„Društvena integracija Roma i Egipćana u Crnoj Gori– NVO Monitoring Izvještaj“

Oko 70 odsto Roma živi u izdvojenim naseljima

Najveći broj Roma u Crnoj Gori, njih oko 70 odsto, živi u izdvojenim naseljima, navodi se u izvještaju koji je danas predstavljen u EU info centru.
Objavljeno: 05. 04. 2018 - 18:33 Promjenite veličinu teksta: A A A
Oko 70 odsto Roma zivi u izdvojenim naseljima

Izvještaj „Društvena integracija Roma i Egipćana u Crnoj Gori – NVO Monitoring Izvještaj“ je, u susret međunarodnom Danu Roma, predstavila nevladina organizacija (NVO) Mladi Romi, u saradnji sa organizacijama Koalicije Zajedno za uključivanje Roma i Egipćana.

Koalicija je analizirala zakonodavstvo na domaćem i međunarodnom nivou, uključujući izvještaje o implementaciji akcionih planova u vezi Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020.

Organizovane su, kako je saopšteno, terenske posjete svim gradovima u kojima žive Romi, a aktivisti Koalicije su intervjuisali predstavnike romske zajednice i institucija koje su zadužene za sprovođenje politika za socijalnu integraciju.

Samir Jaha iz NVO Mladi Romi objasnio je da je, kada se govori o uslovima stanovanja, učinjen određeni napredak, ali da najveći broj Roma, oko 70 odsto, živi u izdvojenim naseljima.

„U većini naselja Romi su izolovani, udaljeni su od škola, bolnica i socijalnih službi. Ono što smo ustanovili da porodice žive u veoma malom, prepunjenom, kućnom prostoru u siromašnim i nezdravim životnim okolnostima,“ rekao je Jaha.

Kako je naveo, osim lošeg kvaliteta samih objekata u kojima žive, postoje dva osnova problema koja se odnose na stambeno zbrinjavanje - neposjedovanje zemljišta i legalizacija objekata.

Jaha je kazao da je većina naselja izgrađena na privatnom posjedu ili državnom zemljištu.

Prema njegovim riječima, u Podgorici značajan broj Roma živi u objektima koji su izgrađeni na državnom posjedu.

„U Budvi oko 50 porodica, sa oko 200 članova, živi u privremenim objektima, koji su izgrađeni na državnom zemljištu, a koji su u procesu restitucije vlasnicima. Te osobe su pod stalnom prijetnjom prisilnog iseljenja. Na području Primorja ima oko 170 porodica koje su u stalnom riziku od iseljenja. Devedeset odsto tih ljudi su građani Crne Gore“, naveo je Jaha.

Analiza je pokazala da je od 2015. do 2016. procesuirano 110 slučajeva dječijeg prosjačenja, i da od toga 104 djece nije dobilo adekvatan tretman, s ozbirom na to da su zbrinuta u domu za maloljetničku delikvenciju.

U NVO sektoru smatraju da je to nije u interesu djeteta, jer je ono vjerovatno prisiljeno i navedeno da prosjači.

Elvis Beriša iz Romske organizacija mladih – Phiren Amenca kazao je da postojeći pravni okvir nije djelotvoran kada je u pitanju sprječavanje i eliminisanje kršenja dječijih prava, odnosno prosjačenje romske djece.

„Kada govorimo o sprječavanju dječjeg prosjačenj,a prema svim dostupnim podacima jasno je i očigledno da institucije nijesu dovoljno osnažene da se bave ovom tematikom, kao ni da adekvatno zbrinu djecu koja se bave prosjačenjem,“ naglasio je Beriša.

Istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju pokazalo je da Crna Gora ima najniži procenat kompanija u regionu koje zapošljavaju Rome odnosno svega tri odsto kompanija zapošljava Rome.

„Kada su u pitanju Romi, mogu da kažem da su oni gotovo isključeni sa tržišta rada i posebno zabrinjava ovako stanje kada su u pitanju državne institucije“, rekao je Milan Radović iz Građanske alijanse.

Koalicija je izradila program studije slučaja i primjere dobre prakse za većinu oblasti koje su u fokusu monitoringa tog dijela NVO sektora, koje će biti upućene i nadležnima u cilju poboljšanja statusa Roma u Crnoj Gori.

Komentari: 1

vinetu secerlija

05. 04. 2018 - 19:25

Ne samo sto zive u getu no sam cuo da im ne daju da se sarane .
Novi komentar