Dobitnik Trinaestojulske nagrade

Čirgić: Crna Gora je konačno počela da cijeni sebe

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost prof. dr Adnan Čirgić jedan je od ovogodišnjih dobitnika Trinaestojulske nagrade. Njegov stvaralački opus od kapitalne je vrijednosti za crnogorski jezik i kulturu. Čirgić je jedan od najznačajnijih aktera u procesu standardizacije crnogorskoga jezika, pisanju pravopisa i gramatike.  Autor je „Dijalektologije crnogorskoga jezika“. Dao je nemjerljiv doprinos formiranju Instituta za crnogorski jezik i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Objavljeno: 18. 06. 2018 - 07:25 Promjenite veličinu teksta: A A A

Pokretač je časopisa „Lingua Montenegrina“ u kojem radove objavljuju vodeći evropski lingvisti. Priznanje koje mu je dodijeljeno shvata kao priznanje svim svojim prethodnicima koji su poveli mukotrpnu borbu za priznanje prava Crnogoraca da svoj jezik nazovu svojim imenom. POBJEDA: Kako ste doživjeli dodjelu ovog priznanja?

ČIRGIĆ: Trinaestojulsku nagradu koju sam dobio prije svega doživljavam kao zvanično priznanje višedecenijske borbe za afirmaciju crnogorskoga jezika. Smatram da ta nagrada nije dodijeljena samo meni no i svima onima kojima društveno-istorijske okolnosti nijesu dozvoljavale priznanje za naučni rad i trud. Ne doživljavam je, dakle, kao nagradu za rad Adnana Čirgića nego i kao nagradu za sve montenegriste kojima ona nikad nije pripala jer su radili u vremenu koje nije bilo naklonjeno Crnoj Gori. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni montenegristike. S druge strane, činjenica da nagrada ove godine nije pripala nijednome negatoru crnogorske samobitnosti uliva nadu da je Crna Gora konačno počela cijeniti samu sebe.

POBJEDA: Vi ste danas jedna o centralnih figura savremene montenegristike. Vratimo se na početak vaše intelektualne istorije. Što Vas je svojevremeno motivisalo da naučnu karijeru i stvaralačku energiju usmjerite ka toj disciplini?

ČIRGIĆ: Ako je Crna Gora u čemu posebna u odnosu na okruženje, onda je to prije svega u jeziku. To i solidan đak osnovne škole lako može zaključiti. Zbog toga je i toliko truda kroz vijek i po uloženo da se Crnogorcima pokaže da je „pogrešno“ sve ono što je u jeziku crnogorsko. Oni koji su radili na negaciji crnogorskoga identiteta znali su da je najsigurniji način za ostvarenje toga cilja zatiranje jezičkih specifičnosti jer jezik je jedan od stubova identiteta. Poznanstvo i kasnije prijateljstvo s Vojislavom P. Nikčevićem učvrstilo je moju davnašnju namjeru za bavljenje ovim poslom. A što je više negacija, to je više i motivacije za rad. Crna Gora je majdan za istraživače. Ko to ne zna - taj ne poznaje Crnu Goru i njenu baštinu.

POBJEDA: Jesu li crnogorski intelektualci, prvenstveno pisci, dovoljno jasni i jedinstveni u ovom, za crnogorski jezik bitnome trenutku, kada se on jasno i glasno izvukao iz srpsko/hrvatske jezikoslovne doktrine?

ČIRGIĆ: Nije mi poznato nijedno društveno pitanje u kojem naši intelektualci i pisci jedinstveno nastupaju. A kad je u pitanju jezik, pa i identitet uopšte, čini mi se da se većina naših pisaca ne bi mogla pohvaliti sopstvenim doprinosom. Rizikujući da navučem na sebe bijes pisaca, čini mi se da neću pogriješiti ako kažem da bi se od afirmisanih književnika mlađe i srednje generacije tek nekoliko njih, poput Milorada Popovića i Andreja Nikolaidisa, moglo pohvaliti značajnijim doprinosom crnogorskome identitetu, a posebno doprinosom afirmaciji crnogorskoga jezika. Neki od njih, Balša Brković prije svih, ostaće upamćeni po gnusnoj borbi protiv crnogorske jezičke politike i po otvaranju prostora za gomile dezinformacija o crnogorskome jeziku i njegovoj normi. Koliki je uticaj imala kampanja protiv crnogorskoga jezika, kojoj je on otvarao prostor u novinskome dodatku i rubrici čiji je urednik, najbolje pokazuje nedavno odbranjena magistarska teza autorice Sanje Orlandić, koja će sljedeće godine biti objavljena u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Riječ je o sociolingvističkoj analizi mehanizama zloupotrebe jezika u političke svrhe.

POBJEDA: Šta se sve može i mora učiniti da se crnogorski jezik promoviše u slavističkim centrima širom svijeta. Imamo li dovoljno naučnika koji na takvim adresama mogu potvrditi naučni legimitet crnogorskoga jezika ?

ČIRGIĆ: Crnogorski jezik se u slavističkim centrima širom svijeta može promovisati onako kako se to radi s ostalim slovenskim jezicima, a kako mi, nažalost, ne radimo. Za promociju našega jezika u slavističkom svijetu potrebno je više od dobre volje akademske zajednice. To je pitanje koje mora riješiti država Crna Gora.

A za to je neophodno otvoriti lektorate na inostranim slavističkim katedrama, na kojima bi radili ljudi koji istinski afirmišu crnogorski jezik. Dobra volja inostranih slavističkih akademskih zajednica je neupitna, što potvrđuje veliki broj slavista koji sarađuju s Fakultetom za crnogorski jezik i književnost. Bilo bi neophodno i u Crnoj Gori otvoriti ljetnje škole crnogorskoga jezika za strane studente slavistike. No i te škole morali bi voditi nesporni montenegristi. Napomenuću paradoksalan slučaj da se za našu dijasporu ne organizuje ljetnja škola crnogorskoga jezika nego jezika i kulture Crne Gore i da đecu naših iseljenika tome jeziku i kulturi uči osvjedočeni negator crnogorskoga jezika Miodrag Jovanović, a pod okriljem zvaničnih ustanova. Dakle, nije u pitanju problem kadrovskoga deficita već naopake kadrovske selekcije. Crna Gora ima dovoljno kadra iz gotovo svih oblasti humanistike, ali je problem često u kadrovskim izbo rima. Kad je osnivan FCJK, možda se činilo da Crna Gora nema dovoljno kadra koji će obezbijediti valjan nastavno-naučni proces. Činjenica da na FCJK danas radi tridesetak profesora i saradnika pokazuje jasno da nijesmo u kadrovskome deficitu.

POBJEDA: Učestvovali ste u nastanku Instituta za crnogorski jezik i književnost i Fakuteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Kako vidite dosadašnji učinak tih instiucija - mjesto i ulogu, kako danas tako i u perspektivi?

ČIRGIĆ: Smatram da je Vladina odluka o osnivanju Instituta, odnosno Fakulteta za crnogorski jezik i književnost od istorijskoga značaja za Crnu Goru. Činjenica da je za svega sedam godina pod okriljem te ustanove publikovano oko 130 izdanja, organizovano desetak naučnih simpozijuma među kojima je bilo i onih koji su služili na čast i mnogo većim i razvijenijim državama, realizovano nekoliko kapitalnih naučnih projekata poput trotomne Istorije crnogorske književnosti, objavljeno 20 brojeva međunarodnoga filološkog časopisa koji je danas dio prestižnih svjetskih naučnih baza, da su zapošljeni na tome Fakultetu učestvovali u svim bitnim poslovima standardizacije crnogorskoga jezika i proučavanja književno-jezičke baštine-dovoljno govori o značaju te odluke. Kad se tome doda činjenica da su upisane četiri generacije studenata, čiji aktivizam daje novi zamah kulturnome razvoju Cetinja - od pokretanja studentskoga časopisa do organizacije studentskih predstava kojima se popularizuje montenegristika, jasno je da je Fakultet i u naučnome i u obrazovnom smislu opravdao postojanje.

POBJEDA: Za kraj razgovora, Vaša poruka mladim ljudima koji su opredijeljeni i spremni da istraživanje crnogorskog jezika bude njihov životni poziv?

ČIRGIĆ: Fakultet za crnogorski jezik i književnost ustanova je koja zapošljava kompetentne ljude što su sposobni da obuče nove generacije za bavljenje montenegristikom. Nije riječ samo o domaćim stručnjacima no i o prestižnim i iskusnim profesorima iz našega okruženja. Poruka je za sve one koji žele da se bave izučavanjem crnogorskoga jezika da su naši arhivi prepuni građe koja čeka nove istraživače, a Fakultet mjesto na kojem se mogu osposobiti za ta istraživanja.

Komentari: 8

E viva

18. 06. 2018 - 08:10

Osim Trinaestojulske Čirgiću treba dati i Njegoševe nagradu,jer je potpuno zaslužuje.
Boro

18. 06. 2018 - 08:21

Svaka čast za nagradu. Otisla je u prave ruke.
boki

18. 06. 2018 - 08:39

Nije Crna Gora, nego dps dijeli šakom i kapom nagrade. Od naroda je sigurno ti ne bi dobio. Kao ni nijedan tvoj prethodnik poslednjih godina. To nikako da ukapirate
CiNick

22. 06. 2018 - 09:55

Od kad je to "narod" kompetentan procjenjivat nečiji naučni doprinos? Ah, da, sveznajući crbi! Vi ukapirajte da se primiče kraj vašijem fantazijama, podvalama, obmanama, lažima.
Kremo Rasov

18. 06. 2018 - 08:53

KOJEG NARODA ?
Autoritet

18. 06. 2018 - 09:00

Iskreno se radujem zbog ovakve odluke žirija. I poručujem dokonim lajavcima: Nije Adnan kriv što drugi ne rade. Nije Adnan kriv što je srbistika začaurena pa i danas samo prepričavaju Pavla Ivića (ali kriju njegove konstatacije o migracijama, npr.). Adnan takođe nije kriv što vodeća profesorka nikšićke spletkarologije nije napisala bez jednu jedinu knjigu za 30 godina naukovanja. Budimo realni i čestitajmo čovjeku.
CiNick

22. 06. 2018 - 10:13

Manji je problem, Čirgiću, svoj jezik nazvat svojijem imenom, a neuzporedivo veći uvest ga u javni život Crne Gore. Jer, za sto godina prohibicije, stvoren je jak kompleks inferiornosti kod Crnogoraca, čak i onijeh "100%", te se i oni ne usuđuju javno prozborit vlastitijem jezikom. Koji to crnogorski pisac piše crnogorskijem jezikom, liše lutajućega Novaka Kilibarde? Čak, neuzporedivo češće se po el.medija čuje srbski (ekavski) od crnogorskoga jezika! Ni jedan Srbin ili Hrvat NEĆE promijenit svoj jezik ako se i presele u drugu exYU državu, a Crnogorci zaborave ko su a pređu crnogorsku granicu.
Umišljena veličina

27. 06. 2018 - 10:06

"Čirgić: Crna Gora je konačno počela da cijeni sebe" Dakle, Crna gora je konačno počela da cijeni sebe kada je dala Trinaestojulsku nagradu meni - Čirgiću. Sramotno. Svojevremeno je pok. Vojo Nikčević isključen iz partije zbog Crnogorskog jezika, a danas Čirgić nagrađen najvećim državnim priznanjem. Pa valjda je ono trebalo pripasti posthumno Voju Nikčeviću. Da ima obraza trebao je to da predloži sam Čirgić.
Novi komentar