Kulturna baština Balšića – Istorijski almanah

SPC devastirala baštinu Balšića, ali to nigdje ne piše (I)

Krajem prošle godine izdat je istorijski almanah „Kulturna baština Balšića“ autorke mr Vanje Vešović. Izdavač knjige je JU Muzeji i galerije Podgorice, a knjigu je finansijski podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice.  Tada je rečeno da ovom knjigom na poseban način, poučnim, humanim, nadasve interesantnim pričama autor nastoji vratiti stari sjaj i prikazati moralne vrijednosti i kodekse koje su crnogorski dinasti poštovali i po kojima su živjeli. U knjizi, međutim, nigdje nije napisano da je Srpska pravoslavna crkva devastirala gotovo kompletnu kulturnu baštinu Balšića.
Objavljeno: 24. 04. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Knjiga tretira kulturnu i nacionalnu posebnost, druge po redu crnogorske dinastije – Balšić, naročito njihovu kulturnu zaostavštinu. Tada je navedeno da kako se radi o kulturnom nasljeđu XIV vijeka teško da bilo kakvi konzervatorski i restauratorski radovi mogu vratiti njegov autentičan izgled.

U trećem poglavlju knjige Priče koje se duže pamte (Kulturna baština Balšića na drugačiji način) to se može vidjeti i na praktičnim primjerima. Naime nabrajajući objekte iz kulturne zaostavštine Balšića u knjizi se mogu vidjeti na fotografijama primjeri kako je ta zaostavština izgledala prije nego su neimari SPC sproveli svoje konzervatorske i restauratorske radove na vraćanju njihovog autentičnog izgleda i kako oni izgledaju danas.

U istom poglavlju može se i pročitati da kulturna baština podrazumijeva dobra koja su naslijeđena od prethodnih generacija ili koja nastaju u sadašnjosti, a imaju specifičnu vrijednost za ljude i treba da budu sačuvana za buduće generacije. Ova kulturna dobra, nasljeđe ili kulturna baština, imaju poseban značaj u svijesti ljudi, te su obično pod zaštitom države, navode oni.

Obično da ali kako to izgleda u praksi navešćemo kroz primjere današnjeg izgleda kulturne zaostavštine Balšića.

Pod odrednicom Manastir Starčevo : “Priča o gospodaru i monahu” dat je prikaz najstarijeg balšićkog manastira koji je podignut na ostrvu Starčevu.

almanah2dManastir Starčevo se nalazi jugoistočno od Virpazara, u središnjem dijelu istoimenog ostrva na Skadarskom jezeru. Kulturno dobro čini Manastir Starčeva Gorica.Smatra se da je Starčevo najstariji od manastira koje su Balšići podigli na Skadarskom jezeru. Podignut je između 1376. i 1378. godine. Crkva hrama posvećena je Uspenju Presvete Bogorodice. Kao osnivač Manastira se pominje starac Makarije po kome su Manastir i ostrvo dobili ime. Krajem XIV vijeka u Manastiru se nalazio poznati prepisivački centar u kome se odvijao intenzivan rad na prepisivanju knjiga. U njemu su nastala dva značajna rukopisa Prolog Starčeve Gorice i Četvorojevanđelje Starčeve Gorice.

Manastirska crkva je manja jednobrodna građevina, tikonhosne osnove sa centralnom kupolom, naknadno dozidanom pripratom i otvorenim tremom. Manastirski kompleks je opasan visokim zidom sa kapijom.

Manastirska crkva posvećena Uspenju Bogorodice. Crkva u osnovi ima oblik trikonhosa. Iznad centralnog dijela uzdiže se kupola sa kružnim tamburom. U unutrašnjosti Crkve, iznad zapadnog i južnog traveja, je poluobličasti blago prelomljeni svod. Poprečni lažni brod, koji iznutra ne postoji, naglašen je spolja u krovnim masama Na unutrašnjim zidovima Crkve nalazi se više malih polukružnih niša.

 Unutrašnjost Crkve je oslikana novim živopisom 2009. godine, po nalazima stručnjaka problematičnih likovnih vrijednosti. U Crkvi se nalazi novi drveni ikonostas sa devet novih ikona. Pod u Crkvi je izrađen od pravougaonih rezanih mermernih ploča.Crkva je zidana pritesanim kamenom nejednake veličine, slaganim u vodoravne redove". Uz zapadni zid Crkve naknadno je dozidana priprata, danas u ruševinom stanju . Krov Crkve je pokriven bakarnim limom .Izuzev Crkve, u Manastirskom kompleksu se nalaze konak i pomoćni objekti, ograđeni kamenim zidom sa kapijom od koje vodi staza sa stepeništem do Manastirskog pristana

Devastacije na manastiru: Na manastiru su danas primjetne mnogobrojne devastacije koje su urađene bez odobrenja RZZSK/UZKD. Širu i užu okolinu karakteriše prirodno okruženje. Zaštitna okolina definisana je prirodnim prostorom ostrva Starčeva Gorica. Prilaz Manastiru vodi uskom, prohodnom stazom okruženom bujnom vegetacijom. Na ulazu u Manastir su velika drvena vrata i kameni zid koji ga djelimično okružuje.

almanahpoglavljedUz kameno stepenište, izvedeno bez saglasnosti RZZSK/UZKD, stiže se do kamenog platoa na kome se nalazi  manastirski konak, sa neadekvatno izvedenim nadstrešnicama.Desno od ulaza je Crkva Uspenja Bogorodice ispred koje se nalaze ostaci kamene priprate. Sačuvani zidovi su uglavnom u dobrom stanju. Izuzetak čini kamena apsida paraklisa sa južne strane, koja je u ruševnom stanju.

Sa sjeverne strane Crkve nalaze se kamene litice, koje predstavljaju potencijalnu opasnost zbog mogućeg odrona. Crkva je u dobrom stanju, prekrivena je bakarnim limom novijeg datuma, bez saglasnosti RZZSK/UZKD . Na ulazu u Crkvu su postavljena nova, metalna vrata, bez saglasnosti RZZSK/UZKD . Pod Crkve je od kamenih ploča, izveden bez saglasnosti RZZSK/UZKD . Unutrašnjost Crkve je kompletno novooslikana o čemu svjedoči i ktitorski natpis. Živopis, po nalazima stručnjaka devalvira kulturne vrijednosti ovog kulturnog dobra. Ikonostas je drveni, mašinske izrade, novijeg je datuma, odrađen bez saglasnosti RZZSK/UZKD, devalvira kulturne vrijednosti ovog kulturnog dobra kao i Crkveni mobilijar, pomoćna prostorija i ostava koji svojim sadržajem i izgledom ne pripadaju starosnim vrijednostima ovog kulturnog dobra.

Poznati prepisivački centar: Маnastir Starčevo, koji je u srednjem vijeku bio poznati prepisivački centar, sa karakterističnom arhitekturom manastirske crkve, sagrađene u obliku trikonhosa, predstavlja najstariji manastirski kompleks na ostrvima Skadarskog jezera. Istorijski okvir, epohe i kulturna sredina u kojima je nastao Manastir, kao i arhitektonska koncepcija, način oblikovanja, konstrukcija, materijali i tehnika građenja Manastirske crkve daju ovom kulturnom dobru svojstvo autentičnosti.

Kulturno-istorijske, arhitektonske i umjetničke vrijednosti Manastira, svrstavaju ga među značajnije sakralne spomenike kulture Crne Gore. Zbog arhitekture Manastirske crkve, koja zajedno sa drugim crkvama na Skadarskom jezeru iz vremena Balšića obrazuje zasebnu skupinu crkvenih spomenika u obliku trikonhosa, kao i zbog činjenice da je u srednjem vijeku bio važan prepisivački centar, čini ga jedinstvenim i rijetkim u okviru svoje vrste.

Manastir Starčevo predstavlja kompleks koji sa svojim višeznačnim arhitektonskim i umjetničkim obilježjima svjedoči o razvoju graditeljstva i umjetničkog izraza na području basena Skadarskog jezera krajem XIV i početkom XV vijeka. Njegove istorijske, memorijalne, arhitektonske, ambijentalne i pejzažne osobenosti svrstavaju ga među značajna sakralna graditeljska ostvarenja napodručju basena Skadarskog jezera.

Mogućnost dokumentovanja epohe vladavine srednjovjekovnih vladara Balšića, povezanost sa crnogorskim istorijskim ličnostima i događajima, činjenica da je u njemu sahranjen poznati crnogorski štampar Božidar Vuković Podgoričanin, ali i podatak da su u njemu nastali poznati srednjovjekovni rukopisi, čine da ovo kulturno dobro posjeduje istorijski značaj.

Poznati prepisivački centar: Маnastir Starčevo, koji je u srednjem vijeku bio poznati prepisivački centar, sa karakterističnom arhitekturom manastirske crkve, sagrađene u obliku trikonhosa, predstavlja najstariji manastirski kompleks na ostrvima Skadarskog jezera. Istorijski okvir, epohe i kulturna sredina u kojima je nastao Manastir, kao i arhitektonska koncepcija, način oblikovanja, konstrukcija, materijali i tehnika građenja Manastirske crkve daju ovom kulturnom dobru svojstvo  autentičnosti.

djordjebeskadKulturno-istorijske, arhitektonske i umjetničke vrijednosti Manastira, svrstavaju ga među značajnije sakralne spomenike kulture Crne Gore. Zbog arhitekture Manastirske crkve, koja zajedno sa drugim crkvama na Skadarskom jezeru iz vremena Balšića obrazuje zasebnu skupinu crkvenih spomenika u obliku trikonhosa, kao i zbog činjenice da je u srednjem vijeku bio važan prepisivački centar, čini ga jedinstvenim i rijetkim u okviru svoje vrste.

Manastir Starčevo predstavlja kompleks koji sa svojim višeznačnim arhitektonskim i umjetničkim obilježjima svjedoči o razvoju graditeljstva i umjetničkog izraza na području basena Skadarskog jezera krajem XIV i početkom XV vijeka. Njegove istorijske, memorijalne, arhitektonske, ambijentalne i pejzažne osobenosti svrstavaju ga među značajna sakralna graditeljska ostvarenja napodručju basena Skadarskog jezera.

Mogućnost dokumentovanja epohe vladavine srednjovjekovnih vladara Balšića, povezanost sa crnogorskim istorijskim ličnostima i događajima, činjenica da je u njemu sahranjen poznati crnogorski štampar Božidar Vuković Podgoričanin, ali i podatak da su u njemu nastali poznati srednjovjekovni rukopisi, čine da ovo kulturno dobro posjeduje istorijski značaj.

Stručnjaci upozoravali javnost: Stručnjaci su do sada nebrojeno puta skretali pažnju da  cjelokupni pravni sistem Crne Gore obavezuje državu na prevashodnu odgovornost kada je u pitanju stanje kulturne baštine. Isticali su da će biti neophodno da se preko nadležnih organa i institucija preduzimaju sve neophodne mjere kao i radovi u cilju resanacije ovog kao i svih drugih kulturnih dobara u oblasti Skadarskog jezera, čime bi ovi izuzetno vrijedni svjedoci naše prošlosti imali i svoju budućnost.

 Cilj svih budućih radova na manastiru Starčeva Gorica morao bi da bude u službi vraćanja njegove autentičnosti, te očuvanja izvedenih konzervatorsko - restauratorskih intervencija u toku 60 i 80 i 90 -tih godina prošlog vijeka. Iz istih razloga mišljenja su da treba ukloniti kasnije, proizvoljne interpretacije, koje su izmijenile njegovu suštinu i osobenosti zetske arhitekture s kraja XIV vijeka.

U svakom slučaju današnji  izgled Manastira Starčevo će tražiti mjere koji će obavezno podrazumijevati restauraciju-zamjenu olovnog krovnog pokrivača, autentičnom kanalicom kao i vraćanje unutrašnjosti Crkve u projektovano i izvedeno stanje od strane RZZSK iz sredine 80-ih godina XX vijeka, (podovi, živopis, ikonostas, mobilijar, stolarija). Zahtijevaće i uklanjanje pomoćnog objekta i ostave i svih ostalih neimarskih “dodataka” kojim je narušen izgled i važnost ovog kulturnog dobra.

Devastacija počela devedesetih godina: Već od 1999.godine na manastiru Starčevo neovlašćeno se izvode građevinski zahvati koji drastično umanjuju kvalitete ovog kulturnog dobra. Ovi radovi su izvođeni bez konsultacije sa službom zaštite, bez izvršene analize objekta i bez projektne dokumentacije. Sa crkve je uklonjen krovni pokrivač od kanalice, i zamijenjen olovnim, a sve fasade su ponovo fugovane malterom drugačije boje od postojeće, čime se djelimično izgubila prvobitna tekstura zidova.

Posebno drastična degradacija je izvedena u unutrašnjosti crkve, gdje je uklonjen originalni srednjevjekovni pod od cigala složenih u formi “riblje kosti” i zamijenjen novim od rezanih kamenih ploča koje samo slogom oponašaju stari. Unutrašnji zidovi crkve su grubo omalterisani i pripremljeni za živopisanje. Manastirska porta je izgubila naslijeđenu fizionomiju, dograđivanjem kamenih terasa za potrebe formiranja bašta.

Šta je odlučila Komisija:  Godine 2002. Komisija koju su činili građevinski inspektor, glavni i republički vodoprivrednii nspektor i direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture su u Izvještaju o obilasku Manastira utvrdili brojne nelegalne i nestručne radove.

Nakon izvještaja Komisije, Zavod je Rješenjem br. 02-365 od 04.07.2002. godine, naložio Mitropoliji crnogorsko primorskoj da obustavi sve radove na zaštićenom kompleksu Manastira Starčevo na Skadarskom jezeru, koji se odnose na formiranje novog stepeništa sa podzidima uz zapadni zid konaka, i da u roku od 120 dana dovede kompleks u prvobitno stanje.

Da ovo Rješenje nije imalo pravne posljedice svjedoči i nalaz Komisije za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore, koju je 2004. godine formiralo Ministarstvo kulture i medija, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i uređenje prostora, Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture Crne Gore i Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture Kotor. Nalazi ove Komisije su gotovo istovjetni.

moracnikdNovi freskopis: Radovi na manastiru, takođe bez saglasnosti službe zaštite su nastavljeni, oslikan je novi freskopis, sumnjivih likovnih kvaliteta. U svakom slučaju rad je "majstora" koji se ne bi mogao smatrati tumačem živopisa XV vijeka. Freskopis je završen 2009. godine, o čemu svjedoči natpis na zidu iznad zapadnih vrata naosa:

U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA S BLAGOSLOVOM NJEGOVOG

PRVOSVEŠTENIKA  ARHIEPISKOPA CETINJSKOG I MITROPOLITA CRNOGORSKO – 

PRIMORSKOG

AMFILOHIJA ŽIVOPISA SE OVI HRAM ŽIVOTONOSNOG ISTOČNIKA RUKOM MILOŠA

RAŠKOG I IZDIVENIJEM MONAHA GRIGORIJA OD ROŽDESTVA GOSPODA I

SPASA NAŠEGA ISUSA HRISTA DG 2009.

Drugo poglavlje kulturne zaostavštine Balšića pod nazivom Neobične priče Beške gorice se odnosi na zadužbine Balšića koje se nalaze na ostrvcu Beška, Crkva Sv. Đorđa I crkva posvećena Sv. Bogorodici.

Naime krajem dvadesetog vijeka, crnogorsku kulturnu baštinu zadesio je devastatorski talas čiji je cilj, bio i ostao, da se nastavi kontinuitet prekrajanja nacionalne kulturne baštine. Posebno su u tom periodu stradali sakralni spomenici kulture, najviše oni kojima gazduje MCP Srpske pravoslavne crkve. Riječ je o kontinuitetu prekrajanja koji je zabilježen na čitavoj teritoriji Crne Gore. Jedan od drastičnih primjera izvođenja tih radova desio se na crkvama i manastirima u basenu Skadarskog jezera. Primjer, koji je rezultirao sa konačnim gubitkom lokaliteta i šanse da se istraži rijetki očuvani hram u temeljima iz vremena Vojislavljevića, jeste crkva posvećena Sv. Bogorodici na ostrvu Beška.

Jedan od istorijsko arheoloških bisera Skadarskog jezera je ostrvo Beška (Brezovica). Na središnjem dijelu ostrva smješten je manastir koji se sastoji od dvije crkve, jedne posvećene Sv. Đorđu i druge - Sv. Bogorodici. Preciznih podataka o gradnji crkve Sv.Đorđa nema ali je moguće pretpostaviti da je njen ktitor bio Đurđe II Stracimirović – Balšić, te da je nastala krajem XIV vijeka.

Po arhitektonskoj koncepciji, crkva Sv. Đorđa pripada tipu trikonhosnih građevina sa kupolom i polukružnom oltarskom apsidom na istočnoj strani. Prostor ispred i oko Crkve je popločan lomljenim kamenim pločama. Crkva je zidana pritesanim kamenom, slaganim u pravilne horizontalne redove. Uz južni zid Crkve nalazi se nadgrobna ploča, i pretpostavlja da je tu sahranjen ktitor hrama Đurađ II Stracimirović Balšić.

Na zapadnoj strani se nalazi priprata zasvedena gotičkim rebrastim svodom, iznad koje se uzdiže visoki zvonik na preslicu sa tri otvora. Na zapadnoj fasadi, iznad ulaznog portala sa kamenim okvirom nalazi se jedna polukružna luneta. Izuzev ove lunete, na fasadama su jednostavni prozori pravougaonog oblika sa kamenim okvirima, dok na tamburu kupole prozorski otvori imaju polukružne završetke.

Kupolu sa kružnim tamburom, koja počiva na niskom kvadratnom postolju iznad centralnog dijela naosa, nose četiri masivna pilastra. Pod u Crkvi je popločan rezanim kvadratnim i pravougaonim pločama. Unutrašnjost Crkve bila je oslikana freskama, ali one nisu očuvane. Unutrašnji zidovi Crkve su malterisani, i u bijeloj su boji.

U okviru manastirskog kompleksa nalaze se tri zgrade od kojih su dvije konaci. Sjeverozapdno od crkve Sv. Đorđa nalaze se ostaci starog konaka. Manastir je u srednjem vijeku bio važan prepisivački centar u kome su nastala i dva poznata rukopisa: Šestodnevnik i Gorički zbornik.

Brojne izmjene: To bi bilo današnje stanje ovog kulturnog dobra koje je naočigled javnosti pretpjelo izmjene koje je teško pobrojati. Naravno, sve je to urađeno bez saglasnosti nadležnih državnih institucija RZZSK/UZKD.

Pokušaćemo da navedemo samo one najeklatantnije primjere narušavanja izgleda ovog kulturnog dobra. Širu i užu zonu karakteriše prirodno okruženje Skadarskog jezera. Zaštitna okolina definisana je granicama ostrva Beška, i nalazi se u lošem stanju očuvanosti. Postojeći dok za prilaz plovnih objekata nije funkcionalno riješen, što otežava prilaz. U okviru manastirskog kompleksa izgrađene su tri zgrade, dva nova konaka i ekonomski objekat, bez saglasnosti RZZSK/UZKD.

Od pristaništa, ka porti Manastira vodi kameno stepenište, izvedeno bez saglasnosti RZZSK/UZKD.Novoizgrađeni konaci izvedeni su bez saglasnosti RZZSK/UZKD. (Nastavak sjutra)

 

 

Komentari: 28

Zoran beograd

24. 04. 2018 - 01:12

Da li ove tekstove ivana kerna citaju ljudi zaduženi za sakralne objekte koje je risto prepravljao.
Demos

24. 04. 2018 - 16:42

Nema potrebe da ih citaju jer rade u dogovoru. Najvaznije je da "komsiji lipse krava". To je moto velje/srpske politike zajedno sa Amfijem u Crnoj Gori. .
Milo Vujović

24. 04. 2018 - 01:56

Došljačka Okupatorska tzv.sPc.Potomci onih koji su Nam Srušili Državu 1918.g.i pobili i poklali Više od10.hiljada Naše Braće i Sestara,ne da su Devastirali Našu Kulturnu Baštinu,no su Nam Uradili Klasični KULTUROCID uz Veliku Pomoć Osoba iz Vrha DPS-a,i uz Pomoć Korupiranih izdajnika Čelnih osoba iz Svih Katstarskih jedinica Uradili Mega Kriminal,da su Bez ijdnog Vlasničkog dokumenta Prepisali Većinu Naših Svetih Hramova na Tuđu crkvu iz Neke druge zemlje i Poharali sa Vlašću Crnogorsku imovinu,i da su Plus za to Došljaci Debelo Nagrađeni Što im je Vlast Ozidala Nekoliko Hramova u Podgorici Baru i ko zna đe Još ne !!! i Najnovija Prevara se Sprema da Nas Ujedine sa Amfilohijm što je on Već Dogovorio sa Đukanovićem !!!Crnogorski Domoljubi ako ovo Puštimo onda smo Mi Mega Kukavice izrodi koji Trebaju da Nestanu jer smo izdali Naše Slavne pretke i Naše Potomke !!!
R

24. 04. 2018 - 08:00

Svu kulturnu baštinu Crne Gore godinama je prisvaja uništavala i pljačkala Srbija uz pomoć SPC i njenih sljedbenika tj Izdajnika Crne Gore, i danas to radi i niko da im stane na put. DOKLE.
Pitaj

24. 04. 2018 - 09:39

Mila Đukanovića dokle.
Miljan

24. 04. 2018 - 08:49

Ajde čovječe, ostalo je nešto od ponosne istorije Crne Gore i u papire. Ovo ostalo kako oće, može i džamije. I onako se državni organi ne obrću na to. Nema veze, živjele kladionice.
RS 3

24. 04. 2018 - 13:29

Miljane,u džamije neće sigurno,u isti koš trpa i ,komunističku kopilad"i nevjernike(muslimane).Nažalost,SPC,umjesto da miri,blagosilja,pomaže svakome,ovaj čovjek,kune,anatemiše,vrijedja,zavadja.Uz sve to,veoma profitabilno posluju,gradjevina,hotelijerstvo,Ostrog su pretvorili u kešmašinu,itd.Plaćaju li oni porez?Školstvo,zdravstvo,policija,penzijsko,socijalno,ili su extrateritorijalni,dje se dijevaju toliki milioni?!!
Đuro Pera Mila Šutova

24. 04. 2018 - 10:07

Đurađ II Stracimirović je bio katolik, pa se ne bi sahranjivao pored pravoslavne crkve. Za njega nema podataka da je pred smrt prešao u pravoslavlje kao njegov otac Stracimir. Balša III je bio pravoslavac, svakako zbog prejakog majčinog uticaja. Jedino ako ga supruga Jelena, ćerka kneza Lazara, nije namjerno sahranila pored pravoslavne crkve. I još nešto, tako značajna ličnost kao što je bio Đurađ II bio bi sahranjen u crkvi a ne pored nje. Njegov otac Stracimir je sahranjen u Prizrenu pored crkve. Zašto? Zato što se pred kraj života bio zakaluđerio. To svakako nije grob Đurađa II.
Milo Vujović

24. 04. 2018 - 11:27

Urednici šta je sa Mojim komentarom,čim se Spomene Vlast skoro svi mediji ne puštaju komentare,koji ne odgovaraju Vlasti,opšte je poznato da vlast i pop amfilohije imaju od 1991.g tajni Pakt koji je Odavno Javni,da nije Đukanović i vlast Nekad izrekla neku Osudu za Učinjeni KULTUROCID od Okupatorskog popa i njegove ilegalne crkve, šta ćete vi pisati o Skorom predlogu za Ujedinjenje Okupatorske tzv.sPc i CPC,koji je Dogovoren između Đukanovića vlasti i popa radovića !!! Stroga Cenzura ili S.Koreja šta je ovo da Ja sa punim imenom i prezimenom u 21vijeku u Crnoj Gori imam strogu zabranu da bilo šta komentarišem,kao da sam Državni neprijatelj a ne iskreni Domoljub,a svi znamo kosu Neprijatelji Crnogorske Države, i niko o tome ne piše,Svi Ćute kao Zaliveni dok se Nama ne ponovi 1918.g.a tada će vi biti Sve Uzaludno tu Nam je kraj za sva Vremena !!!
Ce-tinje

24. 04. 2018 - 17:56

Realno I jesi drzavni neprijatelj. To sto ne vidis, nijesi sam. Ko takne u Djukanovica je neprijatelj drzave na kvadrat, ma na kub. Nika vise
Bokser Janko

01. 05. 2018 - 10:48

Vazni su glasovi i nista vise. Zato i Premijer Djukanovic svojevremeno kanu 3 miliona popu srpske crkve u CG za izgradnju Amfilohijeve zaduzbune. Dakle glasovi a ako se usput to podudari sa CG indentitetom - tim bolje! Ipak i uvijek - glasovi imaju prednost!
Ce-tinje

24. 04. 2018 - 13:14

U redu je obracunavati se sa Srbljima, ali je prilicno glupo napisati da su u jedanaestom vijeku Srblji ucili od Italije. Italija je moderni koncept I drzava nastala u 19 vijeku. Nika vise 18-ta, ali smijat ce se ljudi ovom pisanju
ЦПЦ а наша!

24. 04. 2018 - 17:24

А та наша ЦРКВА, ЦРНОГОРСКА. САЗИДА ЛИ НЕКУ ЦРКВУ, МИСЛИМ НОВУ. ОБНОВИ ЛИ НЕКУ СТАРУ СРПСКУ, ПА ДА КАЖЕ ЕВО ТО СМО УРАДИЛИ. ИЛИ САМО КРИТИКЕ И ПРИМЕДБЕ. ШТА КАЖЕШ ГДИНЕ КЕРН.'?
Boban Bg

24. 04. 2018 - 22:08

Znate li vi kako se obnavljaju crkve iz XIV vijeka? Eloksiranom bravarijom? Imate li vi svijest što je kulturno naslijedje? Mislite li da bi vlada Italije plaćala desetine miliona za restauraciju Santa Maria della Grazie da je moguće obnavljati je italijanskim industrijskim pločicama. Zar morate u svemu da iskazujete svoje divlhaštvo i primitivizam?
Stanislav,,,

24. 04. 2018 - 18:01

Kada SPC gradi i obnavlja to je jezuitima devastacija. Kada jezuiti preko komunista sruše lovćensku kapelu to zovu demontažom. Pri tome izostaju pokreti Amaneti u pravcu obnove Njegoševa kapele i prave Cg, jer se ova Cg gradi na razvalinama prave cg.
Servijaneri

24. 04. 2018 - 20:06

Crna Gora se vratila Crnogorcima, možete samo da se po portalima kuražite između sebe.
Za Servoslava

01. 05. 2018 - 10:54

Aleksandrovoj kapeli je to i bila namjena - da zavrsi u rusevinama. Kao i sve Karadjordjevicko u Crnoj Gori predati prahu i pepelu, sto ce se i desiti. Ta Arbanaska dinastija je Servijanska ne i Crnogorska. Nju mozes slaviti u Kninu, Servoslave - u Crnoj Gori je okupatorska. A okupatorima je mjesto naizvan!
RODOM CRNOGORAC

24. 04. 2018 - 18:12

Ima li to dva Stanislava medju nas citaocima, ili je to Stanislav kojega znamo medju nama presao sa pisma cirilice na pismo latinice ;)))
Stanislav,,,

24. 04. 2018 - 18:52

Preko mob latinicom,na komp ciril.institucionalno suzbijanje cirilice.
RODOM CRNOGORAC

24. 04. 2018 - 19:55

Sto se tice grobova Balsica ... oni su bili rasuti a unisten je samo jedan i to 1917. godine u vrijeme donosenja Krfske deklaracije, kojom je detronizovana dinastija Petrovica, godinu dana i kusur vise prije no je ta ista odluka neustavno "potvrdjena" na tzv Podgorickoj skupstini nov´ 1918. godine.
RODOM CRNOGORAC

24. 04. 2018 - 20:20

Sta bi sa nadgrobnom spomen plocom najstarijeg Balsinog sina Stracimira koji je umro 15 jan´ 1372. u Prizrenu, zavrsi u Skoplju (?) u Kursumli-hanu (?) ? Kako je ona tamo dospjela, pod kojim okolnostima, od cije ruke i zasto? Da li ko od od vas pos´eduje znanjem, natpis sa te njegove ploce, odnosno sto mu je pisalo na njegovu nadgrobnu spomen plocu? I najvaznije od svega, koliko su se i da li su se uopste potrudili za svo ovo vrijeme niz ovih proteklih godina, nasi ´odgovorni´ ljudi da povrate tu njegovu plocu pod podnebljem nase kulturne bastine dje on i pripada kao nekadasnji gospodar Zete?
Đuro Pera Mila Šutova

24. 04. 2018 - 22:31

Stracimirov grob je bio uz južni zid crkve sv.Arhanđela kod Prizrena a onda je nadgrobna ploča odnijeta u Kuršimli han u Skoplju. Zbog oštećenja ploče može se pročitati samo: "... дьиь. престави се (мона)х: Сава: а мирскимь (з)овомь Страцимир Балшик. И вјечна му памјеть вь љето=Swп(6880), dakle, 1372. godine." W(dab ju) sam stavio jer je najsličnije slovu kojie nemam. Potpuno si u pravu da treba tražiti povraćaj te ploče. Možda da pokrenemo inicijativu preko Analitike, ozbiljno mislim.
RODOM CRNOGORAC

24. 04. 2018 - 21:25

Drugi Balsin sin Djuradj I umro je 13 jan´ 1378. u Skadru i zbori se da je bila srijeda i da je Djurdjeva smrt izazvala velju zalost.
RODOM CRNOGORAC

24. 04. 2018 - 21:36

Najmladji Balsin sin Balsa II poginuo je 18 sep´ 1385 na Saurskom polju kod Berata, koji je posao u napad da odbrani ne sacekavsi pojacanja koje nikad nije stizalo, cija glava bi ods´ecena i odnosena sultanu a ne bi da mu se nije pridavala vaznost. i to 4 godine prije no sto je knez ili nepostojeci "car" Lazar poginiuo na Kosovo Polje. Dobrovoljno postavio svoju glavu na panj za sjecu = sto ni jednom Crnogorcu nije razumljivo bez bitke nastradati crnu pogibiju ili sebi nedozvoliti da pane u rukama neprijatelja, oduzeti sebi zivot !
RODOM CRNOGORAC

24. 04. 2018 - 22:17

Svega godinu dana prije likvidacije crnogorske drzave ... unisten je jedan jedini grob Balsica na teritoriji Crne Gore !!! U pitanju je grob Djuradja II Stracimirovica Balsica, dje mu se nalazio na dnu Staroga grada Ulcinja pored glavnog ulaza sa obale u staroj katedralnoj crkvi Sv. Marie. Djuradj II imao je sinove Gojka i Ivanisa, koji su vjerovatno obnavljali grobnicu i s tim je 1563. postavljena na njoj ploca sa natpisom: "Odje lezi Djuradj Balsic i njegovi nasljednici". Iz te grobnice 1917. godine pokupljeni su kosti i bacene u more !!! Svjedok ovoga bio je ulcinjski profesor Bozo Kostic !!!
Đuro Pera Mila Šutova

25. 04. 2018 - 07:10

Tako je pisao Rotkivić, ali to nije tačno. Prvo, to nije grob Đurađa II. Grobnica iz Ulcinja je podignuta 1563. a Đurađ II je umro 1405. Drugo, njegov sin Balša III je umro 1421., pa ko je podigao grobnicu Đurađu II? Treće, Degran, kojeg citira Rotković, je 1901. objavio knjigu u kojoj je opisao postupanje sa tom i još jednom grobnicom. U Ulcinju su vršena neka istraživanja po nalogu knjaza Nikole 1899., i tada su dvije Crnogorke iz tih grobnica bačile kosti Balšića u more. Treće, Božo Kostić je prisustvovao lomljenju ploče od strane bjelaša 1917. Četvrto, Rotković je ova dva događaja, bačanje kostiju iz 1899., i lomljenje ploče iz 1917. spojio u jedan, i oba smjestio u 1917. Peto, to jesu kosti Balšića, jer ih je bilo i poslije "posljednjeg" Balše III, ali ne mogu sad o tome. U svakom slučaju, grobnica iz 1563. nije Đurađa II.
Мирослав Ђукић

27. 04. 2018 - 10:06

Што сте ми обрисали већ објављени коментар?
A đe je slika..

03. 05. 2018 - 12:24

...Njegoševe kapele na Lovćenu? Koju su oburdali kazmama Bokezi 16-siječnja.1916 godine? To jedino zna prof.dr Novak Adžič...?
Novi komentar