Prešernov spomenik i park na poklon Podgorici

Gradonačelnici Podgorice i Ljubljane, Slavoljub Stijepović i Zoran Janković, donator i počasni konzul Vojislav Kovač kao i ministri kulture Crne Gore i Slovenije Aleksandar Bogdanović i Anton Peršak, će sjutra (ponedjeljak 25. jun 2018.) u 19 sati u Moskovskoj ulici u Podgorici svečano otkriti spomenik slovenačkom pjesniku dr France Prešernu i otvoriti Prešernov park.
Objavljeno: 24. 06. 2018 - 13:05 Promjenite veličinu teksta: A A A

Uz brojne kulturne i javne poslenike Crne Gore i Slovenije, otvaranju će prisustvovati i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kao i specijalni gost počasnog konzula Kovača – Aleksander Čeferin, predsjednik UEFA.

Događaj je otvoren za javnost.

Spomenik slovenačkom pjesniku dr France Prešernu i Prešernov park je poklon Vojislava Kovača, počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Glavnom gradu Podgorica i njenim građanima, na Dan državnosti Republike Slovenije. Crnogorskoj javnosti je konzul Kovač, poznat i kao osnivač nevladine Fondacije Vera Kovač, preko koje, jednom godišnje, dodjeljuje finansijska sredstva i priznanje najboljem studentu Filozofskog fakultetu u Nikšiću, za minulu školsku godinu.

Podsjećamo da je postavljanju spomenika Prešernu prethodilo postavljanje spomenika Petru II Petroviću Njegošu 2014. godine u Njegoševoj ulici u centru Ljubljane, a povodom jubileja 200 godina od njegovog rođenja.

Ideja ovog cjelovitog donatorskog projekta i diplomatske misije počasnog konzula Vojislava Kovača su, kako je sam konzul istakao, “dva spomenika, Njegošu u Ljubljani i Prešernu u Podgorici, ličnostima koje personifikuju borbu za slobodu, nacionalni preporod i jedinstvenu kulturnu baštinu Crnogoraca i Slovenaca, kao kulturni toponim prijateljstva Podgorice i Ljubljane, Crne Gore i Slovenije.”

Vojislav Kovač obavlja funkciju počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji od 2011. godine. U Sloveniji živi i radi više decenija.

Autor spomenika je Rok Žnidaršič, arhitekta iz Ljubljane, dobitnik najvećeg slovenačkog priznanja na području umjetnosti, Prešernove nagrade.

Koncept skulpture poizilazi iz najvažnijeg Prešernovog spomenika čiji su koautori vajar Ivan Zajec i arhitekta Maks Fabiani iz 1904. godine na Prešernovom trgu u Ljubljani, koji koji predstavlja duhovni centar slovenačkog naroda.

,,Na simboličkom nivou može da predstavlja prsten, simbol povezanosti i stalnog kruženja, životnog ciklusa i vječnosti, što takođe može biti metafora za sveprisutnu Prešerenovu poeziju. Originalni portret koji je povećan u znatnoj mjeri preoblikovan je u apstraktnu kompoziciju šestougaonih prizmi, koje simbolizuju pčelinje saće. Tako izražena struktura metaforički izražava Prešernovu centralnu ulogu u književnom almanahu Kranjska čebelica” – obrazlaže autor Žnidarščič.

Spomenik je težak 19 tona i napravljen je iz specijalnog bijelog betona najsavremnijim tehnikama. Uz spomenik su iz Slovenije stigle posebno obrađene klupe (6), od armiranog betona, kao i česma, sastavni dio ovog parkovsko – spomeničkog kompleksa.

Prešernovi stihovi iz 7. strofe Zdravljice ugravirani na spomeniku dio su himne Republike Slovenije.

Pri uređenju Prešernovog parka i postavljanju spomenika vodilo se računa da se sačuva broj stabala u postojećem parku.

Opis koncepta spomenika autora Roka Žnidaršiča

Spomenik je koncipiran kao dio novog parka i njegova je nedjeljiva cjelina. Fizički, i u razmjeri, odražava kontekst Podgorice, modernističkog grada u mediteranskom zelenilu, za koji je karakteristična slobodnostojeća izgradnja, koja je okružena velikim uređenim parkovima, definišući karakter javnog prostora.

Postavljanje spomenika i obilježja uvijek je prilika za uređenje novih javnih prostora u gradovima. Zemljište koje je u vlasništvu opštine Podgorica izabrano je, prije svega, zbog lokacije u blizini važnih javnih zgrada, a posebno zbog izuzetnih stabala koji ga definišu. Nov, uređen javni prostor Prešernovog parka dopunjuje još veći park u sklopu Dvorca Petrovića, danas Centra za savremenu umjetnosti.

Osnovni motiv uređenja prostora oko spomenika je popločavanje, što je tlocrtom predstavljeno koncentričnom elipsom.

U postojeći prostor su ploče položene tako da pokriju obris nekadašnjeg dijagonalnog traga u travi – putanje hoda na ovom terenu.

Izrađen je u slijedovima bijelog štokovanog betona, koji je iskorišten i za klupe kao i spomenik koji se u cjelini izmiče postojećim stablima.

Kružni dizajn omogućava dinamično doživljavanje cjelokupnog rasporeda i posmatranje spomenika sa svih strana, te ,,komuniciranja” sa pripadnicima različitih generacija. Omogućava djeci da se igraju, a istovremeno i mirne šetnje građanima, posebno starijima.

Originalni portret koji je povećan u znatnoj mjeri preoblikovan je u apstraktnu kompoziciju šestougaonih prizmi, koje simbolizuju pčelinje saće. Tako izražena struktura metaforički izražava Prešernovu centralnu ulogu u književnom almanahu “Kranjska čebelica” (Kranjska pčelica) koji je svojim konceptom i upotrebom slovenačkog jezika pomogao osnivanju slovenačkog nacionalnog pokreta u vrijeme proljeća naroda.U petoj, zadnjoj svesci ,,Kranjske čebelice” koja je izašla 1848. godine bila je objavljena i Prešernova pjesma ,,Zdravljica”, koja je postala simbol slovenačkog naroda, te je od 1991. godine i Ustavom Republike Slovenije proglašena državnom himnom. Prevod njene 7. strofe je na crnogorskom jeziku ugraviran na spomeniku slovima iz bronze. Tim činom, služimo osnovnoj poruci pjesnika, koji je vjerovao u svjetski poredak trajnog mira i kreativne povezanosti među narodima.

Pored elemenata staze i klupa, koji su svi izrađeni od istog materijala, bijelog štokovanog ili pjeskarenog betona, na glavnom ulazu u park, postavljena je javna česma, posebno projektovana za tu svrhu.

Komentari: 10

Sanja

24. 06. 2018 - 14:00

bravo i svaka čast na ideji .Vjerujem da Presern nikad nije gledao " Zvezde granda""farmu "i "parove".
@Sanja

24. 06. 2018 - 16:59

I bio bi srećan što ovi naši gradonačelnici Glavnog grada i Prijestonice nikada nijesu čuli za njega, a kamo li što pročitali od njega. Ali će sjutra zorno govoriti o njemu, kao da im je iz kuće. Normalno u stilu - "čuj čito, ja hodo po njemu".
Edukovanoj srbadiji

24. 06. 2018 - 18:49

Da, steta te nisu na vlasti edukovani Vojvoda, Medo, cutuci kojima vidik seze do Beograda i Moskve. "Glavni" se pise malim slovom, kao i prijestonica. Recenica se ne pocinje sa "Ali".
Umišljenom znalcu

24. 06. 2018 - 22:54

Kako se misli na glavni grad Crne Gore i prijestonicu Crne Gore (jednina) to se u konkretnom slučaju pišu velikim slovom. Jer, ćutuku koji misliš da nešto znaš, nema više glavnih gradova, niti prijestonica Crne Gore. Što se tiče "Ali", to je samo dokaz da malo čitaš. Kada budeš više čitao viđećeš da počinje. Ali, ti ne znaš ništa, a misliš da znaš, pa opet moram rečenicu početi sa "Ali". Nije mi jasno što se jedite. Gospodi Stijepoviću i Bogdanoviću u sredenjoj školi Prešern nije bio obavezna literatura, a sami ga nijesu čitali sigurno.
Mizerno

25. 06. 2018 - 00:02

I libri nella nostra lingua ho letto durante il tempo della scuola. Poi ho cominciato leggere i libri in italiano e inglese. I'read literally hundreds of books in those two languages. My favourite writers are Italo Calvino, Luigi Pirandello, Natalia Ginzburg, Hemingway etc. Dakle, od vremena skole ili fakulteta, citam uglavnom strane pisce. "Ili" na pocetku recenice se izbjegava, jeste pravilo koje sam slijedio i koje vidim kao citirano po web-u. Medjutim, ovo je poenta. Ti si osoba sa tipicno provincijalnim stavom, specificno dinarskim, arogantnim. Za ime Boga, postoji citav spektar duhovnim kvaliteta jedne osobe a knjizevnost na srpskom ili slovenackom jeziku jeste jedna od njih. Vidi se da glavom u svijet nisi provirila/provirio, kad na ovaj nacin presudjujes ko nije nista citao, ili zamislite nije citao Prešerna. Nastavnica jezika iz neke skole, koja svoje komplekse lijeci dijeleci lekcije po webu i uz to demonstrirajuci svoj stereotipni politicki stav?
Mizeriji

27. 06. 2018 - 15:08

Mizerio, na oči se služiš neistinom i prevarom. Nije bilo riječi o "ili" već "ali". pročitaj svoj komentar - "Recenica se ne pocinje sa "Ali". E, sve ti je ovakvo. A što se tiče Prešerna, to je mogao biti i Jakšić i Popa i Leso Ivanović i Vito Nikolić i Kulenović i Zogović i ... Jednako su sve ovo čitali. Pitaj ih što su, gdje i kada završili od škole.
Ideja za posao

25. 06. 2018 - 00:16

novosti.rs: "Nadležne službe saniraju posledice potopa u prestonici, neke ulice pod vodom, stoje tramvaji, gejzir u Bulevaru despota Stefana" republika.rs: "...kao i manje automobila na gradskim ulicama, pročistio je danas vazduh u prestonici, koji je s..." Savjetujem ovoj kočopernoj nastavnici srpskog(?) jezika da zatrazi posao u prestonici Srbije i ispravlja im greske, ili oni njoj ? Il posto giusto per lei ;)
Nastavnice, pojasnite molim

25. 06. 2018 - 00:26

*** 24sata.info (Hrvatska): "Clotilde Nonnez, 56-godišnja učiteljica joge, tvrdi da živi u prijestonici 30 godina i da je primjetila kako joj se zdravlje pogoršava." *** www.oslobodjenje.ba (Bosna): "Gvatemala ima još dva aktivna vulkana, Santiaguito na zapadu i Pacayu južno od prijestonice, prenosi AFP."
Kod "Boba"

24. 06. 2018 - 20:00

A zamisli samo da je Slavenu data prilika da progovori o Prešernu. Taj je Dražin vojnik pročitao sva uputstva o reklamaciji Citroena a i kako ne bi - toliko ih je prodao pa i svom rođenom Frontu.
!

24. 06. 2018 - 18:45

Bravo. Vrlo lijep gest
Novi komentar