Mojkovačkog magistra građevinarstva Ivana Ašanina gradski život nije odvojio od sela

Fabrika organskog voća na očevini

Zvanje magistra građevinarstva, stečeno na zagrebačkom Sveučilištu, dobar posao u mojkovačkoj lokalnoj upravi, stan u gradu i ugled u društvu, zapravo, sve ono što je potrebno za pristojan, lagodan gradski život Ivan Ašanin danas ima.
Objavljeno: 08. 07. 2018 - 11:05 Promjenite veličinu teksta: A A A

Ali, to ga nije odvojilo od sela, što bi se velikoj većini sa sličnim uslovima sasvim sigurno dogodilo.

Naprotiv. Ivan je danas više nego ikad posvećen selu i voćarstvu na očevini u Stevanovcu, u blizini Mojkovca. I tek je, kaže, počeo ozbiljno da se bavi tim poslom.

 Četiri hektara novih zasada na imanju pokrili su, pored ostalog, američka borovnica, borovnica sa Kamačatke, što je novost u crnogorskom voćarstvu, i 3.000 sadnica aronije. Sve to brižljivo zaliva sistem „kap po kap“. Tu su još 200 mladih oraha, 400 stabala jabuke. Ima i šljiva, krušaka... Ali, ni to nije sve. Ašanin je na imanju otvorio pogon za preradu bobičastog voća, jer se njemu posebno posvetio. Za sada proizvodi džem od aronije i borovnice i osmotski sušenu aroniju, što radi, po njegovim riječima, po tehnologiji sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta.

ivan-asanin-ispred-svog-pogona

Sve je zdravo

- Trenutno ovdje imam upakovano oko 500 kilograma džema i 200 kilograma sušene aronije. Sve je po propisu, po evropskim standardima, od voćnjaka do proizvdnog pogona, ambalaže i skladištenja i, što je najvažnije, sve je potpuno zdravo, organski proizvedeno. Ovdje su čisti i vazduh i zemljište. Naši đedovi nikad ovdje nijesu koristili pesticide, kao što se radilo na zapadu.

Kod nas je sve zdravo, netaknuto hemijom i to nam ovdje, ali i u dobrom dijelu Crne Gore daje prednost i veliku razvojnu šansu. Ja, inače, imam sertifikate za organsku proizvodnju, kao i rješenje od Uprave za bezbjednost hrane da mogu proizvoditi 30 tona finalnih proizvoda. To se u ovom trenutku čini kao velika količina za jedan mali pogon kakav imam. Ali, i to je u dogledno vrijeme dostižno.

Već jesenas ću sa mojih plantaža moći da proizvedem 3.000 kilograma džema. Za pet-šest godina biće tu oko dvanaest tona. Tada ću početi da otkupljujem aroniju sa drugih plantaža, ali i našu planinsku borovnicu. Planiram, naravno, i proizvodnju sokova i još po nekih finalnih proizvoda - ispričao je Ašanin.

Ambicija mu ne fali, to je očigledno. Planirana proizvodnja, međutim, otvara i pitanje plasmana proizvoda, a on se sa tim, i to kao problemom, već suočava.

ivan-asanin-plantaza-borovnica

 

Kako do tržišta

- Da bih se ja pojavio na tržištu, traži se da formiram firmu d.o.o. I sad, kako ja da to uradim sa 500 kilograma džema koje imam, kad za to godišnje treba da platim nekakvih poreza oko 1.500 eura?

Mislim da to nije dobar uslov. Apelujem na državu da omogući poljoprivrednim gazdinstvima – a moje je tako registrovano – da funkcionišu kao preduzetnici i da se zdrava hrana barem u početku oslobodi poreza, kako bi ono što imamo mogli plasirati preko trgovinskih lanaca, ali da se PDV naplaćuje na kraju - kaže Ašanin.

On smatra da je izuzetno važno povezati proizvođače zdrave hrane i drugih organskih proizvoda sa turističkim poslenicima i marketima.

ivan-asanin-organski-dzem-i-susena-aronija

- To bi, kao što je slučaj u svijetu, pa i u našem okruženju, trebalo da uradi država. U, recimo, Hrvatskoj ili Makedoniji, marketi po zakonu moraju u ponudi imati 30% domaćih proizvoda.

To automatski znači da vlasnici marketa dolaze kod poljoprivrednika, i tu su svi na dobitku, od države do kupca koji na kraju lanca dobija kvalitetan i zdrav proizvod – tvrdi Ašanin.

Bavljenje voćarstvom, uključujući i finalnu proizvodnju, nije jednostavan ni jeftin posao, uvjerava nas Ašanin.

- Treba tu puno znanja i rada, ali i para. Što se znanja tiče, učio sam, mnogo sam čitao, koristio internet, ali i razgovarao sa ljudima koji su iskusni proizvođači i koji žele da pomognu. Kada je rad u pitanju, toga mi nikad nije manjkalo, a što se finansija tiče, tu sam koristio i bankarske kredite, ali i kredit od IRF-a, koji sad vraćam po planu.

Uz uslov da se pitanje plasmana odradi kako treba, i da plantaža dobro rodi, za dvije-tri godine se ulog može vratiti - rekao je na kraju Ivan Ašanin.

 

Vino od borovnice

Ukoliko dobije podršku od resornog ministarstva za nabavku opreme, Ašanin će početi sa proizvodnjom vina od aronije i borovnice.

- Imam namjeru da proizvedem kvalitetna vina od aronije i borovnice. Imam i jednog vrhunskog tehnologa iz „Vino Župe“, sa iskustvom u proizvodnji ne samo vina od grož­đa već i od bobičastog voća, što mene interesuje.

Znate, u Francuskoj su najskuplja vina od borovnice. Kod nas ih uopšte nema. Dosta sam razmišljao o ovome, razgovarao sa stručnjacima i poznavaocima tržišta i došao do zaključka da bi to vino bilo pun pogodak - rekao je Ašanin.

ivan-asanin-u-proizvodnom-pogonu

 

Valjao bi opštinski fond

U više navrata Ivan Ašanin je, kao odbornik, predlagao da opština formira jedan fond podrške poljoprivrednicima, koji bi funkcionisao po principu pozajmica, ali nadležni na to nijesu reagovali.

- Ima para u Crnoj Gori za poljoprivredu, posebno ih ima u fondovima Evropske unije. Problem je, međ­utim, kako doći do njih. Svi ti fondovi i državni projekti podrške funkcionišu po sistemu povraćaja oko 50 odsto uloženih sredstava. To nije pravo rješenje.

Znate, neko ima projekat vrijedan 10.000 eura i on mu se kroz neki program podrške odobri i obeća mu se vraćanje 50 odsto uloga kad sve završi. Tu nastaje problem. Čovjek, recimo, nema tih 10.000 već samo polovinu. To znači ništa od projekta.

Tu bi opština sa tim fondom, ako bi ga formirala, pozajmicom podržala projekat, a pare bi joj se vratile iz nekog evropskog fonda kad sve bude završeno.

Naravno, to treba dati ozbiljnim proizvođačima, što je lako utvrditi. Slično bi mogla i država da radi.

Zato ja često i kažem da državna podrška poljoprivredi ima dobar pravac, samo joj je smjer malo pogrešan, nije okrenut direktno poljoprivredniku u samom startu - kazao je Ašanin.

Komentari: 0

Novi komentar