Knjiga „Iskre slobode“ politikologa Aleka Barovića, u izdanju Portal Pressa (Portal Analitika) predstavljena je večeras u Centru za kulturu Danilovgrad.
Uz autora, o djelu koje obuhvata izbor njegovih najzapaženijih kolumni objavljenih na našem portalu od 2021. do kraja 2023, govorio je dekan FCJK, doc. dr Aleksandar Radoman i izvršna direktorica Portal Pressa Tinka Đuranović.
Radoman je podsjetio da je Barovića upoznao na jednom od protesta i to s tek odbranjenim, ukoričenim master radom pod miškom.
„Taj prvi susret s Barovićem možda najbolje ilustruje i prirodu njegova angažmana. Ima u Crnoj Gori ideologa za izvoz, ima u Crnoj Gori komentatora i kolumnista takođe za izvoz, no, čini mi se, nema mnogo onih koji su spremni udobnost akademskoga miljea zamijeniti društvenim aktivizmom. Među te rijetke spada upravo i Alek Barović, koji će nakon tog protesta nastaviti da piše lucidne kolumne, ali i nastaviti biti svuđe đe se brani crnogorski identitet i temeljne vrijednosti crnogorskoga društva – od Kruševa ždrijela pa nadalje...“, kazao je Radoman.
Hronika sunovrata jednoga društva
Poručio je i da je, bez uobičajenog javnog ustezanja da se direktno saopšti istina, tema ove knjige je - rat.
„Crna Gora je u ratu. Još uvijek to nije konvencionalni rat, ali politička teorija ovo što se u Crnoj Gori dešava ne ni od juče, ni od prije tri godine, definiše jednom formom hibridnoga rata. Alek Barović pripada grupi ljudi koji su to na vrijeme uviđeli i osvijestili i zato su njegove kolumne u neku ruku hronika sunovrata jednoga društva“, istakao je Radoman.
Kad bi se, kaže, ovaj rat vodio na polju kolumnistike ili na Tviteru, nema sumnje da bismo, iako brojno neravnopravni, iz njega izašli kao pobjednici.
„Kad bi se danas vrednovali standardi profesionalizma i istine, nema sumnje da bi onih nekoliko portala, jedne dnevne novine i do juče jedna televizija koji u ovome času pružaju otpor klerikalizaciji i fašizaciji društva, u odnosu na svu silu propagandne mašinerije koja se zadigla na Crnu Goru, bili nedodirljivi medijski autoritet. Nikad nijedan dnevni list u Crnoj Gori nije njegovao istraživačko novinanarstvo kao Pobjeda pod uredništvom Draška Đuranovića. I nikad se prodorniji i utemeljeniji kritički sudovi nijesu mogli pročitati u opozicionim medijima, kakve danas čitamo na Portalu Analitika ili Anteni M“; naglasio je Radoman.
Poručio je i da Crna Gora danas ima i vrhunske novinare i sazrele intelektualce i posvećene građanske aktiviste, no nikad nije imala sramniju političku elitu.
„Iako magistar politikologije, Barović kolumne ne opterećuje strogim akademskim diskursom. Ispisuje ih, u stvari, kao nesputani odziv na izazove svakodnevice, sočnim crnogorskim jezikom i strukturom u kojoj se skladno zrcale ne samo njegova politikološka, već i istorijska, sociološka i kulturnoantropološka znanja. Nije stoga čudo što je u mnogim od ovih tekstova opisano samo srce tame ideologije koja danas razara Crnu Goru – Beogradska patrijaršija i njena posluga“, naglasio je Radoman.
S karakterističnom lucidnošću, kako dodaje, Barović portretiše i protagoniste crnogorskoga političkoga života, ali i vjerske lidere ili onu felu specifične intelektualne jalovosti i ćutologije koja se stani pod krovom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
„O tome, i mnogo čemu drugom, zapravo svjedoče kolumne Aleka Barovića, koji se ne zadovoljava komfornom pozicijom društvenoga komentatora, već se upušta u direktnu borbu, svjestan činjenice da je ovo još jedan u nizu pokušaja da se uništi crnogorski identitet a država Crne Gora izbriše s mape suverenih država. I podjednako tako svjestan da su njegovi tekstovi i njegov aktivizam zapravo zaloga da kolonijalni naum ovđe nikad neće proći, jer ako ova generacija i ne bude naredna odbraniti Crnu Goru, to će zasigurno učiniti neka sljedeća, nadahnuta upravo borbom koju reprezentuje ova Barovićeva knjiga“, poručio je Radoman.
Zrelost i neustrašivost
Tinka Đuranović istakla je da kolumne Aleka Barovića objedinjene u ovoj knjizi svjedoče o autorovim hrabrim stavovima u tmurnim vremenima za crnogorsku državu.
„Njegov specifičan način izražavanja, najbliži živom govoru, sa rečenicama koje bi slično izgovorio i u razgovoru, sa dovoljno arhaističkih konstrukcija, upotrijebljenih prijemčivo, daju posebnu slikovitost tezama koje plasira“, napomenula je ona.
Podsjetila je i na njegovu prvu kolumnu „Ko mi pobi đedove, doktore“ koja je, kako kaže, otvorila stazu novog izražavanja mladog politikologa koji se rame uz rame postavio uz iskusne komentatore političke scene, dok završna u ovoj knjizi govori na sličan način o istorijskim paralelama tumaranja crnogorskog društva.
Perom protiv nepočinstava
Autor knjige kazao je da je ovom knjigom htio da pružio svoj doprinos istoriji, odnosno da ostane zapisano za buduća pokoljenja da se građanska Crna Gora bunila. Poručio je i da su „Iskre slobode“ knjiga svih onih koji su se u protekle tri godine suprotstavljali perom protiv nepočinstava koja se dešavaju u našoj zemlji, ali i posrnuća kojim je Crna Gora krenula.
Moderatorka večeri bila je novinarka Slavica Kruščić-Vasović.
