Zabrinjavajući rezultati Studije

Balkanu slijedi toplotni udar, ljeta duža za dva mjeseca

Na čitavoj teritoriji Zapadnog Balkana u skoroj budućnosti porašće temperatura za 1,2 stepena Celzijusa, koja će nastaviti dalje da raste.
Objavljeno: 07. 06. 2018 - 10:06 Promjenite veličinu teksta: A A A

Do kraja vijeka bi porast temperature na području Zapadnog Balkana mogao biti alarmantan, budući da može premašiti 5,0 stepeni Celzijusa, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija staklenih gasova, navodi se u studiji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Analize klimatskih promjena u regionu potvrđuju da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitet života, u velikoj mjeri osjetljivi na prirodne nepogode i gubitke usljed vremenskih prilika, a utvrđeni su i sektori u kojima će se osjetiti njihov najveći uticaj.

Najteže posljedice će, kako se navodi u studiji, osjetiti poljoprivreda, zatim šumarstvo, vodni resursi, koje će biti sve manje za piće, i zdravlje ljudi, odnosno učestaliji toplotni udari i razvoj novih vektorskih zaraznih bolesti. 

Podaci o klimatskim promjenama u regionu Zapadnog Balkana ukazuju i na "napredovanje suptropske klime dalje na sjever, pri čemu će priobalna i južna područja biti veoma vruća i suva tokom ljetnjeg perioda, čije će se trajanje, prema očekivanjima, produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skore budućnosti do kraja vijeka", rezultati su studije. 

Čak 73 odsto ljudi u regionu smatra da su klimatske promjene problem, prema istraživanju javnog mnjenja i privrednika "Balkanski barometar za 2017. godinu" koje sprovodi Vijeće za regionalnu saradnju. 

U studiji je iznijet i niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu rješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a posebno s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unapredjenje i usredsredjenje na regionalnu saradnju. 

Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji, sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivisane da poštuju Pariski sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije staklenih gasova do 2020, odnosno 2030. godine koje je postavila EU, kao i da povećaju energetsku efikasnost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. 

U tom cilju su ekonomije Zapadnog Balkana utvrdile prioritete u prilagodjavanju klimatskim promjenama i ublažavanju njihovog uticaja, te nastavljaju da sa Većem za regionalnu saradnju rade na rešavanju pitanja vezanih za klimatske promene i zaštitu životne sredine kroz Regionalnu radnu grupu za životnu sredinu (RWG Env).

Komentari: 1

:)

08. 06. 2018 - 15:50

...... smo ježa
Novi komentar