U debati koja bi mogla da bude od uticaja na septembarske savezne izbore, Gauk je tako zauzeo stav bitno različit od onog kancelarke Angele Merkel, koja je uvjeravala Vašington kako Njemačka neće pružiti zaštitu Snoudenu.
Gauk, čija je moć mala, ali je moralni autoritet veliki, je rekao kako ljudi koji rade za državu treba da se ponašaju u skladu sa svojom savješću, budući da institucije ponekad iznevjeravaju pravo.
Poslije pada komunizma, Gauk - luteranski pastor disident - je predvodio komisiju zaduženu za ogromnu špijunsku arhivu Štazija i raskrinkavanje članova ove organizacije i njenih saradnika.
- Strah da strane obavještajne službe snimaju i skladište naše telefonske razgovore ili mejlove predstavlja ograničavanje našeg osjećanja slobode, a tako raste opasnost da i sama ta sloboda bude oštećena - ističe Gauk, dodajući da je Njemačka demokratska država u kojoj vlada pravo, a sloboda je jedno od osnovnih prava.
Merkelova je na mukama da održi prijateljske odnose sa Vašingtonom, a da u isto vrijeme pokaže glasačima da razumije njihov gnijev zbog nadzora koji je nad njima imala američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA).
Opozicione stranke optužuju njemačku kancelarku da nije dovoljno "pritisnula" Vašington kako bi se dobili odgovori o pravom opsegu aktivnosti NSA.
Izvještaji da su njemački špijuni sarađivali s američkim agentima je izazvao gnijev Njemaca, a ključno pitanje koje se postavlje je koliko su o tome znali Merkelova ili njen šef kabineta. Kancelarka zasad na to pitanje odgovara veoma škrto.
(blic.rs)
