Prema riječima stečajnog upravnika Dragana Milića iz Nikšića na prodaju je imovina vrijedna 1,6 miliona eura i to poslovni objekti sa opremom za proizvodnju lijeka ,,flonivin“ u Donjem Zagaraču čija je početna cijena 805.900 eura, pogon za proizvodnju lijeka ,,cefalosporin“ sa početnom cijenom od 788.600 dva automobila koje nudi za 5.200 eura, te umjetničke slike po cijeni od 8. 500 eura. Milić će, kako je kazao Pobjedi, uskoro staviti na prodaju i poslovne objekte procijenjene vrijednosti 688.200 eura.
Ipak, oko najvrednije imovine, nepokretnosti površine skoro 12.500 kvadrata kod Krivog mosta, Galenika vodi spor sa Glavnim gradom, državom i kompanijom Hemomont oko vlasništva, a vrijednost je određena na pet miliona eura.
Do sada je u stečajnom postpuku prodata imovina vrijednosti 163.900 i to zalihe lijeka ,,flonivin“ vrijednosti 8.500 eura, laboratorija za ispitivanje sirovina za proizvodnju ovog i lijeka ,,cefalosporin“ za 103.000 eura, te apoteke u sklopu domova zdravlja u Sutomoru i Virpazaru za 34.300 odnosno, 18.100 eura. Ukupna vrijednost imovine Galenika, prema riječima Milića, procijenjena je na 4,9 miliona eura.
Kao razlučni povjerilac, koji ima hipoteku na većem dijelu imovine, kompanija HoldCo East je do sada naplatila 115.200 eura, dok je preostali dug prema ovoj kompaniji više od 2,5 miliona eura. Poreska uprava potražuje 2,5 miliona eura, a do sada je Fond rada isplatio 22.300 eura na osnovu izjava zaposlenih o odricanju i ustupanju dijela potraživanja za poreze i doprinose. Zaposlenima se za plate, na dan 1. mart duguje 256.800 eura, a do sada im je Fond rada isplatio 87.700, dok je u prvom isplatnom redu dug prema Fondu rada malo više od 110 hiljada eura.
“Od prihoda od prodaje imovine na kojoj ne postoji razlučno pravo razlučnog povjerioca, počeli smo sa namirenjem potraživanja povjerilaca prvog isplatnog reda”, kazao je Milić dodajući da je u trećem isplatnom redu priznato više od četiri miliona eura.
Početkom 2019. godine u ovoj farmaceutskoj kompaniji je donijeta odluka o prekidu rada, a pola godine kasnije uveden je stečaj, nakon što je Poreska uprava ukinula rješenje o reprogramu duga. Prema riječima tadašnjeg v.d. izvršnog direktora Radivoja Bajovića, u momentu prekida proizvodnje bilo je zaposleno 68 radnika, od kojih su neki zaposlenje našli u drugim kompanijama, dok je njih 44 tada čekalo da vidi sudbinu kompanije. Bajović je tada Pobjedi kazao da nema uslova za nastavak proizvodnje, jer je Galenika Srbija povukla sirovine i materijal, a radnicima nijesu isplaćivane plate devet mjeseci.
U tom trenutku račun Galenike je bio u blokadi pet i po godina na iznos od 6,5 miliona eura.
Ova kompanija je imala 13 apoteka u Crnoj Gori, od kojih su neke, tri godine prije stečaja, bile predmet izvršenja zbog duga za kredit od 2,25 miliona eura. Država je tada tužila Heta asset resolution i Galeniku uz tvrdnju da izvršitelj nije smio da pokrene izvršenje na imovini na kojoj država ima četvrtinu vlasništva, ali je spor izgubljen.
Osnivački ulog države čine 4,25 miliona dolara vrijedni magacini za razne namjene, zemljište, saobraćajnice, instalacije, oprema, mašine, te vrijednost građevinskih objekata i opreme u apotekama u Podgorici i na primorju. Preostalih 75 odsto vlasništva bilo je u rukama Galenike a.d. iz Beograda.
