"Otkrili smo groblje kometa", izjavio je Ignasio Ferin sa Antioki Univerziteta u Medeljinu, u Kolumbiji, dodajući da bi pod uticajem sunca neke od ugašenih kometa mogle da "vaskrsnu", prenijeli su mediji.
Sazdane od leda i prašine, komete spadaju u najmanja nebeska tijela u Sunčevom sistemu. Prilikom približavanja Suncu, kometa isparava i tada dolazi do pojave karakterističnog fenomena koji nazivamo rep komete.
Većina posmatranih kometa ima izrazito eliptičnu orbitu, zbog čega se rijetko dešava da se približe Suncu. Pojedine komete se češće mogu vidjeti, a među njima najpoznatija je Halejeva kometa, koja nas "posjeti" otprilike svakih 76 godina.
Obično se vjeruje da komete potiču ili iz Kajperovog pojasa, koji se prostire iza putanje Neptuna ili iz Ortovog oblaka, koji se nalazi iza Plutona, na spoljnoj granici Sunčevog sistema.
Posljednjih 10 godina, astronomi su otkrili najmanje 12 aktivnih kometa u trećoj oblasti Sunčevog sistema, u pojasu asteroida koji se prostire između Marsa i Jupitera. Riječ je o iznenađujućem otkriću koje je ekipa Ingacija Ferina odlučila da detaljnije prouči.
Do sada se vjerovalo da ovaj nebeski prostor služi kao neka vrsta deponije za stjenovita nebeska tijela (asteroide).
"Zamislite sve te asteroide koji se vjekovima kreću oko Sunca, bez ikakvog znaka aktivnosti", kaže Ferin, dodajući da su on i njegove kolege ustanovili da neki od ovih asteroida nisu samo mrtvo kamenje, već uspavana nebeska tijela koja još uvjek mogu da se vrate u život ukoliko energija koju dobijaju od Sunca naraste za svega nekoliko procenata.
"To su 'Lazarus komete', koje vaskrsavaju nakon što su spavale hiljadama, pa čak i milionima godina", objasnio je on, aludirajući na biblijsku ličnost koju je Isus vratio iz mrtvih.
Kada prolaze relativno blizu Jupitera, najveće planete Sunčevog sistema, komete doživljavaju perturbacije koje mijenjaju njihovu orbitu. To ponekad dovodi do smanjenja udaljenosti komete od Sunca, što može da bude dovoljno da je "probudi".
Prema ovoj teoriji, svaka od "Lazarus kometa" mogla bi jednog dana da bude reaktivirana. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu britanskog Kraljevskog udruženja astronomije.
