Iako se Vlada Crne Gore nagodila da porodicama žrtava isplati obeštećenje, Crna Gora dočekuje 21 godinu od zločina deportacije bez presude da je nad izbjeglicama izvršen ratni zločin, bez utvrđene pojedinačne odgovornosti, bez spomenika i dana sjećanja na žrtve tog zločina, napominju iz Akcije za ljudska prava.
Prošle su dvije godine od kad su i zvanično podnijeli inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova, da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore.
Drugu inicijativu su podnijeli predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica deportovanih žrtava.
Prošle godine je upućena i inicijativa da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog primjene policijskih ovlašćenja tokom deportacije izbjeglica iz BiH. Kako je već naznačeno, samo je 12 deportovanih osoba uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima i da posmrtni ostaci većine stradalih još nijesu pronađeni.
Viši sud u Podgorici je u novembru 2012. oslobodio devet bivših službenika Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine.
Za deportaciju su bili optuženi - Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović.
Ta presuda je druga oslobađajuća u procesu deportacija. Prvu, koja je donešena u martu prošle godine, ukinio je Apelacioni sud i postupak vratio na početak. Iz NVO su poručivali da imamo apsurdnu situaciju da žrtve postoje, a da nema nijedne pravosnažno utvrđeno odgovorne osobe za bilo koji zločin, te da je to zabrinjavajuće kao i da će izazvati pažnju EU.
Podsjetimo, Jasenka Perović predsjednica Udruženja porodica deportovanih bosansko-hercegovačkih građana opominjala je u više navrata da se moraju kazniti oni koji su deportovali njenog brata Alenka Titarića i ostala lica, te da se mora utvrditi indivualna krivična odgovornost. Perović je tom prilikom istakla da će pravdu tražiti i na sudu u Strazburu, ukoliko crnogorski sudovi ne donesu pravednu presudu.
- To je moja životna misija koju ja nisam izabrala, već mi je nametnuto da se za to borim. Znam da ću tako živjeti do kraja života, ili barem dok ne saznam i dok ne budu procesuirani svi koji su odgovorni za njegovu smrt, kazala je tada Perović.
