- Bilo je krajnje vrijeme da stranicu ustavnih promjena u oblasti pravosuđa zatvorimo. Sticanje povjerenja u crnogorsko pravosuđe je svakako proces, ali i jedini put ka pravdi. Na tom putu protok vremena neće spriječiti kažnjavanje počinilaca teških krivičnih djela iz oblasti privatizacije, organizovanog kriminala i korupcije. Krivično gonjenje i izvršenje kazne za ta krivična djela, prema najnovijim izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore, u kojem su ugrađeni amandmani SNP-a, ne može zastariti- navodi Gošović.
Suprotno međunarodnim standardima u ustavnoj praksi evropskih zemalja, napominje Gošović, važećim Ustavom donesenim 2007. godine zadržano je rješenje da Skupština bira sudije Ustavnog suda i predsjednika Ustavnog suda, na predlog predsjednika Crne Gore, bez kvalifikovane većine.
Venecijanska komisija je još i tada ukazala da ne moraju sve sudije Ustavnog suda biti bliski većini u Skupštini, i da je potrebno obezbijediti uravnoteženu strukturu Ustavnog suda.
- U skladu sa preporukama venecijanske komisije izvršena je više nego neophodna ustavna reforma po pitanju izbora sudija i predsjednika Ustavnog suda, u cilju obezbjeđenja nezavisnosti Ustavnog suda, kao garanta zaštite ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana- navodi Gošović.
- Usvojena rješenja obezbjeđuju da izbor sudija Ustavnog suda više neće zavisiti isključivo od volje većine koju čine partije na vlasti, i omogućava izbor stručnih ljudi bez bilo kakve političke pripadnosti. Takođe, izbor sudija na osnovu javnog poziva jača transparentnost postupka, a samim tim i povjerenje javnosti u Ustavni sud, smatra on.
Izbor kvalifikovanom većinom, navodi Gošović, daje izabranom kandidatu najveći kredibilitet za obavljanje tako značajne funkcije sudije Ustavnog suda. - Ustavni sud je svakako i najneefikasniji sud u Crnoj Gori. Sud koji godinama ne odlučuje po predlozima za ocjenu ustavnosti nekog zakona, ili po ustavnoj žalbi, ne može imati povjerenje javnosti- ističe Gošović.
Obezbjeđenje efikasnosti u radu Ustavnog suda naročito u postupanju po ustavnim žalbama građana, kako napominje lider SNP-a, nametala je potrebu da se broj sudija poveća sa sedam na devet.
- Broj od devet sudija omogućavao je da Ustavni sud može, u smislu amandnama XV formirati tri vijeća, od po troje sudija za odlučivanuje po ustavnim žalbama. Krajnje je neshvatljivo da taj predlog SNP-a od strane predsjednika Ustavnog odbora i većine u Ustavnom odboru, nije prihvaćen. Takvo postupanje, svakako, ne predstavlja doprinos stvaranju uslova da Ustavni sud odluke iz svoje nadležnosti donosi na efikasan način- zaključio je Gošović.
