VANREDNI IZBORI U VANREDNOM STANJU

Erdogan "nikad agresivniji" na putu da uzme vlast

U Turskoj će sjutra prvi put istovremeno biti održani vanredni predsjednički i parlamentarni izbori, nakon što se 16. jula prošle godine narod na referendumu izjasnio o uvođenju predsjedničkog sistema vođenja države.
Objavljeno: 23. 06. 2018 - 11:18 Promjenite veličinu teksta: A A A

Biće to i prvi izbori održani u vanrednom stanju, uvedenom u toj zemlji nakon pokušaja državnog udara, u julu 2016.

Favorit za predsjednika je aktuelni šef turske države, Redžep Tajip Erdogan, koji je bezmalo 16 godina pobjeđivao na svim izborima na kojima je učestvovao.

Poznavaoci prilika tvrde da je politički jaz u Turskoj danas veći nego ikada prije, a ako Erdogan pobijedi na predsjedničkim izborima, vjeruje se da će to biti vrhunac njegove političke karijere.

Ukoliko, međutim, u nedjuelju Erdogan ne pobijedi na izborima za predsjednika u prvom krugu i bude primoran da ide u drugi krug, to bi moglo da ostavi veliku mrlju u njegovoj uspješnoj karijeri, smatraju analitičari.

U dugoj političkoj karijeri Erdogan je pretrpeo ogromnu transformaciju, od 2004, kada ga je belgijski Juropijen vojs proglasio "Evropljaninom godine", on se pretvorio u svoju suštu suprotnost, a njegovi kritičari i prije svega opozicija upozoravaju na njegovu autoritarnost.

Autoritarnost i okretanje od Evropske unije, kritikuje i sve više evropskih zvaničnika, koji Erdogana optužuju da namjerno koči pristupne pregovore, dok sam Erdogan tvrdi da Turska već pet decenija čeka pred vratima EU i da je turski narod umoran od beskrajnih pregovora o članstvu.

Oni koji su pažljivo pratili njegovu predizbornu kampanju tvrde da nikada nije bila agresivnija, kao i da nikada kao sada Erdogan na svojim istupima nije napravio više grešaka, dok pojedini eksperti čak sumnjaju u njegovu pobjedu.

Predizborna istraživanja pokazala su da će Erdogan dobiti između 45 i 55 odsto podrške turskih građana, ali realnost je posve drugačija, jer, prema mnogim tumačenjima, u Turskoj je na djelu strahovlada, pa bi prilikom tajnog izjašnjavanja Erdogan mogao da dobije i 10 odsto manju podršku.

Ta manja podrška bi mogla da dođe i otuda što su problemi u Turskoj počeli da se gomilaju.

erdogan2

U posljednjih 15 godina, prosečni godišnji prihod u Turskoj se povećao sa 3.500 na 10.000 dolara, a zemlja je doživela građevinski bum.

Današnja turska ekonomija se, međutim, suočava sa rastućim teškoćama, posebno poslije neuspjelog pokušaja državnog udara i vanrednog stanja, turska lira je pala za više od 30 odsto, stranih investicija gotovo da uopšte nema, a povjerenje drugih zemalja u Tursku privredu je opalo.

Uz to, trenutno Turska je na četvrtom mjestu zemalja sa najvišim kamatnim stopama - poslije Argentine, Venecuele i Irana.

Analitičari tvrde da prvi put Erdogan nije postigao nove uspjehe, odnosno da više nije ni u stanju da upravlja ekonomijom zemlje. Problemi se javljaju i u zdravstvu i u obrazovanju.

Prema konačnoj listi kandidata za prevrijemene predsedničke izbore, u trci će se naći šest kandidata: Dogu Perincek, Meral Aksener, Muharem Ince, Redžep Taip Erdogan, Selahatin Demirtas i Temel Karamolaoglu.

 

Komentari: 0

Novi komentar