Pristup njemačkim podacima je kako se pretpostavlja, mogao da bude organizovan iz američkih baza u kojima su smještene vojne snage. U Njemačkoj je stacionirano još uvijek 50.000 američkih vojnika, što je više nego ukupan broj vojnika neke male zemlje poput Belgije. SAD širom svijeta imaju više centara što predstavlja jednu sveobuhvatnu mrežu.
Sandro Gajken, informatičar sa Slobodnog univerziteta u Berlinu smatra da je moguće da SAD svoje baze po cijelom svijetu koriste kako bi mogle da se priključe na kablovsku i internet mrežu. "Korisno je kada ste fizički blizu centara podataka koje želite da napadnete. Stoga je to sasvim moguće", kaže ovaj informatičar u razgovoru za DW.
Može li jedan takav napad da bude izveden bez znanja njemačke vlade? "Može, ali je to malo vjerovatno", kaže Gajken. "Ako se server nalazi kod saveznika onda je moguće da imate direktan pristup podacima zahvaljujući odredbama iz određenih ugovora. To znači da bazi podataka pristupate praktično legalno."
Postoje sporazumi između Njemačke i SAD kojima se regulišu tajne aktivnosti Amerikanaca u nemačkim vojnim bazama. Osnova tih sporazuma je takozvani Statut o trupama NATO iz 1951. Godine 1968. je u zakonskoj formi regulisano da njemačke tajne službe mogu da nadgledaju protok pošte i telekomunikacija. U jednom dokumentu tog zakona se saveznicima daje pravo da i sami prisluškuju i nadgledaju, ukoliko je to potrebno, kako bi zaštitili svoje trupe. Taj dogovor je kako je saopštilo nemačko ministarstvo spoljnih poslova, u petak (2.8.2013) sporazumno poništen. Njemački šef diplomatije Gido Vestervele je odluku nazvao "neophodnom posljedicom najnovijih debata o zaštiti privatne sfere."
Ovo saopštenje nije međutim dovelo do daljeg razjašnjenja. Jer, faktički kako je saopšteno, sporazum više nema značaja i već decenijama nije primjenjivan. Zato se dalje špekuliše o tome šta Amerikanci legalno ili ilegalno rade u Njemačkoj. Njemačka vlada generalno zna da su američke tajne službe aktivne u američkim vojnim bazama na njemačkom tlu. To je vidljivo iz odgovora koje je ministarstvo odbrane 2011. poslalo poslaničkoj grupi stranke Ljevice. U njemu je bilo riječi o olakšicama za osobe i firme koje rade za SAD.
U dokumentu ministarstvo navodi 207 firmi koje dobijaju te povlastice za svoje "analitičke usluge". Tako je frima Booz Allen Hamilton, za koju je radio Edvard Snouden, dobila licencu da "vrši obavještajne operacije" u Njemačkoj.
Firme poput ove mogu da rade za američku tajnu službu NSA i iz takozvanog kompleksa Dager u Grishajmu kod Darmštata. U tom najvećim dijelom podzemnom kompleksu navodno za tajnu službu radi 1000 američkih službenika. "Njemačka vlada ima mogućnost da od Amerikanaca zatraži zatvaranje baze poput Grishajma, ako utvrdi da Amerikanci krše građanska prava", kaže ekspert za pitanja tajne službe Erih Šmit-Enbom.
