Ipak, ova voćka najzdravija je i najukusnija sirova jer kada se termički obrađuje, gubi veliki dio arome, boje i slatkoće.
Prilikom kupovine treba voditi računa da je plod čvrst, neoštećen i što više crven. Peteljke svježeg ploda su zelene, nikako tamne ili smeđe. Ukoliko želite da traju duže treba ih neoprane spakovati u plastične kese, i u frižideru čuvati najduže dva do tri dana.
Trešnju treba jesti što više jer je jako ljekovita. Po šoljici serviranja trešnje sadrže zanemarljivih 85 kalorija i vrlo malo masti, ali su zato bogate bjelančevinama, ugljenim hidratima, vitaminima A, C, a u nešto manjim količinama ima vitamina B1, B2, B3 i B6. Sadrže dosta folne kiseline, kalcijuma, kalijuma, gvožđa, magnezijuma i cinka.
U narodnoj medicini lijek su za giht i artritis, a poznavaoci tvrde da je 20 trešanja deset puta djelotvornije od aspirina. Naučnici iz Mičigena dokazali su da imaju i izuzetno antiinfektivno djelovanje, kao i da kao bogata riznica antioksidanasa usporavaju dejstvo uzročnika starenja. Trešnje pomažu i protiv bolesti srca, a imaju i antikancerogena svojstva koja potiču od flavonoida izokvercina i kvercina.
Osim toga, elaginska kiselina snažan je antioksidans koji sprječava oštećenje DNK ćelije, a samim tim smanjuje mogućnost obolijevanja od raka. Trešnje mogu da se jedu u neograničenim količinama jer ne iritiraju želudac. Sjajan su izvor bora, koji u kombinaciji sa kalcijumom i magnezijumom povoljno djeluje na zdravlje kostiju i njihovu gustinu.
Međutim, trešnje nikako ne treba jesti prije ručka jer mogu da uspore izlučivanje želudačnih sokova za varenje, što posebno može da oteža varenje mesa. Za uklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti treba, najbolje je tri puta na dan, pojesti po 250 grama ovog voća.
(b92.net)
