„Nije problem u politizaciji, nego u modalitetima, u formama u kojima se ta politizacija javlja. Postoji veoma nizak nivo lokalnog poltičkog angažmana, na pitanjima koja dodiruju građane - mali broj lokalnih građanskih pokreta, aktivista koji se bore kroz politički rad, a ne samo kroz NVO sektor... Maksimalna polarizacija je i dalje oko globalnih nacionalno-vjersko-
„To izaziva ogromnu političku polarizaciju i podjele na ideološki jalovim i nepragmatičnim osnovama. Kao da niko od politike ne očekuje rješenja, svi pozdrazumivaju politiku kao teatar u kojem su krupne riječi i paušalne ocjene jedini sadrzaj”, ocjenjuje Cerović.
On precizira da sve tranzicione zemlje pokazuju veći stepen interesovanja za politiku nego što je slučaj u zemljama zrelih demokratija, te da su ekonomske teškoće i kriza prepoznati kao elementi koji podižu interesovanje javnosti za politiku.
„Nacionalni i vjerski sukobi i podjele, kao i sva pitanja koja zadiru u neki od elemenata tzv. identiteta, oko čega se vode česte debate kod nas, aktiviraju neke od psihološki veoma bitnih elemenata i često su i u prošlosti i danas (zlo)upotrijebljeni u političke svrhe”, veli Cerović.
On ponavlja da su za društvo pogubniji politička apatija, ubjeđenje da se ništa ne može promijeniti.
„Nedostatak tzv "empowermenta", na žalost, i kod nas i u mnogim drugim zemljama prijete da stvore poltički establišment koji ne korespondira sa željama i stremljenjima biračkog tijela. Politički aktivno i slobodno civilno društvo je jedini put u budućnost”, zaključuje Cerović.
(foto: slobodnaevropa.org)
