muzeja

Oko hiljadu predmeta oštećeno ili crvotočno

Prašina, prljavština, crvotočina, korozija, tamni, bijeli i zeleni oksid, moljci, destrukcija boje i platna, oštećenje ili podljuspanje bojenog sloja, kao i razna mehanička i hemijska oštećenja u ovom trenutku su jedan od najvećih problema muzealija i arhivalija u Narodnom muzeju.
Objavljeno: 20. 03. 2018 - 06:45 Promjenite veličinu teksta: A A A

Ovo pokazuje izvještaj o zatečenom stanju predmeta u izložbenim prostorima Muzeja, koji je krajem 2017. godine sačinila konzervatorsko-restauratorska služba.

U izvještaju na 534 strane, koji je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da je u ovom trenutku u Narodnom muzeju ugroženo 958 predmeta, te da im treba što hitniji konzervatorski tretman.

U fokusu pažnje konzervatora i tehničara, bili su predmeti od drveta, metala, papira, tekstila, kao i predmeti iz sfere štafelajnog slikarstva. Pregledali su, kako se navodi u izvještaju, ukupno 3.084 predmeta u svim muzejskim jedinicama. Otprilike oko 300 predmeta pominje se u izvještajima skoro svih konzervatorskih odjeljenja, budući da su izrađeni od dvije ili više vrsta materijala, pa bi konačan broj pregledanih muzealija i arhivalija u izložbenim prostorima bio oko 2.780.

U narednih pet dana Pobjeda će objaviti najzanimljivije detalje izvještaja u odnosu na sve materijale (drvo, metal, papir, tekstil i štafelajno slikarstvo). Čitaocima će postati jasno da su neadekvatan odnos zaposlenih, prebacivanje odgovornosti i loša tehničko-tehnološka opremljenost, doveli do izuzetno lošeg stanja više od trećine predmeta u izložbenim prostorima Narodnog muzeja.

biljardaNJEGOŠEV MUZEJ

Konzervatori i tehničari-konzervatori odjeljenja za drvo u svim muzejskim jedinicama pregledali su ukupno 376 predmeta od drveta. Za što hitniji konzervatorski tretman predloženo je 48 predmeta.

Što se tiče Njegoševog muzeja (Biljarda), konzervatori su pregledali 57 predmeta, od kojih je šest predloženo za konzervaciju. Riječ je o tri stolice, dva stolovača i guslama. Recimo, za stolicu sa pravougaonim sjedalom utvrđeno je da je jako prljava, crvotočna, klimava, ispucala i sa odlijepljenim sjedalom.

Stolovač je zatečen crvotočan, sa vidnim tragovima jupola. Takođe, na jednom od nogara fali komad drveta.

- Potrebno što hitnije uraditi konzervatorski tretman u radionici za drvo – preporučili su konzervatori u izvještaju.

U jednoj od vitrina pregledane su i gusle. Utvrđeno je da su pretrpjele mehanička i hemijska oštećenja.

Konzervatori su konstatovali i određena oštećenja na predmetima za koje nijesu predložili konzervatorski tretman. Na primjer, damski pisaći sto je izgreban, fale pojedini djelovi, dignut je furnir, a čoja pocijepana. Nogari naslonjača „bergere“ su izgrebani, a sjedište je iscijepano i prljavo.

Konzervatori su konstatovali, takođe, da su dvokrilni ormar vitrina i dva stolovača uneseni sa aktivnom crvotočinom u prostor.

- U prethodnom obilasku u Biljardi primjećujemo da crvotočni stolovači nijesu bili izloženi. Molimo rukovodioca i kustosa muzejske jedinice Biljarda da nas blagovremeno obavijeste o promjeni postavke predmeta od drveta da se ne bi, kao do sada, dešavalo da se u izložbeni prostor ubace predmeti sa aktivnom crvotočinom– navodi se u izvještaju.

U fokusu službenika odjeljenja za konzervaciju drveta bila je i rodna kuća Petra Drugog Petrovića Njegoša, u kojoj su pregledali 59 predmeta. Čak 24 su predložena za konzervatorski tretman, uglavnom zbog crvotočine.

- Zbog velike vlažnosti, uočena je i pojava plijesni na pojedinim predmetima - ističe se u izvještaju.

 

MUZEJ KRALJA NIKOLE

 

Najbolje stanje konzervatori odjeljenja za drvo zatekli su u Muzeju kralja Nikole. Pregledali su 126 predmeta, od kojih je četiri zrelo za konzervatorski tretman. U izvještaju sa zadovoljstvom konstatuju da u Muzeju nije došlo do značajnih promjena u odnosu na prethodne obilaske. Za četiri sporna predmeta predložili su intervencije po prioritetu, odnosno stepenu oštećenja predmeta.

- Svakako na prvom mjestu su škrinje koje su crvotočne - ističe se u izvještaju.

Pored crvotočine, jedna škrinja je takođe bila prilično prljava, a tapacirung na poklopcu je pohaban. Drugoj škrinji fali komad pri vrhu, na sjedalu je bijela fleka, a sa strane je oljuštena.

Konzervatori su, takođe, utvrdili i da je crvotočan parket u Indonežanskom i Venecijanskom salonu.

- Predlažemo da služba za dezinsekciju i deratizaciju tretira parket odgovarajućom metodom ili u krajnjem slučaju hitnu zamjenu parketa – navodi se u izvještaju.

 

ETNOGRAFSKI MUZEJ

 

U Etnografskom muzeju konzervatori su pregledali 25 predmeta, od kojih su tri predložena za konzervatorski tretman. Riječ je o preslici i vretenu, tronožcu i škrinji, na kojima su otkriveni moljci, crvotočina, ali i mehanička oštećenja.

Konstatan problem u Etnografskom muzeju, prema navodima u izvještaju, jeste nepraktičnost izložbenih vitrina.

- Činjenica je da zatvorenost, skoro blindiranost vitrina, onemogućava osoblju za održavanje često otvaranje istih, da vrše svoj posao na mnogo zavidnijem nivou – ističe se u izvještaju.

Službenici odjeljenja za konzervaciju drveta zaključili su da treba pojednostaviti otvaranje vitrina, kako se prašina ne bi zadržavala. Prašina je, ističu, najčešći uzročnik za početak stvaranja bakterija, buđi, larvi, što je stvarni osnov za nastajanje jačih i težih oštećenja na predmetima od drveta.

- Vitrine smo zatekli sa velikom prašinom u unutrašnjem dijelu, tj. u okruženju samog predmeta. U pojedinim vitrinama zatekli smo crvotočne i prašnjave predmete, paučinu, čak i na jednom od predmeta uočena je vuna puna moljaca – navodi se u izvještaju.

 

ISTORIJSKI MUZEJ

 

Konzervatori su u Istorijskom muzeju zatekli 97 predmeta od drveta. Sedam je predloženo za konzervaciju, a riječ je o stolici iz perioda Ivana Crnojevića, dvije puške, dvije kubure, stubovima sa Jasikovca i škrinjom sa prikazom grba Crnojevića.

- Škrinja je u jako lošem stanju. Izražena crvotočnost i izbišalost na čitavom predmetu, posebno na poklopcu koji ne samo što je ugrožen od crvotočnosti, već je i isušena srž drveta. To je izazvalo ispucalost. Duž čitave prednje strane škrinje, koja je reljefno ukrašena, vidi se ogromna pukotina. Patosnica (donji dio) je crvotočna i fali dio drveta. Nogari su takođe crvotočni i izbišali – navodi se u izvještaju.

 

UMJETNIČKI MUZEJ

 

U izložbenom prostoru Umjetničkog muzeja nalazi se 12 predmeta od drveta, od kojih je pet predloženo za konzervatorski tretman. Riječ je o skulpturi „Majka sa prvenčetom“, skulpturi Vasilija Ćetkovića, skulpturi „Kampanila“ Venije Vučinić-Turinski, kao i djelima „Vrata ambasadora“ i „bez naziva“ Dada Đurića.

- „Vrata ambasadora“ su u jako lošem stanju. Predmet je crvotočan, ispucao, truo na većem dijelu površine, po dubini je stradala sama srž drveta. Predmet je takav poklonjen Muzeju i stavljen u postavku. Predlažemo hitno izmiještanje iz izložbenog prostora u posebnu prostoriju namijenjenu za ovakve situacije – navodi se u izvještaju, uz napomenu da je u sličnom stanju i drugo Đurićevo djelo „bez naziva“.

Inače, na svim ostalim predmetima od drveta u Umjetničkom muzeju primijećena je ispucalost i isušenost drveta, ponegdje crvotočnost.

- Predlažemo potrebne klimatske uslove zbog kojih se ovo dešava, a očigledno nijesu ispoštovani – ističe se u izvještaju.

Takođe, u jednoj od prostorija Umjetničkog muzeja vidljiva je crvotočina na više mjesta na parketu. Konzervatori ukazuju da postoji mogućnost brzog širenja, što ugrožava i same predmete koji su u postavci. Predložili su da služba za deratizaciju i dezinsekciju hitno odradi odgovarajući tretman ili zamjenu parketa.

Kao i u slučaju Biljarde, konzervatori su zamolili kustose i ostalih muzejskij jedinica da ih blagovremeno obavijeste o promjeni postavke od drvenih predmeta, da se ne bi, kao do sada, dešavalo da budu prezentovani u izložbenom prostoru sa aktivnom crvotočinom.

 

NAUK SVIMA

 

U uvodnom tekstu izvještaja, rukovodilac konzervatorsko-restauratorske službe Neđeljko Glendža istakao je da je cilj ovog obilaska muzejskih jedinica da se na što vjerodostojniji način prikaže zatečeno stanje izložbenih predmeta, bez namjere da se iko u iznešenom, odnosno prikazanom pronađe. On se nada da će ovaj izvještaj „biti nauk svima nama koji radimo na očuvanju kulturne baštine.“

- Zbog svega sagledanog, krajnje je vrijeme da država stane iza projekta izrade sistema za održavanje mikroklimatskih uslova u izložbenim prostorima jer, u protivnom, bićemo u velikom problemu zbog ubrzanog propadanja neadekvatno izloženih predmeta – poručio je Glenžda u uvodom tekstu izjveštaja.

Zanimljivo je da su konzervatori tokom obilaska izložbenih prostora primijetili i da rukovodioci muzejskih jedinica i kustosi nijesu ispoštovali ranije preporuke o zaštiti predmeta. Štaviše, zatekli su iste manjkavosti i greške kao i prilikom sačinjavanja pretposljednjeg izvještaja 2014. godine. 

Glendža tvrdi da je izvještaj završen, a uprava Muzeja da ga ne posjeduje

Odgovarajući na zahtjev za slobodan pristup informaciji, uprava Narodnog muzeja ponovo je krajem prošle nedjelje odbila da Pobjedi ustupi kopiju konzervatorskog izvještaja o stanju predmeta u izložbenim prostorima. Kao i prethodni put, odgovoreno je da ne posjeduju traženu dokumentaciju, iz razloga što konačni izvještaj nije dovršen, već je samo za potrebe Ministarstva kulture odrađen preliminarni izvještaj. 

Međutim, rukovodilac konzervatorsko-restauratorske službe Narodnog muzeja Neđeljko Glendža za Pobjedu je juče izjavio da je izvještaj završen i na njegovo insistiranje zaveden pod brojem u Službi dokumentacije. Ukazao je i da je pretposljednji detaljni pregled predmeta u izložbenim postavkama urađen 2014. godine.

- Te godine sam postavljen za rukovodioca konzervatorsko-restauratorske službe i pregled predmeta u izložbenim prostorima bio je moj prvi zadatak. Nakon toga urađena je konzervacija određenog broja predmeta - kazao je Glendža i dodao da bi i kustosi i rukovodioci muzejskih jedinica trebalo da prate stanje predmeta i obavijeste konzervatore o eventualnim štetnim promjenama ili oštećenjima.  

Glendža je potvrdio da konzervatorsko-restauratorskoj službi od 2014. do 2017. godine nije bilo dozvoljeno da pregleda stanje predmeta u Istorijskom muzeju, jer su rukovodioci i kustosti to sprečavali pod izgovorom da još nije urađena revizija niti primopredaja.

Jovan NIKITOVIĆ

Komentari: 9

Ima li te

20. 03. 2018 - 09:23

Radi li što ovaj inspektor za kultrna dobra? Ovo je njegov posa
Investicije

20. 03. 2018 - 10:31

Ove stvari nijesu interesovale ni direktore Muzeja, ni Ministre kulture. Investicije i samo investicije i ugradnja 10 do 20%. Zašto se ne objavi podatak koliko je Vlada izdvojila sredstava za investicije u Narodnom muzeju u posljednjih 30 godina i za koje investicije, a koliko za sve ostale institucije kulture. Zašto se baš forsirao Muzej i zašto je kod Vlade imao povlašćeni položaj u odnosu na druge? Zašto se uporno preskače odgovornost Vlade i resornog Ministarstva? Nije fer. "Igranka" je kreiranana na višem nivou.
konzervator

20. 03. 2018 - 10:38

Zar nije obaveza konzervatora da konstatuje stanje predmeta i iste zastite? Nije to od juce, đe ste vi do sad? Spavali?
građanin

20. 03. 2018 - 20:17

Čime su se bavili kustosi za cijelo to vrijeme koji su dužili zbirke i bili odgovorni za njihovo stanje? Kako može neko drugi biti odgovoran za nešto što ti dužiš?
marko

20. 03. 2018 - 11:50

cime se bave 1000 zaposljenih u muzeju, osim sto kafe ispijau i primaju paltu! kriva im je drzava sigurno! neradnici!
MATIJA

20. 03. 2018 - 12:53

oni piju kafe i ogovaruju onoga ko je upravo izasao iz prostorije! to je glavna karakteristika cetasa!
Škanjić

20. 03. 2018 - 14:49

Ima li ovaj stolovač i stolica veze sa " Dulom škanjićem" da to uz gusle popravi i prikaže super stanje. Sve za 5 eura.
lolo

20. 03. 2018 - 18:54

Ovo je kriminal prve vrste i mora se ispitat do kraja. Ljudi decenijama primaju platu i lade m**a po cijeli dan a ne cine nista. Radi se o kulturnome blagu svih gradjana. Ovo je vrh neodgovornosti jer bi nemusti pomislio da se ovakve profesije biraju I IZ LJUBAVI prema umjetnosti. Na crnogorsko Cetinje??? Nezamijeranje je ravno izdaji!!!!!
@lolo

20. 03. 2018 - 21:29

Lolo počeo si da lolaš s kraja tanjega, kao i većina koja evo pune pola godine komentariše "slučaj" Narodni muzej. To je samo slika naše realnosti i sadašnjosti. Da li ti je poznato da je osnivač Narodnog muzeja država Crna Gora, preciznije Vlada Crne Gore, a nadzor nad radom Narodnog muzeja vrši Ministarstvo kulture i Vlada. E to su glavni krivci za stanje kulturne baštine u Crnoj Gori i što se tiče stanja i vlasništva. Ali mi smo zemlja čuda. Kod nas građani pišu peticiju za vraćanje crkava u vlasništvo države Crne Gore, a ta država koja ima sve instrumente i obavezu da to uradi ćuti. Prije pet, šest godina Vlada je donijela odluku da sa Dvorskom crkvom na Ćipuru gazduje Narodni muzej. Do dana današnjeg ni Vlada ni narodni muzej nemaju petlje da uzmu ključ od Amfilohija. A vi mi pričate o nekakvim konzervatorima i kustosima, koji se ne pitaju više no "pijani gaća"
Novi komentar