Marketinški trik ili racionalna odluka i briga o zdravlju? Kako god, malo je ko ostao ravnodušan i bez komentara na odluku popularne Anđeline Džoli da odstrani obje dojke. Ne samo da nisu jenjavali medijski naslovi, često i krajnje vulgarni, već je njena odluka bila predmet priče i običnih, svakodnevnih razgovora. Neki je smatraju hrabrom i pametnom ženom, drugi u njoj i dalje vide glumicu koja bi uradila sve da se nađe na naslovnim stranama i od toga zaradi.
Podijeljenja mišljenja o odluci slavne Endži imaju i sagovornici Portala Analitika, doktor Nebojša Crnogorca direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju i Marina Perković iz NVO „Zdrava Dona Montenegrina“. Dok doktor Crnogorac smatra da je Anđelina Džoli dala doprinos u borbi protiv raka, članice NVO „Zdrava Dona Montenegrina“ su mišljenja da se ipak pridaje preveliki značaj slavnim ličnostima, a malo onome što je urađeno na lokalnom nivou.
U tekstu „Moj medicinski izbor“ koji je objavljen u „Njujork Tajmsu“ Andželina Džoli, tridesetsedmogodišnja holivudska zvijezda i majka šestoro djece (troje usvojene djece) navela je da se podvrgla dvostrukoj mastektomiji - odstranjivanju obje dojke - zato što je imala genetsku predispoziciju da oboli od opake bolesti. Naime, analizama DNK je utvrđeno da glumica nosi mutirani gen BRCA1 i da je prije operacije postojao rizik od 87 odsto da oboli od raka dojke, a 50 odsto od raka jajnika.
Analiza dostupna privilegovanima: Analiza DNK na mutirani BRCA (breast cancer – kancer dojke) gen, na osnovu koje je poznata glumica donijela životnu odluku se - kako su Portalu Analitika potvrdili sagovornici - još uvijek ne radi u Crnoj Gori, dok za analizu u regionu treba izdvojiti nekoliko hiljada eura, od tri do šest hiljada.
- Za jednu običnu osobu, kakve su većinom naše članice, to nije dostupno, kaže sekretarka NVO „Zdrava Dona Montenegrina“ Marina Perković. Ova nevladina organizacija okuplja žene operisane od karcinoma dojke, njihove porodice, prijatelje i sve ljude dobre volje. Prema riječima Perković, u Crnoj Gori za sada nema prakse da se odstranjuju zdrave dojke pacijentkinjama koje su u riziku. Ona navodi i slučaj jedne od članica, koja je željela da njena ćerka obavi analize, s obzirom na to da je ona već oboljela od raka dojke, ali da joj je doktorica u Beogradu savjetovala da nema potrebe za tim i da je mogućnost dobijanja „genskog naslijeđa karcinoma“ njene ćerke - oko pet odsto!?
Direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju i šef Odjeljenja za hirurgiju dojke, doktor Nebojša Crnogorac, objašnjava kako veliki broj pacijentkinja, čak njih 90 do 95 odsto oboli od takozvanog sporadičnog raka dojke. On dodaje da tek onih preostalih pet do 10 odsto ima poremećaj na supresorskom genu, te objašnjava šta je u stvari BRCA gen.
- To su kontrolni mehanizmi ćelije koji učestvuju u kontroli – spriječavanju rasta promijenjene ćelije. Ti geni su označeni kao brest kancer 1 i 2, a kod nas ih zovemo BRKA gen. Kada se taj gen javi, postoji velika vjerovatnoća da će neko oboljeti od raka dojke, čak i ranijoj životnoj dobi; može da oboli i prije menopoauze, prije 50-te godine, objašnjava poznati stučnjak.
Potencijalni nosioci BRCA-e: Doktor Crnogorac tvrdi da je postojanje ovog gena – kao i analiza - posebno bitna za žene koje u svojoj porodici imaju najbliže srodnice kao što su majke, ćerke ili sestre sa rakom dojke, jer kod njih postoji „relativno visoka vjerovatnoća da se taj gen otkrije, kao i da ona oboli“ te dodaje kako kod svih pacijentkinja koje boluju od ove bolesti jedna četvrtina je starija od 50 godina.
- Kod žena koje nose ovaj poremećeni, nefunkcionalni kontrolni gen u organizmu, koji ne prepoznaje promijenjene ćelije i ne sprečava napredovanje raka, polovina ili trećina imaće rak dojke u mladosti, dok je vjerovatnoća obolijevanja tokom života 90 odsto i to ne samo od karcinoma dojke i jajnika, već i nekih drugih, kaže Crnogorac objašnjavajući strah najpoznatije holivudske glumice.
Testiranje na BRCA gen ima smisla i kod žena kojima su tri dalje srodnice žene u porodici, počevši od babe i tetke, oboljele od karcinoma. Poznati ljekar Kliničkog centra Podgorica potvrđuje da se u Crnoj Gori test koji pokazuje postajanje BRCA gena još uvijek ne radi, ali da je u zemljama u okruženju moguće saznati da li ste nosilac ovog gena i to preko analize krvi, kao i da nosioci gena nisu česti.
Iako dostupan tek onim pacijentkinjama sa dubokim džepom, test ukazuje, kako kaže doktor Crnogorac, o tome „kako razmišljati i šta treba raditi sa ženama koje imaju povećani rizik obolijevanja“.
Efekat Anđeline Džoli: Gotovo svi svjetski mediji izvještavali su o takozvanom efektu Anđeline Džoli, a s obzirom na tehnologiju u komunikaciji, njena odluka je krasila ne samo glavne informativne emisije već i štampana izdanja i danima nakon pomenutog članka u „Njujork Tajmsu“. Ni danas ne jenjavaju medijski natpisi jer sada je vijest pojavljivanje popularne oskarovke u javnosti nakon operacije.
- Sam taj njen izbor za operaciju predstavlja hrabar čin. Po mom mišljenju racionalan i dobro promišljen, ali dosta ljekara koji se bave ovim poslom i građana koji su u to upućeni, teško se mire sa idejom da se ženi odstrane obje dojke a nema bolesti, ali postoji visoki rizik obolijevanja, objašnjava Crnogorac suprostavljenja mišljenja iz svog ugla.
On, ipak, dodaje da se danas nakon odstranjivanja grudi rade rekonstruktivne operacije čiji je „estetski rezultat veoma privlačan“, jer se prilikom rekonstrukcije sačuvaju bradavica i bradavični kolut (mamila i areola mamile), a rizik obolijevanja se smanji na čak pet odsto. Rekonstruktivne operacije se rade i u Crnoj Gori, i to često, kako kaže doktor Crnogorac, ali to zavisi od potrebe i zahtijeva pacijentkinja. Operacije su, kako tvrdi besplatne jer trošak snosi Zavod za zdravstvo, s tim što trenutno postoji problem jer KC nema proteze koje se za to koriste.
Ni članice NVO „Zdrava Dona Montenegrina“ nijesu ostale bez komentara na odluku Anđeline Džoli, koju - većina njih - ipak smatra privilegijom bogate i poznate ličnosti. Marina Perković kaže da crnogorske žene, članice njihove organizacije, nisu željele o tom slučaju javno da diskutuju, s obzirom na to da se radi o temi „kad bi bilo, što bi bilo i kako bi bilo“ dodajući „da ljudi ovdje nemaju od čega da žive a ne da idu na kontrole i da im se utvrđuje procenat rizika od obolijevanja, te da se operišu“.
Društveni okovi: Ono oko čega sagovornici Portala Analitika nijesu imali suprotstavljena mišljenja jeste činjenica da je podrška u liječenju i borbi protiv ove bolesti izuzetno važna, ali isto tako i da je rak dojke još uvijek tabu tema na ovim prostorima.
- Kod nas je malo pacijentkinja liječenih od raka dojke koje poslije hoće da recimo razgovaraju sa novim pacijentkinjama ili da hoće da pričaju o tome za medije. Za razliku od toga, jedna od najuticajnijih žena svijeta je to vrlo lako saopštila i pobrala opšte simpatije, objašnjava doktor Crnogorac i dodaje da smo mi kao društvo „još uvijek tako orjentisani da je rak tabu tema, te da je kod nas još uvijek sramota biti bolestan“.
Ljekar sa više od 20 godina iskustva u ovom polju smatra i da je odluka o istupu u javnosti lična odluka, kao i ona da se to ne učini, dok je za NVO „Zdrava Dona Montenegrina“ još uvijek enigma zbog čega tek mali postotak žena koje žele da javno govore o svojoj bolesti.
- Vrlo je teško privući crnogorsku ženu da dođe i ispriča svoj slučaj. Što se tiče poznatih ličnosti, bolesnih ili zdravih, jako je značajna pomoć i njihovo učešće u borbi protiv karcinoma dojke, objašnjava sekretarka NVO „Zdrava Dona Montenegrina“, tvrdeći da ne mogu da dokuče šta je razlog da žene izbjegavaju tu temu.
Iako se u ovoj organizaciji ne dijele samo iskustva u vezi sa bolešću - već se dijele i zajednički trenuci u šetnjama, izletima, odlasku na kulturna dešavanja i slično - Perković ističe da je „jako teško, valjda zbog našeg mentaliteta, privući ženu da dođe u Donu i sjedne da pričamo“. Popularna javna kampanja traje, na žalost, samo u “ružičastom oktobru” kada je Svjetski dan raka protiv dojke.
Teške odluke i hrabre žene: Kancer je bolest koja ne pogađa samo pacijenta. Mediji nisu samo pratili Anđelinu tokom proteklog perioda, već je u njihovom fokusu bio i muški dio najpopularnijeg filmskog para – Bred Pit. Kako smo mogli da saznamo, popularni Bred je bio veliki oslonac svojoj partnerki tokom donošenja odluke, kao i tokom operacije.
Sagovornici Portala Analitika, kažu da - iako lična i teška - odluka ne pogađa samo pacijentkinju već i njenu porodicu, te da je tako podrška porodice izuzetno bitna u borbi sa ovom opakom bolešću, od koje na godišnjem nivou oboli oko 250 Crnogorki.
- Iza svake žene bolesne stoji puno muškaraca – otac, brat, partner, suprug, sin koji su takođe pogođeni tom bolešću. Muškarci obično to dosta teško prihvataju i teško se, neću da kažem bore, te imam utisak da su muškarci osjetljivija polovina čovječanstva. Žene su izuzetno hrabre i borbene, i to prihvataju obično na pozitivan način. To im je stimulans za borbu i iz te borbe, pošto je medicina dosta efikasna, izlaze kao pobjednice, tvrdi doktor Crnogorac.
On dodaje da su porodica i bliskost izuzetno važni u tako teškim trenucima u životu, i da je porodica „glavni stub gdje se te stvari prelamaju, porodica je glavna potpora kada je neko bolestan“. Direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju smatra da za razliku od zapadnih zemalja gdje su u borbu protiv raka uključene mnoge organizacije i udruženja žena koje su bolovale i koje žele da pomognu, kod nas „nema društvene otvorenosti“.
Iskustvo doktora Crnogorac govori da, iako je u početku odluka da se dojke uklone teška, ona se, na kraju, donosi i na nivou tima - ljekara, terapeuta i pacijentkinje. Ipak, još jednom ističe da se danas rade operacije čiji su „estetski rezultati prihvatljivi“.
- Ljudima treba nada i ljudi se bore, i žele da se bore. Žene su hrabra polovina čovječanstva, fasciniran tom ženskom snagom i psihom i uvijek brigom za druge. Obično žene razmišljaju o drugima kada se to njima dešava, ističe doktor Crnogorac i dodaje da je to teško saznanje, posebno kada je u pitanju odluka o odstranjivanju dojki.
Ko je jednom prošao kroz pakao borbe sa kancerom ili imao ženu koja se borila sa ovom bolešću, može da zna koliko su zaista sagovornici Portala Analitika u pravu, i koliko ova bolest ne pogađa samo ženu već indirektno i ljude kojima je okružena. Heroine kojih je svake godine oko 250 u Crnoj Gori, iako za sada malo vidljive, postoje i njihov glas treba da se čuje mnogo češće. Bile one poznate ili ne, donose teške i lične odluke, koje zaslužuju makar poštovanje, kojeg nije bilo u pojedinim medijima koji su pratili „Efekat Anđelina Džoli“.
Kristina ĆETKOVIĆ
