Mark Grinberg, direktor Fakulteta za jezike, književnosti i kulture na Univerzitetu u Kanzasu

Prostor i podrška humanistici nemilosrdno se smanjuju

Akademik Mark Grinberg, direktor Fakulteta za jezike, književnosti i kulture na University of Kansas, boravio je nedavno u Crnoj Gori povodom potpisivanja Sporazuma o kulturnoj, obrazovnoj i naučnoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja i Univerziteta u Kanzasu.
Objavljeno: 08. 07. 2018 - 08:43 Promjenite veličinu teksta: A A A

 Grinberg je doktorirao 1990. godine na UCLA (Kalifornijski univerzitet u Los Anđelesu) iz dijalektologije na osnovu terenskog istraživanja u Prekomurju (Slovenija) i Porablju (Mađarska).

Bio je student pokojnog profesora Pavla Ivića, autora do sada najautoritativnijega priručnika o štokavskom dijalektu, objavljenog 1958. godine (Die serbokroatischen Dialekte: Ihre Struktur und Entwicklung.1. Band: Allgemeines und die štokavische Dialektgruppe).

Od njegovih knjiga najcitiranija je Istorijska fonologija slovenačkog jezika (2000. godine) koja je izašla u izvjesnoj seriji kod univerzitetskog izdavača Karla Vintera u Hajdelbergu.

 Od 2000. godine je njegova istraživačka produktivnost smanjena zbog različitih administrativnih funkcija. Bio je šef katedre za slavistiku, prodekan za humanistiku i od 2014. godine direktorosnivač Fakulteta za jezike, književnosti i kulture na Univerzitetu u saveznoj državi Kanzas (University of Kansas). Objavio je analizu ilirskoga pokreta za zbornik ra dova o uspjehu-neuspjehu jezičkoga planiranja po svijetu (ur. Ofelia Garcia i Džošua Fišman), sociolingvistički pregled slovenskoga svijeta za zbornik o globalnoj sociolingvistici, kao i poglavlje o razvitku slovenske jezičke porodice za novo izdanje priručnika o indoevropskim jezicima kod izdavača Routledž (Routledge). Druga grana njegovih radova odnosi se na problematiku otvorenoga pristupa u naučnom komuniciranju. Trenutno mu je glavni projekat redigova n j e E n c i k l o p e d i j e slovenskih jezika i lingvistika za izdavača Bril (Brill) u Holandiji predviđene za objavljivanje 2020. godine.

- Veoma sam zadovoljan što nam je kolega Adnan Čirgić za Enciklopediju napisao poglavlje o crnogorskom jeziku. Rado vam saopštavam podatak da će nakon publikovanja Enciklopedije Fakultet za crnogorski jezik i književnost organizovati predstavljanje toga velikoga projekta u Podgorici na kojemu će govoriti svi cijenjeni redaktori - kazao je Grinberg u razgovoru za Pobjedu.

POBJEDA: Koliko je interesovanje naučnika iz neslovenskih zemalja za kulture, istorije i jezike slovenskih naroda u savremenom svijetu?

GRINBERG: Interesovanje sa gledišta mojega rada s Enciklopedijom i s Društvom za slovensku lingvistiku, rekao bih, „još nije propalo“. Vjerovatno je najveće interesovanje u njemačkozborećim zemljama i Sjevernoj Americi. A nijesam optimista za budućnost slavistike jer vidim da stvar zavisi od finansiranja, koje je povezano sa sve većim zahtjevima da stvaramo radnike za profitabilna preduzeća. Prostor i podrška se za humanistiku nemilosrdno smanjuju. Nakon Drugog svjetskog rata slavistika je pod uticajem profesora Romana Jakobsona bila u SADu krunska struka, a sad je marginalna, uglavnom postoji ukoliko su pojedinačni slavistički specijalisti na odsjecima po opštoj lingvistici. Na UCLA 1980-ih godina bili su najmanje četiri specijalista po slovenskoj lingvistici na slavistici, što je bilo mnogo za naše razmjere, a sad tamo nema nikoga. Ponosan sam da na mojem univerzitetu u Kanzasu na slavistici imamo još tri specijalista kao i učitelje za „BHMS“, češki, poljski, ruski i ukrajinski, a ovo je rezultat toga da smo se snažno borili za naše postojanje. Studenti se, nažalost, danas zanimaju većinom samo za rusistiku.

Opširnije u Pobjedi

Komentari: 0

Novi komentar