Azem Vlasi, politički analitičar i nekadašnji visoki funkcioner SFRJ

Nema podjele Kosova

- Spektakularno hapšenje šefa Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića u Mitrovici, njegovo protjerivanje zbog nelegalnog ulaska na Kosovo, kao i izručenje šestoro turskih državljana Ankari, pored toga što je ozbiljno uzdrmalo kosovske političke prilike, predstavlja, tvrde prištinski analitičari, kulminaciju ,,tihog sukoba“ premijera Ramuša Haradinaja i predsjednika Hašima Tačija. Poznati prištinski advokat i nekadašnji visoki funkcioner SFRJ Azem Vlasi kaže za Pobjedu da je Kosovo ,,država u povoju, tek na putu da postane normalna i funkcionalna“, te da zbog toga naizgled sitni incidenti lako postaju politič- ke afere i ,,slučajevi“. 
Objavljeno: 15. 04. 2018 - 07:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Vlasi podsjeća da su u Prištini na vlasti ljudi koji nemaju dovoljno političkog iskustva i znanja u vođenju državnih poslova.

– U političkim biografijama tih ljudi dominira ratna proš- lost, ne državničko iskustvo; zato lako zapadnu u neugodne situacije i afere koje kosovsku javnost ponekad zapanje i uznemire, a ponekad uveseljavaju – kaže Vlasi.

,,Slučaj izgona šest turskih državljana sa Kosova, od Ankare optuženih da su u vezi sa Fetulahom Gulenom, da nije tužan za sudbine tih ljudi i njihovih familija, bio bi karikaturalan primjer kako se brkaju nadležnosti pojedinih resora i funkcionera u vršenju državne vlasti. Pritom, ne mislim da je slučaj protivzakonitog izgona šest turskih državljana montiran da bi Tači i Haradinaj jedan drugome politički ,,radili o glavi…“

POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose Kosova i Crne Gore?

VLASI: Prijateljstvo i poštovanje nas Albanaca, posebno Kosovara, Crna Gora je u novijoj istoriji zadobila i zaslužila ponajviše zbog dvije stvari: prvo, što je tokom velikog izgona Albanaca sa Kosova u proljeće 1999. prihvatila, humano tretirala i nahranila veliki broj izbjeglica sa Kosova koji su krenuli u tom pravcu, iako je i sama bila u sastavu države na udaru NATO-kampanje; drugo, što je među prvim državama priznala Kosovo nakon proglašenja nezavisnosti. To je bila mudra i dalekovida državnička politika crnogorskog rukovodstva. Zahvalni smo zbog toga i crnogorskom narodu. To mi Albanci nikada nećemo zaboraviti. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni to da crnogorski i albanski narod imaju dugu istoriju prijateljstva, izmiješanosti i dobrosusjedstva. Prijateljstvo i dobrosusjedstvo između Crne Gore i Kosova i njihova orijentacija ka evropskim integracijama od strateške je važnosti za mir i stabilnost u našoj regiji.

POBJEDA: Uprkos toj idili, demarkacija granice Crne Gore i Kosova nije prošla bez turbulencija.

VLASI: To je istina. Tri godine smo pratili unutrašnje trvenje na političkoj sceni Kosova, ali niti jedna ovdašnja politička grupacija nije zato krivila crnogorsku stranu. Sada je to završeno, pa Kosovo i Crna Gora nemaju niti jedno sporno međusobno otvoreno pitanje. Kada govorimo o međusobnim odnosima dvije države, valja se prisjetiti da su Albanci decenijama dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kako to tumačite?

VLASI: Iznenadilo bi me da je drugačije. Albanci, kao i druge manjine u Crnoj Gori, mogu se osjećati dobro, živjeti normalno i koristiti svoja pravo samo u demokratski uređenoj, nezavisnoj i suverenoj Crnoj Gori, kakva je ona sada, okrenuta evropskim demokratskim vrijednostima. Albanci veoma dobro znaju kolike zasluge za to ima Milo Đukanović: ono što je Kiro Gligorov uradio za Makedoniju, Đukanović je, mada u mnogo složenijim političkim okolnostima, uradio za svoju državu. 

Opširnije u Pobjedi

Komentari: 1

@

15. 04. 2018 - 12:10

Dobro, ali bi trebali svaki put kad Vucic potpise zamolnicu da dozvolite Srbijanskim politicarima da dodju u posjetu pod uslovom da ne dizu tri prsta i da se vladaju koliko mogu civilizovano.
Novi komentar