Arhiva pitanja

Na koji način bih se mogla uključiti u program prekogranične saradnje sa odgovarajućim projektom. Živim u Pljevljima i osnivač sam NVU "Mostovi prijateljstva Pljevlja " , Pljevlja, Crna Goraa pokušala bih ostvariti saradnju sa nevladinim sektorom iz Goražda (BiH) putem zajedničkih projekata. S Poštovanjem ! dr.Olivera Lučić-Miler

Kako do prekograničnog projekta?
 
Prije objave Poziva za projekte
 
1. Posjetiti Forum za programe prekogranične saradnje ( www.cbc-mne.org) i web strane programa i potražite detaljnije informacije o programima
2. Kontaktirajte Zajednički tehnički sekretarijat i Antene programa (njihove adrese ćete naći na pomenutim sjtovima) i bićete na listi kontakata za obavještavanje o svim programskim novostima i dešavanjima
3. Pročitajte programska dokumenta programa – Operativni program i Uputstva za impementaciju, koji detaljnije opisuju prioritete i mjere programa, način upravljanja programima, obaveze krajnjih korisnika, kategorije prihvatljivih projekata i partnerstava, itd.
4. Posjetite Info dane, na kojima ćete čuti o osnovnim pravilima programa i o tome kako do uspješnog prekograničnog projekta
5. Prisustvujte Forumima za traženje partnera (Partner Search Forum), na kojima možete uspostaviti direktne kontakte sa potencijalnim partnerima i razmijeniti projektne ideje
6. Uspostavite prekogranična partnerstava i pripremajte zajedničke projekte

Sa kojim ciljem EU finansira projekte?

Evropska komisija dodjeljuje novac u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i garancija s ciljem provođenja projekata ili aktivnosti u odnosu na politike Evropske unije. Ove finansijske podrške mogu biti dodjeljene u područjima kao što su istraživanje, obrazovanje, zdravstvo, zaštita potrošača, zaštita okoliša, humanitarne pomoći, itd.

 

Kako se prijaviti za EU finansijsku podršku?

Evropske institucije objavljuju konkurse. One pozivaju kandidate da predlože u određenom roku, prijedlog za akciju ili projekt koji odgovara određenim ciljevima i ispunjava potrebne uslove.

EU fondovi su namjenjeni za:

Mala i srednja preduzeća

Agencije i komore

Centri za edukaciju

Centri za istraživanje

Finansijske institucije

Javna administracija

Organizacije civilnog društva

Preduzeća

Škole

Univerziteti

Kako uzeti novac iz EU fondova?

Ako imate projekt koji želite finansirati putem ovih fondova, trebate izraditi EU projekt. Da biste bili uspješni, potrebno je da razumijete što je EU projekt te da vaša ideja odgovara cilju programa iz kojeg tražite financiranje. Vjerovatno će u narednom periodu u komorama ili privrednim udruženjima zainteresirani poduzetnici moći dobiti savjet na koji konkurs EU se sa predloženim projektom mogu javiti, bilo da se radi o planu za unaprijeđenje trenutnog poslovanja ili zahtjevu za bespovratna sredstva.

Ponovo naglašavamo da ideja i projekat moraju biti dobro osmišljeni i urađeni po pravilima koje zahtjeva EU. To je važno zato što iznosi koje daje EU jesu veliki, ali treba imati na umu da je samo dio toga namjenjen poduzetništvu.  Tako je u Hrvatskoj, kojoj su kao zemlji kandidatu za članstvo u EU na raspolaganju svi ovi fondovi, trenutno najviše novca usmjereno na velike infrastrukturne projekte, a manji dio na malo poduzetništvo.

Kako napraviti projekat?

To nikako nije jednostavan posao, a iskustva onih koji su to radili govore da je riječ o mukotrpnom i ne baš jeftinom radu. Teško da će te ga, bez dodatne edukacije, uspjeti napraviti sami te bez ičije pomoći zadovoljiti stroga EU pravila. Ali to nije neizvodivo. Ako računate na ta sredstva onda morate sami učiti, prisustvovati seminarima i savjetovanjima, ili ako se radi o firmama i institucijama obrazovati menadžere koje će raditi taj posao.

U susjednoj Hrvatskoj već je razvijena i mreža konsultantskih firmi, koje za novac izrađuju  projekte. No, čak i kada certificirani konsultanti urade projekat to nije garancija da će biti odobren, pa je ulaganje u vlastitu edukaciju isplatljivije.

Da li zaduženost države može uticati na njeno članstvo u EU?

Zaduženost države kanditata može uticati na njeno članstvo u EU onda  kada nijesu ispunjeni neophodni uslovi  koje ona  mora zadovoljiti u ovom pogledu. Propisano je  da javni dug ne smije preći 60% BDP-a, da inflacija ne smije biti veća od 1.5% u odnosu na tri zemlje Evropske unije sa najmanjom inflacijom, i da budžetski deficit Vlade ne smije biti veći od 3% na kraju prethodne fiskalne godine. 

Koliko je  poglavlja o pristupanju Evropskoj uniji Crna Gora otvorila u prethodnom periodu i na šta se ona odnose?

Od ukupno 35 poglavlja o pristupanju EU  Crna Gora je do sada otvorila 22 poglavlja. Prošlu, 2015. godinu Crna Gora je završila uspješnim otvaranjem još 2 nova poglavlja. Radi se o poglavljima 14 i 15 koja se odnose na saobraćajnu politiku i energetiku.  Ostala otvorena poglavlja su: 4 (Sloboda kretanja kapitala), 5 (Javne nabavke), 6 (Privredno pravo), 7 (Pravo intelektualne svojine), 9 (Finansijske usluge), 10 (Informatičko društvo i mediji), 16 (Porezi), 18 (Statistika), 20 (Preduzetništvo i industrijska politika), 21 (Trans-evropske mreže), 23 (Pravosuđe i temeljna prava), 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), 28 (Zaštita potrošača i zdravlja), 29 (Carinska unija), 30 (Vanjski odnosi), 31 (Vanjska, bezbjednosna  i odbrambena politika ),  32 (Finansijski nadzor), 33 (Finasijke i budžetske odredbe).  Privremeno zatvorena poglavlja su 25 (Nauka i istraživanje) i 26 (Obrazovanje i kultura). 

Koje beneficije od članstva Crne Gore u Evropskoj uniji imaju preduzetnici?

Po pitanju poslovne regulative očekuju se promjene u trgovisnkim sporazumima i carinama, ukidanje carina sa EU, istupanje iz CEFTA sporazuma, ukidanje nulte stope PDV-a za neke proizvode, nužnost ispunjavanja ekoloških i tehničkih standarda EU kao preduslov plasmana proizvoda na tržište EU, usklađivanje javnih nabavki s ciljem povećanja mogućnosti učešća MSP. Kada je u pitanju investiranje doći će do promjena u politici i praksi izdavanja građevinskih dozvola, poreza, licenci, uticaja na disciplinu plaćanja i sl. Takođe očekuje se veća makro-ekonomska i politička stabilnost. 

Može li pristupanje EU ograničiti izvozne aktivnosti Crne Gore?

Promjene u tržišnim uslovima, nakon priključenja Crne Gore EU,  odnosile bi se prije svega na lakši pristup tržištima država EU. Očekuje se da će to neminovno  usloviti i povećanje izvoznih aktivnosti. 

Šta je  Erazmus+ program i  kome je namijenjen? 

Erazmus+  je program Evropske unije namijenjen finansiranju projekata, partnerstava, događaja i mobilnosti u oblasti obrazovanja i obuka, mladih i sporta. Cilj ovog programa je da poveća sposobnosti i mogućnosti zapošljavanja, modernizaciju obrazovanja, obuka i rada sa mladima. Ovaj projekat pokriva period od 2014-2020. godine. Program daje mogućnosti za studente, učesnike obuka, zaposlene i volontere da provedu jedan vremenski period u inostranstvu kako bi poboljšali svoje vještine i mogućnosti za zapošljavanje. Program pruža podršku organizacijama da rade na transnacionalnim partnerstvima i razmjenjuju inovativne prakse u oblasti obrazovanja, obuke i mladih.

Od čega zavisi da li će država raspisati referendum o ulasku u Evropsku uniju?

Ovo pitanje zavisi isključivo od ustavnog uređenja države kandidata. U našem zakonodavstvu, Ustavom Crne Gore, članom 15.  proklamuje se da Crna Gora može stupati u međunarodne organizacije, a da nadležnost za donošenje takvih odluka ima Skupština. Shodno tome, i o načinima  pristupanja Evropskoj uniji odlučuje upravo ovaj organ vlasti.

  1. Da li Evropska unija zabranjuje djelatnosti poput pečenja rakije ili domaćeg  klanja?

Ukoliko domaćinstva proizvode rakiju za sopstvenu upotrebu to neće biti zabranjeno od strane Evropske unije. Međutim, kada govorimo o prodaji na tržištu, proizvođači će morati da ispoštuju propise kako bi zaštitili prava potrošača. EU ne zabranjuje domaće klanje. Kada govorimo o proizvodnji mesa i životinjskih namjernica za potrebe tržišta tada će proizvođači morati da garantuju ispravnost hrane.

Zašto neke evropske države,  poput Norveške i Švajcarske,  nijesu željele da pristupe EU?

 Norveška je dva puta na referendumu odbila ulazak u EU, smatrajući da na taj način može izgubiti nezavisnost u odlučivanju kao i upravljanju resursima koje posjeduje. Međutim, iako nije punopravna članica Unije,  njeno zakonodavstvo je potpuno usklađeno sa evropskim, takođe ona je članica Evropskog ekonomskog prostora (EEP), što joj omogućava da ima pristup evropskom tržištu. Što se tiče Švajcarske, jedna je od ekonomski najliberalnijih zemalja na svijetu i kao takva željela je zadržati svoju neutralnost. Potpisnica je Šengenskog sporazuma kao i niza bilateralnih sporazuma sa Unijom.

  1. Koliki iznos iz budžeta,  na godišnjem nivou, EU opredjeljuje za Crnu Goru  kao zemlju koja teži članstvu u Uniji? 

Evropska komisija izdvaja za Crnu Goru oko trideset osam miliona eura godišnje, od čega dvadeset osam  miliona eura za podršku tranziciji i izgradnji institucija, a ostatak se koristi za programe prekogranične saradnje.

Šta su IPA projekti, i u kojim oblastima se dodjeljuju?

IPA projekti čine dio strategije za proširenje EU i predstavljaju razvojnu pretpristupnu pomoć Evropske unije potencijalnim kandidatima za članstvo. Ona se ogleda kroz pomoć u tranziciji i institucionalnoj izgradnji,  prekograničnoj saradnji, regionalnom razvoju, ljudskim resursima, kao i ruralnom razvoju. U sklopu toga imamo projekate koji se odnose na reforme funkcionisanja državne administracije, podrške u borbi protiv korupcije pa do nekih infrastrukturnih projekata. Dio sredstava se može koristiti za lokalne samouprave, organizaciju civilnog društva, pomoć preduzetnicima i sl.