U kreiranju teksta krovnog zakona, kojim se štite sva ljudska prava od diskriminacije, učestvovali su predstavnici državnih institucija i nevladine organizacije.
Izmjenama i dopunama zakona o zabrani diskriminacije i zaštitniku ljudskih prava i sloboda pristupilo se na osnovu komentara, mišljenja i stavova Evropske komisije, te na osnovu stavova domaće stručne javnosti i problema koji su prisutni u praksi , kazala je pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević-Marović, podsjećajući da su Zakonom, predviđene kazne za izvršenu diskriminaciju koje se kreću od 100 do 20.000 eura.
„Osnovni problem, zakona o zabrani diskriminacije na koji je ukazala Evropska komisija jeste koncept direktne i indirektne diskriminacije. Naime, na osnovu pravne regulative EU, direktna diskriminacija ne može biti ničim opravdana, pogotovo ako je izvršena na osnovu pripadnosti, rasi, naciji, etničkom porijeklu, vjeroispovijesti i sličnim svojstvima.Takođe,ovim zakonom napravljen je korak naprijed, time što precizira odredbe kojim se uređuju nadležnosti zaštitnika za njegovo sprovođenje. Pored podnošenja pritužbi za fizička lica, on je značajno unaprijedio i onaj dio koji se odnosi na sprovođenje kaznenih odredbi koje su nedostajale u predhodnom zakonu. Njime su zaprijećene kazne za izvršenu diskriminaciju koje se kreću čak od sto do 20.000 eura,za pravna lica kazna za izvršenu diskriminaciju je od 500 do 20.000 eura, s tim što treba napomenuti da oni oblici diskriminacije koje podpadaju pod krivična djela obrađuje novi zakon odnosno predlog izmjena zakona o krivičnom postupku,tako da taj dio u naš zakon nijesmo uključili”, kazala je Radošević-Marović.
Ona je dodala da je uvođenje novih oblika diskriminacije kao što su uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i rasna diskriminacija, novina koja se potencirana u ovom zakonu upravo na osnovu onoga što je Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije ukazala.
