On je kazao da je zajednička sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i predstavnika Evropske dijaspore Crne Gore, održana u petak, otvorila niz zanimljivih pitanja, ali i „iznjedrila“ opšti zaključak da se pitanje saradnje sa dijasporom mora sistemski urediti i prilagoditi novim realnostima.
On ističe da su udruženi ljudski, intelektualni, odnosno ukupni potencijali dijaspore, objektivna razvojna poluga Crne Gore.
- Stoga su, dobra komunikacija i zajedničko upravljanje ovim potencijalima, između ostalog pretpostavka budućeg društveno-ekonomskog prosperiteta države, kaže se u izjavi Laloševića.
On smatra da je Vladina stategija saradnje sa dijasporom početni korak, ali je potrebno od deklarativnog preći na konkretne aktivnosti, prije svega, jačenjem komunikacije i međusobnog informisanja i unapređenje privrednog partnerstva matice sa dijaspoorom.
- U Skupštini Crne Gore se priprema Platforma o dijaspori a u najavi je izrada Zakona o dijaspori, pa je to prilika za naše iseljenike da u direktnoj komunikaciji sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili klubovima, daju doprinos što boljim rješenjima u tim dokumentima, kaže Lalošević.
Kao jedna od značajnih oblasti saradnje matice i dijaspore potencirana je, prema njegovim riječima, takozvana privredna saradnja.
- Zato je potrebno evidentirati i publikovati mogućnosti ulaganja u Crnu Goru u mala i srednja preduzeća, u uslužnom sektoru, poljoprivredi, turizmu. Bilo bi značajno organizovati makar jednom godišnje investicione forume poslovnih ljudi iz dijaspore sa predstavnicima izvršne vlasti, ocijenio je Lalošević.
On smatra da je osim podrške zaštiti statusnih prava i položaja iseljenika iz Crnoj Gori, potrebno pojačati i saradnju iz oblasti nauke i obrazovanja, sporta ali i podsticati donatorstvo i druge oblike dobročinstva.
Jedino na taj način bi se, kaže on, predstavnici dijaspore, ma kako se nacionalno izjašnjavali, i ma iz kog kraja Crne Gore bili, mogli pojaviti kao aktivni sudionici društveno ekonomske zbilje u državi.
- Oni imaju i volju i želju, a na crnogorskim institucijama je da sa riječi pređu na djela kako bi se aktivirao takzovani akcioni plan koji bi podsticao aktivniji odnos nadležnih državnih organa, posebno lokalnih zajednica prema svojoj dijaspoori, naveo je Lalošević.
