On očekuje da će deficit u ovoj godini biti niži od planiranog, kao i da će potreba za zaduživanjem biti niža nego u prethodnim godinama.
„Mislim da smo mjerama fiskalne konsolidacije uspjeli da zaustavimo rast deficita i rast potrebe za kreditnim zaduživanjem. Vlada je morala da napravi nepopularne mjere, ali ohrabrujuće je da su one dale efekta“, rekao je Đukanović Radiju Crne Gore.
Đukanović je komentarišući povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), kazao da izvršnu vlast na taj potez nijesu opredijelile preporuke važnih međunarodnih partnera već jedna pomna analiza od početka rada Vlada.
„Situacija je jednostavna, imate formirani nivo potrošnje koji nema pokriće u javnim prihodima ili što nedovoljno stvaramo ili što smo pretjerali sa niskim stopama zahvatanja iz tog BDP-a“, objasnio je Đukanović, prenosi MINA-BUSINESS.
Vlada je donijela odluku da stopu PDV-a od 17 odsto poveća na 19 odsto, dok se niža od sedam odsto i nulta neće mijenjati.
Đukanović je kazao da su se stope do sada pokazale kao inspirativne za domaće i strane investitore i da će povećanje biti privremena mjera koja će pomoći preovladavanju posljedica krize.
„To je instrument kojim Vlada privlači investitore i zbog toga sam bio protivnik podizanja tih stopa, očekujući da kada kriza prođe da ćemo opet biti najspremniji za brzi prihvat interesovanja stranih investitora“, poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, kriza je potrajala i Crna Gora i dalje ima rupu u fiskalnom i finansijskom sistemu, što uočavaju i partneri države.
„Taj problem je moguće savladati daljim sažimanjem potrošnje. On se ne može savladati bez ozbiljnije restrikcije plata i penzija. Socijalni i politički razlozi nam ne dozvoljavaju da danas uđemo u radikalnije zadiranje u taj dio javne potrošnje“, naveo je Đukanović i dodao da Vlada u ovom trenutku može da napadne drugu stranu problema, a to je povećanje PDV-a.
Energetski potencijal: Đukanović je, govoreći o energetskim potencijalima i resursima Crne Gore, rekao da postoje kvalitetne ponude kada je u pitanju izgradnja drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, ali da to ipak ne znači da je država u nekom narednom periodu odustala od korišćenja velikih hidropotencijala.
„To samo znači da je ovo realno prioritetni razvojni projekat zato jer je najspremniji. Prvi blok, kao i dio infrastrukture koji je od starta pripreman za dva bloka, već postoje, tako da ćemo sada nadograditi na tu infrastrukturu novi blok od najvjerovatnije 225 megavata (MW)“, objasnio je Đukanović.
To će, prema njegovim riječima, obezbijediti da Crna Gora dobije novi impuls svojoj energetskoj stabilnosti, što će pospješiti šanse za izvoz, posebno nakon što bude postavljen kabl koji će je povezivati sa Italijom.
Đukanović je podsjetio da su na Vladi više puta u proteklih pet mjeseci razgovarali i o efektivnosti korišćenja datih koncesija za mini elektrane.
„Raskinuli smo određene ugovore, neki koje nijesmo raskinuli su pod dodatnim monitoringom, što ne znači da neće biti raskinuti. Pripremamo novi tender koji će obuhvatiti neke nove vodotoke kao i ove na kojima smo oduzeli koncesije dosadašnjim partnerima“, precizirao je Đukanović.
On je rekao da će tender biti raspisan u narednih par mjeseci u mnogo boljim uslovima od ranijih, čime će se stvoriti uslovi za bolje korišćenje hidropotencijala kroz sistem mini elektrana.
Đukanović je saopštio i da su ovih dana stvorene pretpostavke, odnosno dati urbanističko-tehnički uslovi i građevinska dozvola za početak gradnje vjetroelektrane na Krnovu pored Nikšića.
Kada su u pitanju investicije na sjeveru Đukanović je rekao da postoji početno interesovanje određenih partnera.
„Ministar finansija me obavijestio o sadržaju jednog razgovora koji je u ponedjeljak imao sa potencijalnim partnerom za razvoj zimskog turizma na Durmitoru. Takođe, postoje određena potencijalna interesovanja za realizaciju investicija u kompleksu Bjelasica Komovi“, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da je interesovanje za realizavciju investicija u tom dijelu Crne Gore na korak iza onog već konkretizovanog interesovanja uobličenog kroz ugovore sa partnerima na crnogorskoj obali.
„To je za nas veliki izazov, jer važan element Vladine ukupne politike je brži razvoj regiona sjevera. To je sve manje pitanje ravnomjernog regionalnog razvoja, a sve više mogućeg tempa ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore“, dodao je Đukanović.
Samo pametnom politikom Vlade, kako je kazao, trebalo bi da se stvore pretpostavke za bolje korišćenje tih resursa u oblastima infrastrukture, proizvodnje hrane, energetike i turizma.
Đukanović očekuje da će razgovori koji se sada vode doprinijeti da se, na primjer na Žabljaku, brže uđe u proces rehabilitacije onoga što je srce zimskog turizma, a to je Ski centar i da se dobije dobar investitor iz te oblasti.
„On bi uz pomoć Vlade mogao da razvije taj zimski centar, što bi mogao da bude dobar impuls za investitore u hotelske kapacitete“, zaključio je Đukanović.
