Toponimi Svetog Petra Cetinjskog (IV)

Legenda o dubu Petra I u Stanjevićima

Nazivi mjesta i lokaliteta po vladarima iz dinastije Petrović Njegoš su i danas otvorena i zanimljiva tema kako za onomastičare isto tako i za  izučavanje toponima nazvanih po vladarima iz dinastije Petrović Njegoš, naročito po onim starijim. Ti toponimi su veoma često danas jedino prisutni u lokalnom sjećanju stanovnika kraja u kom se nalaze. Ali sa obzirom na raseljavanje iz tih krajeva mnogi od njih su u realnnoj opasnosti – da se zaborave.
Objavljeno: 28. 06. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

 

Povedeni tim primjerima  obišli smo nekoliko toponima koje predanje veže za ličnost Svetoga Petra Cetinjskog. Nažalost, što zbog protoka vremena, što zbog raseljavanja tih mjesta gdje se ti istorijski toponimi nalaze izgleda da u skoroj budućnosti mnogi od tih toponima neće biti više prepoznatljivi. Za lokalitet Dubovi, nekoliko starih dubova uz Manastir Stanjevići, iznad sela Pobori, može se reći da je jedno od mjesta koje je danas počelo da gubi svoju prepoznatljivost. Po predanju pod njima je vladika Petar I rado odmarao i pisao poznate poslanice.

Vlado Đ. Duletić u tekstu “TRI HRASTA VLADIKE SVETOG” ovako opisuje to tradicionalno sjećanje:

Naime, prema istorijskom pamćenju i kolektivnom sjećanju Pobora i Maina, kod manastira Stanjevići, odnosno u njegovom neposrednom okruženju, Petar Prvi je lično, svojom rukom zasadio tri hrasta (u znaku vjerovanja u Svetu Trojicu, odnosno u Sveto Trojstvo) – prvi na Peraj brijegu (oko 200 metara zapadno od manastirskog zdanja), drugi na ulazu u sami manastirski kompleks (ovaj mikrolokalitet je poznat pod nazivom Podhrastić), a treći pored izvora Velika česma, koji se nalazi oko 1.500 metara jugoistočno od Stanjevića. U vezi s tim ostalo je upamćeno da je Vladika Sveti svoje slobodno vrijeme rado provodio u šetnji na relaciji Peraj brijeg – Podhrastić – Velika česma, obilazeći i pažljivo nadgledajući kako njegove biljke rastu i napreduju.

dub2

Treba reći da tri hrasta Petra Prvog, pored centralizovane hrišćanske vjerske dogme o Svetom Trojstvu, simbolizuju i tri rane koje je zadobio u bojevima na jatagan, sa Turcima (dvije rane u bici na Martinićima, a treću u borbi na Ljubotinju). Po tome je Sveti Petar Cetinjski jedinstven primjer među evropskim vladarima. Držeći u jednoj ruci krst, a u drugoj isukanu sablju, on je neposredno učestvovao i krvario u borbama sa Osmanlijama. U tom „plesu“ žednih jatagana uvijek je, sa svojim Crnogorcima, izlazio kao pobjednik, dajući na taj način nemjerljiv doprinos stvaranju novovjekovne crnogorske države.

S druge strane, svaki od tri istorijska i, ujedno, sveta hrasta, koje je „odnjivio“ Petar Prvi, „priča“ svoju priču o znamenitim ličnostima i događajima, kao i o neprolaznim porukama sudbinski vezanim za ovaj podlovćenski kraj, koji predstavlja Crnu Goru u najužem smislu riječi”.

Put prema Manastiru Stanjevići: Krećući na put do lokaliteta Dubovi na mapi se može vidjeti da je to put koji vodi do Manastira Stanjevići.

Po lijepom proljećnom danu uputili smo se tamo. Manastir Stanjevići je petnaestak kilometara udaljen od Budve. Koristimo obilježeno skretanje za manastir i nadajući se lakom i brzom dolasku do lokaliteta Dubovi ostajemo ne malo zbunjeni kad u jednom momentu shvatimo da se krećemo putem koji se prije može nazvati zapuštenom saobraćajnicom punom džombi I kanala.

dub4

Vraćemo se nazad do raskrnice da provjerimo da nismo koristili neki alternativni seoski put. Nakon raspitivanja dobijamo odgovor da je to put za Manastir Stanjeviće. Jedini.

Sad, da ne bi bilo zabune u medijima se moglo pročitati da će put do Stanjevića biti napravljen još prošle godine. Ili možda nije?

Naime kako se moglo pročitati i čuti prošlog ljeta Opština Budva I njeni čelni ljudi su bili najavili da će put do manastira Stanjevići biti završen  - uskoro. To “uskoro” je ostalo i poslije godinu dana jedino što se od novog puta može vidjeti.

U avgustu prošle godine prilikom posjete opštinske delegacije manastiru rečeno je da je Opština Budva pripremila elaborat o izgradnji puta do manastira Stanjevići kojim će i sela Donji i Gornji Pobori biti kvalitetnije povezani sa glavnom saobraćajnicom, a život mještanima u ovom dijelu budvanske opštine olakšan. 

Univerzalna vrijednost države: Kako je tada istakao predsjednik opštine Dragan Krapović, manastir Stanjevići je univerzalna vrijednost države, značajna u istoriji Crne Gore i dužnost svih je da se unaprijedi.

dub3

"Dogodine ovdje imamo veliki jubilej, 680 godina manastira. U razgovoru sa Mitropolijom i igumanom dogovorili smo da Opština Budva i Mitropolija i svi ostali koji budu uključeni, nadam se i država Crna Gora, doprinesemo da iduće godine kada dočekamo Trojičin dan, taj jubilej i veliki broj gostiju, to bude na jedan stvarno primjeren način mjestu ovakvog značaja", kazao je predsjednik Krapović.

Prema njegovim riječima, lokalna samouprava je prepoznala da je neophodno osposobiti put koji vodi kroz selo do manastira za šta je već pripremljen elaborat.

"Na ovim prostorima, decenijama unazad, ni jedan jedini euro nije ulagan. Mislimo, prije svega, da je naša dužnost da krenemo tokom ljeta iz ruralnih područja. Za koji dan krećemo upravo sa ovog mjesta prema Poborima", najavio je tada Krapović. Avgusta prošle godine.

Godinu kasnije za sve namjernike koji su se uputili do manastira Stanjevići naša preporuka je da na raskrsnici koja se odvaja od lokalnog puta gdje se nalazi tabla-putokaz ipak nastave pješke.

Jer i ono malo puta što je postojalo je danas nakon radova i prolaska mehanizacije i materijala koji je SPC koristila za svoje nelegalne radove danas prohodno baš za to – terenska vozila i tešku mehanizaciju.

Nakon skretanja i vožnje ili bolje reći probijanja petnaestak minuta uz brdo konačno se primičemo destinaciji. I gle čuda, na kilometar od manastira pojavljuje se asfaltirani put. Koja mu je tačno svrha shvatamo kada se primaknemo manastiru. Slavilo se. Da se dočekaju uvaženi gosti asfaltiran i napravljen novi parking. Ali i novi parking je kao što možete vidjeti na fotografiji već prepolovljen. Kao i put. Kao i zaštićeno kulturno dobro.

Betoniranje: Tako da što se više primičemo manastiru počinjemo da sumnjamo da su iako važni toponimi i lokalitet Dubovi koji se tradicijom vezuju za Svetog Petra Cetinjskog uspjeli da preteknu ovoliku građevinsku zahuktalost i megalomansku glad za betonom i željezom.

Portal Analitika je već objavljivao da je još jedan od mnogih sakralnih objekata koji se pominju kao primjeri očigledne devastacije i manastir Stanjevići u zaleđu Budve.

dub6

Ovaj "impozantni manastirski kompleks, narodno čudo", kako ga 1837. opisuje ruski plemić Kovaljevski, jedno je od najvećih zdanja u Crnoj Gori iz tog perioda, pa i danas svojim položajem izaziva respekt.

Podignut na padinama iznad Budve, danas se do njega ipak ne stiže lako. Put je označen, table koje vas upućuju do ovog kulturnog dobra su čitke i vidljive, ali je put platio danak „modernizaciji“ manastira.

Opet, kada stignu do manastira mnogi namjernici će umjesto ushićenja doživjeti pravi kulturni šok. Pogled na nekadašnje boravište crnogorskih vladika kod iole upućenijeg u njegov značaj – izazvaće stanje slično onom kada se čovjek iznenađen mjestom i okruženjem u kome se našao pita – đe sam ja ovo. Vidjeće pravi vatromet stilova i materijala upotrebljenih na jednom mjestu. O dozvolama državnih organa da se to uradi nacionalnom kulturnom dobru izlišno je pričati. Nije ih bilo. MCP SPC je gradila I šarala po svome nahođenju. I savjesti…

Značaj manastira: Značaj ovog manastira, nekadašnjeg dvorca Crnojevića, za crnogorsku istoriju je nemjerljiv. Poslije pohare Cetinja 1714. vladika Danilo prelazi u Stanjeviće, gdje 1724. gradi crkvu Sv. Trojice i nekadašnji dvorac Crnojevića pretvara u manastirski konak.

U njemu je živio i umro vladika Sava Petrović. On je tu 1780. otvorio svešteničku školu koju je pohađao Petar I. Stanjeviće su pohodili mnoge istorijske ličnosti: Sćepan Mali, Dositej Obradović mnogobrojne crnogorske vojvode i serdari.

I možda ono istorijski najvažnije - Prvi crnogorski zakonik Skupština crnogorskih glavara je donijela u Stanjevićima 1798. Dakle u Stanjevićima Petar I proglašava prvi crnogorski zakonik, 1798. godine. Kao takvo kulturno istorijsko dobro trebalo je da uživa posebnu pažnju službi zaštite. Kao mjesto gdje su održavani najznačajniji  istorijski skupovi, donošene najvažnije odluke, bivale rezidencije istovremenih crkvenih i svetovnih crnogorskih suverena.

Sredinom 90-tih godina je probijen makadamski put do njega i tada je od strane SPC započeta njegova „obnova“. O tome možete pročitati na linku

http://portalanalitika.me/clanak/284873/kako-je-devastirana-svetinja-u-kojoj-je-usvojen-prvi-crnogorski-zakonik-v.

Tako da pažljivo se parkirajući na novom parkingu krećemo da se raspitamo u manastiru o lokacijama tri duba koji se vezuju za Svetog Petra Cetinjskog.

Osoblje manastira nam izlazi u susret i ljubazno nas saslušavši pokazuju na ulaz u manastirsko dvorište gdje se nalazi jedan od tri duba.

Za druga dva nisu sigurni da nam kažu gdje se nalaze, jer po njihovom kazivanju nisu išli do njih jer su njihove svakodnevne obaveze uglavnom vezane za manastir.

Tako da smo sa sigurnošću locirali dub na ulazu u sami manastirski kompleks. Ovaj mikrolokalitet je poznat pod nazivom Podhrastić.

Sveti dub: Za dub na Peraj brijegu koji se nalazi oko 200 metara zapadno od manastirskog zdanja, sveštenici su nam rekli da je odavno stradao od udara groma I da je teško sada doći do njega zbog toga što je taj lokalitet zarastao u bujnu vegetaciju.

Za treći dub pored izvora Velika česma, koji se nalazi oko 1.500 metara jugoistočno od Stanjevića oni su čuli ali niko od njih nije znao tačnu lokaciju, tako da su nas uputili na nekog od starosjedelaca ili lovaca koji svraćaju tu za bližu informaciju.

Pošto smo dobili informaciju o dubu koji se nalazi na ulazu u manastir da je sigurno jedan od toponima koji se veže za Svetog Petra Cetinjskog, vraćamo se do njega.

Njegov izgled vam prenosimo na fotografijama, a za izgled neposredne okoline oko njega  zbilja treba potražiti posebne riječi da se opiše. Nebriga, deponija, gradilište…

A pogled na biser Mediterana sa Podhrastića, neponovljiv.

Ivan KERN

 

 

 

 

Komentari: 11

Zoran beograd

28. 06. 2018 - 01:59

Sveti petar je ratovao a amfi samo huska.
@

28. 06. 2018 - 02:39

Kakav SvPetar?To je SVSava setao jednog dana i naidje tu udari stapom i tu nikne hrast.Ako neko ne vjeruje neka pite njegovo preosvestanstavo Rista.
danilo s.

28. 06. 2018 - 07:42

.."manastir Stanjevići je univerzalna vrijednost države, značajna u istoriji Crne Gore i dužnost svih je da se unaprijedi." Reče g. Krapović - i dozvoli Amfilohiju da još jednom unakazi "univerzalnu vrjednost države (CG)" u korist jednako rugobnog i anti-hrišćanskog svetosavlja i veljesrpstva?
Радовање

28. 06. 2018 - 08:32

Младице овог храста донео је Св. Петар из своје постојбине Херцеговине.
Prof.Miko

28. 06. 2018 - 12:24

Ako ozbiljnije pročitaš istoriju Hercegovine, viđećeš kako je naseljavana i raseljavana. Nije baš sve tako, kako ti je neko ispričao..
Ej,

28. 06. 2018 - 17:50

чега си ти проф.? монтенегристике. школски друг чингријића?
ми

28. 06. 2018 - 16:34

херцеговци смо власи.
Prof.Miko

28. 06. 2018 - 10:46

Sada otvori temu; Kako je Amfilohije pokušavao zidanjem da mijenja duhovnost CrneGore. Ili kako se preko SPC uvodi moravski stil zidanja crkava po Crnoj Gori ili raški stil. Iako je Miroslavljevo jevanđelje u načinu kako je oblikovana ćirilica osjeća se prisutnost glagoljičke tradicije, dok je ornamentika spisa obilježena snažnim zapadnim, romanskim, uticajem. E, od XII vijeka smo u zapadnim sverama, a sada uvozimo od srbijanaca duhovnost. Katastrofa...
Svasta

28. 06. 2018 - 17:10

sVVVerama:)
aleksandar

29. 06. 2018 - 16:15

Pa kada se liječimo tamo ,šaljemo đecu na školovanje u Srbiju zaključak se sam nameće..
Dukljanin

28. 06. 2018 - 23:00

Jedan od vecih simbola Crnogorskog slobodarstva, Manastir Stanjevici. Bitno da je Amfi ceremoniju otvaranja ukrasio djecicom i omladinom obucenom u srpsku nosnju, nidje crnogorske. A kako draga voditeljka TV Budve rece, manastir se nalazi na 3000m nadmorske vise, sto znaci da lebdi u vazduhu! :D Sve lazi i skrnavljenje Crnogorsta...
Novi komentar