Đukanović je naveo da proizvodnja u KAP-u treba biti najviše 50 hiljada tona, i da bi tu proizvodnju trebalo da opskrbljuje najviše 500 radnika. Kao treći uslov za opstanak aluminijumske industrije Đukanović je naveo cjenu struje koja ne smije biti veća od 27,5 eura po megavat – satu.
- Rezultat višemjesečnog sagledavanja aluminijumske industrije u Crnoj Gori sastoji se u činjenici da je moguće organizovati tržišno održiv koncept zasnovan na sljedeće tri pretpostavke: da KAP može da proizvodi najviše 50 hiljada tona aluminijuma jer je za tu proizvodnju moguće obezbjediti struju iz domaćih izvora i ne treba je uvoziti skupu električnu energiju. Tu proizvodnju bi trebalo da opskrbljuje najviše 500 radnika i to zahvaljujući staroj tehnologiji na kojoj počiva proizvodnja, da je u pitanju nova tehnologija to bi bilo znatno manje – rekao je Đukanović na današnjoj konferenciji za medije.
Kao treći uslov za opstanak KAP-a premijer je naveo da je „potrebno obezbjediti snabdjevanje električnom energijom ne višom od 27,5 eura po megavat satu“.
Đukanović je kazao da imajući u vidu da su očakivanja EPCG i CGES iznad tog nivoa Vlada je pokazala sprenost da u kratkom roku, od šest godina, subvencionira cijenu električne energije sa 10 eura po megavat – satu.
- To znači da bi EPCG i CGES od električne energije prodate KAP-u zarađivale 37,5 eura po megavat - satu. Kada sam govorio o boljem riješenju, naša procjena je da bi za šest godina bilo moguće naraviti novi izvor koji bi možda gradio investitor u KAP-u čime bi se rasteretio elektroenergetski sistem. Takođe je moguće naraviti prestruktuiranje proizvodnje u KAP u korist prerađivačke industrije tako da bi skuplji proizvodi koji bi se proizvodili mogli podnijeti i veće cijene električne energije – rekao je Đukanović.
KAP prije privatizacije dugovao 323 miliona: Đukanović je naglasio da je gro duga KAP-a, čak 323 miliona eura, nastao u predprivatizacionom periodu. KAP je uoči privatizacije krajem 2005. godine dugovao nešto preko 15 miliona eura za utrošenu struju EPCG, a među najvećim tadašnjim povjeriocima bili su Londonski klub, Standard banka, Vektra i švajcarski Glenkor. Premijer je precizirao da je ruski vlasnik KAP-a sve do izbijanja globalne krize 2008. godine uredno izmirivao sve ugovorene obaveze, napominjući da su problemi u njihovom servisiranju nastali nakon dramatičnog pada berzanske cijene aluminijuma.
-Nastali trošak se mora izmiriti i iluzija je da se on može u nedogled kamuflirati i prevaliti na novog vlasnika. Mi smo u prethodnom sistemu samoupravljanja stvarali preduzeća po modelu socijalnih ustanova. Da bi ona postala konkurentna na slobodnom tržištu nužno ih je prestrukturirati. Dakle, tu fakturu mora platiti onaj ko je napravio, a to je država Crna Gora shodno tadašnjem modelu upravljanja- naveo je Đukanović.
On je istakao da izabrani strateški partner u KAP-u „nije neprijatelj, već zaista partner koji zajedno sa nama podmeće leđa da ponese teret odgovornosti za realizaciju ideje da organizujemo uspješan biznis“.
- Strast kojom se obrušavamo na ruskog ili bilo kog drugog investitora pogađa i sve naše ljude koji direktno ili indirektno zavise od biznisa koji vodimo sa tim partnerom. Odlučili smo da potražimo novog partnera u momentu kad smo procjenili da postojećii nema volje, snage ili finansijske moći da investira u fabriku. Konstatovali smo da postupci ruske uprave KAP-a više predstavljaju izlaznu strategiju nego što su motivisani željom da se industrija održi- kazao je Đukanović.
Lažna dilema: Premijer je poručio da je neuka dilema da li je za državu bolje da sačuva aluminijumsku industriju, ili da izvozi struju.
-Izvoz industrijski neprerađene struje je, kao i izvoz stabala iz šume, praksa kolonija koje se sirovinski eksploatišu nesposobne da osmisle vlastiti razvoj. Takođe, kratkovida je preporuka da se Crna Gora zbog izuzetne prirodne ljepote može sa sigurnošću osloniti na turizam i usluge. Stabilna i prosperitetna ekonomija mora biti dobro diversifikovana i oslonjena na industrijske djelatnosti, posebne one koje su sirovinski utemeljene kao industrija aluminijuma- podvukao je Đukanović.
Đukanović je ocijenio da rebalans budžeta nije neminovnost ukoliko se nađe neko drugo adekvatno rješenje za neizmirene obaveze u trouglu država- EPCG- KAP. Premijerov savjetnik i bivši ministar ekonomije Milorad Katnić naveo je da je dug EPCG za poreze i doprinose nastao u periodu kad KAP nije plaćao struju, ističući da su takvoj praksi (oprostu poreza) pribjegavali i u nekim drugim državama, u vrijeme opšte nelikvidnosti.
Sistemska opstrukcija: Odgovarajući na novinarsko pitanje Đukanović je istakao da bi sada vjerovatno na drugačiji način koncipirao Vladu nego što je to uradio u decembru, ali da to ne znači da vidi ograničenja u sprovođenju politike.
-Za mene rekonstrukcija nije nešto što bi bila politička atrakcija. Ona je u svakom društvu medijska atrakcija, a za mene je to otvoreno pitanje prilagođavanja Vlade i njenog personalnog sastava na svim pozicijama onome što su izazovi sa kojima se Vlada suočava. U dosadašnjem periodu rada Vlade uočio sam i njene dobre i slabe tačke. Sada bih vjerovatno drugačije koncipirao Vladu kroz neka personalna rješenja, ali to ne znači da tu vidim neke limite u realizaciji Vladine politike- pojasnio je premijer.
On je potencirao sistemska ograničenja u funkcionisanju političkog sistema koja, po njegovom sudu, dovode u pitanje efikasnost i efektivnost Vladine politike, bez obzira na njen personalni sastav.
-U pitanju je problem na kom se svi moraju angažovati i vidjeti kako razriješiti to pitanje u korist efikasnog funkcionisanja svih djelova sistema vlasti i u interesu građana. Ne otimam se za posao, znam koliko je ogromna odgovornost Vlade i uvijek ću sa zadovoljstvom prihvatiti svačiji savjet i pomoć, ali smatram da nije dobar pristup u kojem se na određenim političkim mjestima u državi sa viškom politizacije i zamjenom ciljeva namjerava nauditi Vladi, a zapravo se nanose dugoročne štete po ekonomske i društvene interese Crne Gore- naveo je Đukanović.
On je kazao da mu nikad nije bio problem dobiti ili izgubiti izbore, odnosno proći ili izgubiti na provjeri povjerenja Vlade u parlamentu.
-To su demokratska pravila igre. Kad Vlada nema podršku većine u parlamentu treba da postane opozicija i oko toga nema dileme. Sporno je biti u Vladi koja zbog opstrukcija u sistemu nije u stanju da realizuje svoju politiku i na taj način neracionalno troši povjerenje građana. To je dio politike na koji nikad nijesam pristajao, ne pristajem ni danas. Kad god dođem u takvu situaciju, imaćemo jasnu poruku iz Vlade da raščistimo odnose. ili će ovaj premijer za sebe pronaći neko drugo profesionalno zanimanje. Nijesam u Vladi da bi se zvao premijerom- tu sam da bismo nešto uradili. Sve dok postoji šansa da uradimo nešto smatram da sam s pravom tu. Onda kad ne možemo nešto da uradimo zbog opstrukcije u sistemu, ima toliko zanimljivih stvari kojima bih se bavio, a neka se ovim bavi i odgovornost nosi onaj koji na neki način usporava realizaciju onih ciljeva koje možemo ostvariti u interesu prosperiteta države- rekao je premijer.
Kako je dodao, besmisleno je biti u Vladi ako nijeste u stanju da savladavate probleme na koje nailazite i ako ne možete da realizuje njen program.
On je naglasio da promjena vlasti u demokratskoj proceduri nije problem.
-Problem je ako ste dio vlasti koja ne ispunjava svoj program i preuzeta obećanja. Sigurno neću sigurno biti dio takve Vlade- poručio je Đukanović.
Govoreći o koaliciji sa SDP-om, premijer je rekao da nije neko ko lako mijenja stanovište.
-Ako duže od 15 godina ostvarujem saradnju sa SDP-om, onda je jasno da sam i dalje sklon toj saradnji.Ali, takođe mislim da odgovor ne bi bio cjelovit ako ne podsjetim da smatram poželjnim vršenje vlasti i smatram važnim očuvanje koalicije samo u mjeri u kojoj je vlast u stanju da efikasnim radom rješava društvene probleme i ispunjava očekivanja građana. Od toga zavisi moj odnos prema ovoj i svakoj drugoj koaliciji- pojasnio je Đukanović.
Na pitanje novinara da li vjeruje u ono što priča i da li bi zbog pustošenja crnogorske privrede u zadnje dvije decenije mogao snositi krivičnu odgovornost, premijer je kazao da je svjestan da neće biti vječito na toj funkciji.
- Sigurno se neću seliti iz Crne Gore i spreman sam da se u bilo kom momentu odazovem pozivu nadležnih državnih organa- rekao je Đukanović.
