Četvrti dan Sajma knjiga

Na tribinama govorili dr Senka Naumovski, Stefan Bošković, Sanja Domazet, Dragan Lakićević
Objavljeno: 10. 05. 2018 - 23:20 Promjenite veličinu teksta: A A A

Besjeda Senke Naumovske​ - Osmoglasnik Oktoih, koji je štampan od 1493. do 1494.   štampariji Božidara Vukovića, samo je dio bibliotekrske građe, koju čuva Nacionalna i univerzitetska biblioteka „Kliment Ohridski“ iz Skoplja.

„U našem fondu imamo sačuvanih 12 listova Oktoiha. Tu su i Zbornik Mineja, koji je štampan između 1536. i 1538. godine, kao i Psaltir iz 1546, koji je, takođe, štampao Božidar Vuković“, rekla je na današnjoj tribini makedonske biblioteke „Kliment Ohridski“ dr Senka Naumovska.

sajam-knjiga

Ona je, u susret proslavi obnove crnogorske državnosti, najavila izložbu bibliotekarske građe koja je u vezi sa Crnom Gorom, a koja će biti održana u sklopu Dana crnogorske kulture u Skoplju.

Direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“, Bogić Rakočević, naglasio je da je upravo sa Skopljem potpisan prvi sporazum o saradnji u oblasti kulture nakon što je Crna Gora obnovila državnost.

Na današnjoj tribini pokrenuto i pitanje razmjene bibliotekarske građe Crne Gore i Makedonije

.stefan-boskovic

Stefan Bošković, predstavio nam je svoju knjigu „Transparentne životinje“. Ova knjiga najpre je objavljena u Srbiji a ovo je dopunjeno izdanje koje se može naći u crnogorskim knjižarama. Toje zbirka od šesnaest priča.

Bošković je na promociji svoje knjige govorio o motivu oca, nuklearne porordice o žanrovskim osobenostima svoje proze kao što je upotreba pornografije.

 

sanja-domazet

Čitanje znači letjeti, samo što vas dok čitate, niko ne vezuje, poručila je večeras Sanja Domazet, na promociji svoje nove knjige "Božanstveni bezbožnici".

Riječ je o kratkim istraživačkim biografijama četrdeset ličnosti koje su ostavile neizbrisiv trag u kulturi, nauci i umjetnosti. 

Mnogi ljudi su božanstveni, ali lako utonu u bezbožništvo, poput alkohola, droge... samoubistva, navela je naša gošća u razgovoru sa urednikom Nove knjige Vladimirom Vujoševićem.

Osvrnuvši se na stanje kada je pisanje u pitanju, Domazet je sigurna da, uprkos brojnim novim medijima, nema straha za knjigu. Zato se radujem sajmovima, navela je ona.

Jezik je, dodaje, nažalost, posljednjih godina osiromašen. Koristimo svega stotinu riječi. Sve je više slikovnog pisma, emotikona... Upravo zato ja pišem onako kako bih voljela da pročitam, poručila je Domazet.

dragan-lakicevic

Predstavljena je danas i knjiga Dragana Lakićevića Lakasa  „Portret političara u mladosti“, djelo koje prati predpolitički život Zorana Đinđića.

„Ova knjiga je objavljena u izdanju Arhipelaga i njena promocija bila je marta ove godine na petnaestogodišnjicu atentata na Zorana Đinđića. Zahvaljujući ovoj knjizi mi možemo da vidimo koliko je strasti bilo u idejama koje su oblikovale mlade generacije pedesetih i šezdesetih godina.

Ova je knjiga pisana iz najveće blizine: možemo je uzeti kao biografiju, romansiranu biografiju, ali i kao lično i prijateljsko svjedočanstvo od Đinđićevog dolaska u Beograd do Đinđićevog ulaska u politici.

Autor i Đinđić dijeili su mnoge stvari koje se dijele u mladosti, zajedno su bili studenti filozofije u Beogradu. Ovo je knjiga jednog prijateljstva ali i knjiga koja govori vrlo značajne stvari o Filozofskom fakultetu u Beogradu i vrlo je dragocjeno svedočanstvo o drugoj Jugoslaviji.

To je veoma zanimljiva studija i kada s egovori o Đinđićevom dječaštvu ali i o jednoj borbenosti za kojom je on uvijek posezao. On nije samo prijatelj Dragana Lakićevića ili jedna apartna ličnost Beograda sedamdesetih godina već i jedna istorijska figura. Lakas ne prikazuje Đinđića kao istorijsku ličnost, već kao čovjeka od krvi i mesa. Ovo je knjiga koja pokazuje da svoje vrijeme moramo uvijek preispitivati“, kazao je Gojko Božović na večerašnjoj promociji.

„Ova knjiga je dugo sazrevala i godinama sam se premišljao da li je vrijedi pisati ili ne. Zoran Đinđić je doživio tragičnu smrt a ja sam se uvijek osjećao kao njegov dunik. On je jako podsticajno djelovao na moj intelektualni razvoj. On je bio taj spiritus movens koji me je pokretao i koji je u meni vidio više nego što sam sam vidio.

Ono o čemu ja pišem je jako malo poznato široj javnosti. Kao da nije postojao Đinđić filozof, vrstan prevodilac, vrstan intelektualac, već samo Đinđić političar.

To stvara jedan iracionalni odnos prema toj ličnosti, jedan prije svega emotivan odnos: ljudi njega mrze bez razloga ili vole takođe bez razloga. On je i vepma zanimljiva ličnost, pravi književni lik. To kakav je Zoran, to je spajanje krajnosti: jedna krajnje protivrječna ličnost. On je sam bio veoma  protivrječan. Zoran Đinđić je svojom sudbinom postao i mitski lik i zbog njegovog tragičnog kraja ali isto tako i zbog njegove velike borbenosti“, kazao je autor na večerašnjoj promociji.

 

 

Komentari: 0

Novi komentar