Gotovo da nema posla kog se “prihvatio” a da je ostao nezavršen. Za takvu produktivnost svakako je najvećim dijelom odgovoran njegov talenat, ali i samopregorni rad.
Često se dešavalo da spava samo po dva sata, ali i bez toga, svako od nas od ovog velikog pronalazača ima šta da nauči o radu.
Evo nekoliko stvari koje treba imati u vidu:
Razmislite prije nego što počnete s radom: Nikola Tesla često je govorio o tome kako je mogao da vizualizuje mašine i rijetko je crtao šeme prije početka njihove izrade. Proces koji se naziva još i vizualnim razmišljanjem nije nešto čime se svako može baviti, ali je usmjeravanje koncentracije na finalni proizvod svakako nešto što bi trebalo da uradite.
U svojoj autobiografiji Nikola Tesla piše: „Ne žurim se da započnem s praktičnim poslom. Kad mi se javi ideja, odmah počinjem da je gradim u svojoj mašti. Mijenjam konstrukciju, usavršavam je i već je u mislima pokrećem. Sasvim mi je nebitno da li pokrećem svoju turbinu u mislima, ili je ispitujem u laboratoriji. Čak primjećujem kad nešto nije u redu. Nema nikakve razlike, štaviše, rezultati su isti. Tako mogu brzo razviti i usavršiti zamisao, a da ništa ne dodirnem. Kad sam toliko odmakao u pronalasku da mogu sve usavršiti i kad ne otkrijem nikakvu grešku, uobličavam taj konačni proizvod uma. Moj pronalazak radi upravo kako sam i zamislio, a provjere teku tačno kako sam planirao. U dvadeset godina nije se desio ni jedan jedini izuzetak. Zašto bi bilo drugačije? Inženjering, električni i mehanički, ima pouzdane rezultate. Gotovo da nema teme koja ne može biti matematički provjerena, a efekti proračunati ili rezultati određeni unaprijed od dostupnih teoretskih i praktičnih podataka. Prebacivanje sirove ideje u praksu, kako se to obično radi, je prema mom mišljenju, ništa drugo do gubitak energije, novca i vremena”.
Ne možemo svi sjedeti i razmišljati o projektima dok ne postanu mašine koje rade u našim mozgovima, ali Teslin “recept” svakako treba isprobati.
Što je još važnije, on nije rođen sa ovim vještinama, nego je vježbao svoj mozak još od detinjstva: „Iako moram na svoj svojoj inventivnosti zahvaliti majčinom uticaju, vježbe koje mi je otac davao bile su veoma korisne. Sadržale su mnoštvo zadataka - pogađao sam šta otac misli u tom trenutku, otkrivao nedostatke u nekoj formi ili izrazu, ponavljao duge rečenice ili napamet računao. Ove svakodnevne lekcije su imale za cilj da razviju moć pamćenja, rasuđivanja i naročito kritičkog odnosa prema pojavama i ljudima."
Zato sjedite i pokušajte da vizualizujete kako će nešto raditi kada budete završili rad na njemu. To može biti neki radni zadatak, posao u domaćinstvu ili samo promjena u načinu na koji radite neke stvari.
Iznenadićete se koliko možete biti dobri u tome.
Prošetajte: Svi vidimo koristi od vremena provedenog u šetnji u poboljšavanju kreativnosti. Tesla je ovo dobro razumio i iako je njegova navika da šeta na posletku prerasla u opsesivno kompulsivan poriv, on je priznao da je imao nekoliko “eureka trenutaka” upravo u pokretu.
Jedan od najčuvenijih primjera je kada je došao na ideju o naizmjeničnoj struji. Naime, 1881. Tesla se preselio u Budimpeštu, nakon što se oporavio od potpunog zdravstvenog kolapsa i šetao je parkom sa prijateljem recitujući poeziju, kada mu je sinula nevjerovatna vizija.
Tu, u parku, Tesla je štapom na zemlji nacrtao dijagram – motor koji koristi princip rotacionih magnetnih polja stvoren od dvije ili više naizmjeničnih struja.
Iako je naizmjenična elektrifikacija postojala i ranije, ona nikad nije bila praktična, sve dok Tesla, nekoliko godina kasnije nije izumio indukcioni motor.
Ideja je da poslije napornog radnog dana, treba da šetate i pustite da se ideja u vama “odmara”, jer ćete na takav način vjerovatnije doći do rješenja koje ste tražili.
To ne znači samo hodanje, nego šire, kreativno razmišljanje.
Razmišljate o problemima u samoći: Kao i mnogi drugi izumitelji i kreativci, Nikola Tesla bio je zagovornik samoće tokom stvaranja i rada. Jedan od njegovih najpoznatijih citata glasi: “Um je oštriji i napregnutiji u odvojenosti i neprekinutoj samoći. Za razmišljanje nije potrebna velika laboratorija. Originalnost cvijeta u samoći, slobodna od spoljašnih uticaja koji prijete da obogalje kreativni um. Budite sami, to je tajna inovacije; budite sami, tada se ideje rađaju”.
Izvor: b92.net
