Novinar Daniela Brkić kazala je u predstavljanju studije o govoru mržnje u Crnoj Gori, da je on prepoznat u zakonima, navodeći da su predviđne sankcije, ali ne na način na koji bi jasno bili definisani prekršaji i kaznene mjere.
„Govor mržnje može biti kažnjen ako se pojedinac ili grupa osjete ugroženima u onlajn medijima, i to mogu prijaviti policiji. Slučaj se može procesuirati kod Osnovnog tužioca, ali na način što će on pokušati da nađe elemente krivičnog djela“, pojasnila je ona.
Brkić je kazala da zato studija govora mržnje u Crnoj Gori, daje preporuku da bi bilo potrebno izmijeniti zakonodavstvo.
Prema njenim riječima problem Kodeksa novinara Crne Gore je što ne tretira onlajn medije, navodeći da je preporuka da se u njega uključe i oni.
Brkić smatra da je ključni mehanizam koji bi trebao da doprinese suzbijanju govora mržnje u onlajn medijima - jedinstveno samoregulatorno tijelo.
Ona je navela da su ključna pitanja koja su problematična je odgovornost onlajn medija.
Brkić je kazala da je drugi problem pravovremenost, koja omogućava medijima da objavljuju komentare u realnom vremenu, a koji se naknadno moderiraju, navodeći da se zbog toga na internetu mogu pojaviti problematični sadržaji.
Ona smatra da moderatori ne smiju imati ulogu cenzora, navodeći da mediji dolaze u ulogu da manipulišu komentarima čitalaca.
Zamjenik urednika portala Vijesti Damira Kalač kazala je da taj portal ima preko 33 hiljade registrovanih korisnika, a da je više od 24 hiljade njih aktivno svakog dana.
Ona je navela da u tom portalu nemaju nikoga ko je isključivo zadužen za pregledanje komentara, navodeći da to rade novinari.
„Ozbiljne redakcije, pa i redakcija u kojoj ja radim, moraju da se posvete edukaciji kadra koji prati komentare“, smatra Kalač.
Urednik portala Kafe del Montenegro Aleksandra Obradović kazala je da se svaki komentar na tom portalu, prije nego što se objavi - pregleda.
„Najviše komantara koji se ne objavljuju su uvrede na račun vjerskih pitanja, crkve, jezika, LGBT pripadnika. Desi se da od 150 objavljenih komentara 50, 60 ne objavimo, jer to baš budu prijetnje“, rekla je ona.
Obradović je navela da se komentari na portalu čiji je ona urednik ne cenzurišu, već se ili objave u cjelosti, ili se ne objave nikako“.
Urednik portala Analitika Draško Đuranović rekao je da je interaktivnost najveća prednost onlajn medija u odnosu na tradicionalne, navodeći da istovremeno ona predstavlja i najveću opasnost.
Đuranović smatra da ono što važi za tradicionalne medije, kada je u pitanju govor mržnje, treba da važi i za onlajn medije.
Urednik portala Radio televizije Crne Gore (RTCG) Slavko Đurđić kazao je da na tom portalu postoje moderatori koji su zaduženi za praćenje komentara.
On je rekao da na portalu RTCG postoje pravila kojih se korisnici moraju pridržavati.
Predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Dragan Mugoša kazao je da u EU postoji debata oko govora mržnje i na koji način ga precizno definisati, a da se pritom ne ugrozi sloboda govora.
„Svi su saglasni u ocjeni da govor mržnje treba odstraniti iz društva“, rekao je on.
Mugoša je naveo da pravni okvir EU može biti uspješno pravno sredstvo za borbu protiv govora mržnje, ali isključivo ako se pravilno koristi i implementira.
On je naveo da u pojedinim onlajn medijima u Crnoj Gori postoji govor mržnje.
„Treba otvoreno reći da su pojedini komentari koje čitamo ispod tekstova onlajn medija u Crnoj Gori vrlo zabrinjavajući. Takvi komentari mogu imati negativan uticaj na društvo“, upozorio je Mugoša.
