Sastanak Borda direktora Organizacije gradova svjetske kulturne baštine

Zajednički rješavati probleme sa kojima se suočavaju gradovi svjetske kulturne baštine

Gradovi svjetske kulturne baštine suočavaju se sa negativnim stranama onoga što donosi turizam i zbog toga su sastanci njihovih predstavnika prilika da se, kroz razmjenu iskustava, dođe do rješenja problema koji su zajednički, ocijenio je gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić.
Objavljeno: 25. 04. 2018 - 15:39 Promjenite veličinu teksta: A A A

On je, povodom Sastanka Borda direktora Organizacije gradova svjetske kulturne baštine (Organization of World Heritage Cities OWHC), koji se održava u Kotoru, kazao da tom sastanku prisustvuju predstavnici gradova sa svih kontinenata.

“Tu su gradovi poput Kvebeka, Krakova, Beča, Brisela. Na ovaj način se pokazuje koliko je Kotor prepoznat kao grad svjetske baštine. Ono čime ćemo dodatno podcrtati današnji skup jeste dolazak gradonačelnika Dubrovnika, Ohrida i Mostara koji će sa predstavnicima Borda direktora gradova svjetske baštine održati zajednički sastanak”, najavio je Jokić.

Sastanku će, kako je rekao, prethoditi zajedničko potpisivanje memorandum o prijateljstvu.

“Mislim da ćemo na taj način utvrditi poziciju Kotora u regionu, zajedno sa ostalim gradovima koje je UNESCO prepoznao kao gradove svjetske baštine. Na taj način ćemo pokazati ovoj Organizaciji i njenim članicama da smo posvećeni očuvanju svjetske baštine i unapređenju života u gradovima koji su pod zaštitom UNESCO-a”, rekao je Jokić.

U Kotoru su se, kako je pojasnio, sastali gradovi koje povezuje zajedničko nasljeđe i gradovi koji, kako je rekao, predstavljaju sjećanje svijeta.

“I Kotor kao jedan od gradova koji je prepoznat kao takav daje doprinos svemu tome. Ovo je jedna u nizu aktivnosti koje Kotor sprovodi u ovom cilju. Prošle godine smo imali učešće na Samitu u Firenci na kojem se govorilo o ovoj temi. Tako da je ovo nastavak koji pokazuje našu posvećenost saradnji između gradova, država i unapređenju kulturne baštine naših gradova”, objasnio je Jokić.

On je kazao da je Kotor i Kotorsko-Risanski zaliv, UNESCO upisao na listu svjetske baštine 1979. godine, nakon razornog zemljotresa.

“Kotor je upisan kao kulturno istorijski pejzaž. Dakle, ono što je svijet prepoznao u Kotoru nisu samo Zidine i nije samo Satri grad, već jedinstvena vrijednost koju cijela okolina i cijeli Zaliv nose sa sobom”, pojasnio je Jokić.

On je podsjetio da su prošle godine Zidine Kotora, sa zidinama još šest gradova iz Italije i Hrvatske upisane na listu svjetske kulturne baštine.

“U narednom periodu očekujemo i treći upis iz Kotora na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine. Očekujemo da Bokeljska mornarica, bude prepoznata od strane UNESCO-a i u narednim godinama bude upisana kao treći upis grada na UNESCO-voj listi. To nas, vjerujem, postavlja kao grad sa najviše upisa po glavi stanovnika, ako znamo da imamo oko 20 hiljada stanovnika”, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, Kotor se suočava i sa negativnim stranama onoga što donosi turizam i “interesovanje svijeta za grad”.

“Zbog toga smatram da su upravo ovakvi sastanci mjesta gdje možemo doći do zajedničkih rješenja, razmjenjujući iskustva i načine na koje se u drugim gradovima prevazilaze problemi koji su nam zajednički”, pojasnio je Jokić.

Generalni sekretar Organizacije gradova svjetske kulturne baštine, Denis Ricard, kazao je da ta Organizacija ima članove širom svijeta i da okuplja 304 grada.

“Kotor je naravno jedan od njih. Jednom godišnje imamo sastanak Borda direktora, a to je upravo danas ovdje gdje ćemo porazgovarati o tehničkim stvarima, kao i o problemima vezanim za gradove svjetske kulturne baštine”, istakao je Ricard.

On je kazao da gradovi svjetske kulturne baštine dijele veliki broj problema a, kako je kazao, saobraćaj je jedan od njih.

“Veoma često se zadesimo sa velikim brojem turista u našim gradovima. Naravno, svaki gradonačelnik je za turizam i to povećava novac koji dolazi u grad, ali u isto vrijeme ponekad to nanosi štetu svjetskoj baštini i mora da postoji neka ravnoteža. Ova mreža može da koristi razmjenu iskustava, kada govorimo o problemima koji postoje i da razmjenjujemo ideje u smislu pokušaja rješavanja tih problema”, smatra Ricard.

Komentari: 0

Novi komentar