Promociju prati izložba srednjevjekovnog novca Ulcinja, Bara, Kotora, Drivasta, Brskova, Balšića, rijetkih varijanti perpera. Pored eksponata čisto numizmatičke prirode, izloženi su i predmeti koji su pripadali kralju Nikoli I, princezi Kseniji, princu Mirku, Zrnu i Krstu Popoviću, kao i oznake (grbovi) crnogorske vojske, medalje i drugo i otvorena izložba na kojoj su prikazani vrijedni eksponati ovog crnogorskog kolekcionara.
- Sve je počelo traganjem za konkretnim dokumentom, koji bi mi pokazao zbog čega je tako rijedak sačuvani novac recimo 1912. godine, a nigdje nije bilo takvih podataka. Našao sam taj dokument, ali sam se usput, prosto inficirao traženjem dokumenata za perper. Tako je vremenom traženje konkretnih podataka preraslo u pravo istraživanje - objašnjava Novaković na koji način je nastala ova njegova monografija.
Za knjigu Novakovića stručna javnost kaže da se radi o naučnom djelu izuzetne vrijednosti, koje služi na čast i zemlji u kojoj je publikovano, a posebno samom autoru. Novaković je u svojoj knjizi dao presjek istorije crnogorskog novca, sa posebnim akcentom na perper. Snaga argumenata knjizi daje težinu istorijskog štiva, a ilustracije upotpunjuju vizuelni utisak . Novaković je sa radom na ovoj monografiji počeo prije skoro deset godina,odmah nakon što je 2004. godine izašla prva Monografija. Želio je, kako je kazao da “napravi kjnigu kakvu je on htio da ima na početku svog bavljenja sakupljanjem starog novca“.
Iscrpno izlaganje akademika Radoslava Rotkovića, koji je bio spriječen da dođe na promociju, pročitao je profesor Sreten Vujović. U ovom izlaganju Rotković između ostalog zapisuje da “nema ni jedne suvišne riječi”.
- Ako iz opisa novca izostavite i jednu zvjezdicu onda to više nije taj novac nego neki drugi krnjatak.To što ovdje nalazimo stotine podataka, to su upravo oni podaci koji stvaraju sliku. Potpunost u kojoj nema ništa suvišno je prava odlika ove knjige - kazao je Rotković.
Profesor Radovan Radonjić je govoreći o knjizi kazao da je Novakovićeva knjiga utemeljenom pričom o grčkom starteru iz IV vijeka prije nove ere, kao najstarijem novcu nađenom na teritoriji sadašnje Crne Gore, te novcu ilirskog kralja Balajosa, kovanom u Risnu u II vijeku prije nove ere pokazuje kao lakmus dvije krucijalne stvari: da Crna Gora nije nastala u zabiti nad kojom se čak i “nebo zatvorilo” već na visoko kultivisanom prostoru, na kome duže od milenijuma prije njene pojave funkcionišu u najrazvijenijoj formi, svi najviši oblici i sadržajai onovremenog evropskog društveno-ekonomskog života.
Drugo, kazivanjem da Crna Gora od svog nastanka nikada, pa ni u periodima kada njeni dinasti nijesu kovali svoj novac, nije bila bez ovog važnog sredstva, odnosno da je u gotovo svim periodima svog postojanja do 1918. godine predstavljala otvoreno tržište, na kome se istovremeno srijeću mletačke, turske i austrijske valute - kazao je Radonjić i dodao da kroz to Novaković otkriva da ni u Crnoj Gori, kao ni drugdje novac ne poznaje političke, ideološke, etničke, vjerske i ine predrasude i granice.
Crnogorski gospodari, čak i onda kada su bezuslovno i beskrajno privrženi istočnom duhu ne pokazuju nikakav odijum prema “inorodnim” i “inovjernim” zapadnim valutama, kao i da u Crnoj Gori ima novca i onda kada je bez dinastija.
