Pet sedmica nakon uvođenja stečaja u KAP-u, državna naftna kompanija Montenegro bonus i Privredni sud sa velikim naporima održavaju tehnološki zahtjevnu proizvodnju u podgoričkoj fabrici aluminijuma. Dok prvi kontigent aluminijuma putuje u Italiju za izvoz, nije teško izvesti računicu da KAP i u stečaju, pravi gubitak, ali svakako značajno manji nego za vrijeme ruskog upravljanja.
Razlog tome je što agilni stečajni upravnik Veselin Perišić, koristi svaku priliku da smanji troškove poslovanja posrnulog giganta. Najprije je - za 30 do 50 odsto - smanjio neprimjereno visoke zarade zaposlenima u KAP-u, a potom je, uprkos najavi radikalizacije protesta, odbio zahtjev 166 radnika za produženje Ugovora o radu - jer su ovi zaposleni stekli uslov za penziju. Dalje, Perišić je zajedno sa menadžmentom Montenegro bonusa na čelu sa Darkom Uskokovićem, te šefom menadžerskog tima Nebojšom Dožićem, značajno izmijenio na bolje - ugovore sa različitim dobavljačima ali i, makar u pojedinim slučajevima, postigao nešto veću izvoznu cijenu aluminijuma od berzanske - sve u cilju da bi se gubici sveli na što niži nivo. Uprkos tome, KAP pravi gubitak na mjesečnom nivou od oko milion eura. Podaci o gubicima, biće po prirodi stvari, predudni prilikom odlučivanja Vlade o opstanku KAP-a.Đukanović za opstanak KAP-a, ako je rentabilan: Prema pouzdanim saznanjima Portala Analitika, premijer Milo Đukanović zalaže se za opstanak aluminijumske industrije - ali samo pod uslovom da se dokaže da KAP može biti rentabilna kompanija.
Premijer dobro zna da poreski obveznici i domaća javnost ne gledaju blagonaklono na nastavak finansiranja neisplative proizvodnje aluminujuma. Zbog toga, Vlada je sebi dala neki interni rok, od nekoliko mjeseci, da se dovede KAP u red.
Alternativa je likvidacija Kombinata aluminujuma počev od Nove godine. Da bi se KAP doveo u red (čitaj: da bi bio rentabilan), potrebne su milionske investicije u preradu, elektrolizu, aktiviranje fabrike Glinice i Rudnika Boksita, gradnja novog izvora struje za potrebe fabrike i izvoz aluminijuma preko Luke Bar.Upravo je sve to nabrojano- suština preliminarne ponude njemačke HGL grupe, poznatog igrača u industriji prerade metala, sa kojima Vlada trenutno pregovara!
Šta nudi HGL grupa: Njemci, u preliminarnoj ponudi koja još nije zvanična, nude Vladi i Privrednom sudu preuzimanje KAP-a sa 580 radnika. Oni bi u petogodišnjem investicionom ciklusu sproveli investicije vrijedne do 700 miliona eura, koje bi podrazumijevale ulaganje u preradu, modernizaciju Elektrolize i reaktiviranje fabrike Glinice koja je prestala sa radom 2009. godine. Preliminarna ponuda podrazumijeva gradnju novog izvora struje za potrebe KAP-a, metodom zajedničkog ulaganja sa crnogorskom Vladom.
Ono što ovu ponudu čini veoma ozbiljnom je otvorena podrška Njemačke razvojne banke (KFW), što znači da iza projekta stoji indirektno njemačka država. Njemci bi KAP restrukturirali tako da bi polovina proizvodnje sirovog metala išla za potrebe prerađivačkih kapaciteta, u kome bi se proizvodile skupe legure za željezničku industriju. Prema planovima Njemaca, u periodu do 2016. godine u Kombinatu i Rudnicima boksita bi bilo zaposleno čak 1.500 radnika, a proizvodnja aluminijuma bi dostigla 120.000 tona koliko iznosi maksimalni kapacitet podgoričke fabrike.
Narvno: uslov za investicije je da im Vlada Crne Gore obezbijedi milionske subvencije struje u petogodišnjem periodu, do izgradnje sopstvenog izvora.
Bitka za Odbor povjerilaca: Osim subvencija, uslov za ulazak strateškog partnera je i raščišćavanje situacije oko dugova i potraživanja podgoričke fabrike. Rok za prijavu potraživanja Privrednom sudu ističe danas, a visina priznatih potraživanja biće od presudnog značaja prilikom formiranja Odbora povjerilaca i kasnije prilikom glasanja za Plan reorganizacije koji treba da bude predstavljen u septembru.
Ono što je sigurno, Vlada je krajem sedmice prijavila oko 170 miliona eura potraživanja na ime aktiviranih garancija za tri kredita kod OTP, Dojče i VT banke, odloženih poreskih obaveza koje nije KAP platio; kao i 15 miliona eura po osnovu prošlogodišnje cesije za prebijanje dugova na relaciji KAP-EPCG-Vlada. Elektroprivreda je prijavila 45 miliona eura duga po osnovu neplaćenih računa za utrošenu struju, dok je CEAC prijavio za sada 50 miliona eura, koliko mu navodno duguje KAP. U potraživanje će svakako ići i novčani iznos tužbe CGES-a prema KAP-u, zbog krađe struje iz Evropske interkonekcije.
Po slovu zakona, postupak stečaja podrazumijeva svrstavanje dugova u tri isplatna reda, prema činjeničnom stanju koji sačini stečajni upravnik. U prvom isplatnom redu su sva potraživanja radnika po osnovu zaostalih plata i naplata izvršnih sudskih presuda. U drugom isplatnom redu su zaostale neplaćene obaveze državi po osnovu poreza i doprinosa. Treći na redu su svi ostali dugovi. Radnici su najavili prijavu potraživanja od 2,3 miliona eura, na ime zarada, a Sindikat 3,6 miliona eura na osnovu povlačenja sredstava iz Stambenog fonda.
Tačan iznos prijavljenih potraživanja znaće se tokom ove sedmice (za 15. avgust je zakazano ročište), a na stečajnoj upravi je da procijeni koja su od podnijetih potraživanja- validna.
Ono što se može očekivati je naduvavanje potraživanja od ruske strane, pa se ne treba čuditi ukoliko Rusi (CEAC, En plus grupa, VT banka) prijavi i - par stotina miliona eura potraživanja!
Sličan slučaj imali smo kod Željezare, koja je uspješno prodata iz stečaja turskom Toščeliku, a čiji je stečajni upravnik bio upravo Veselin Perišić. On je kao stečajni upravnik Željezare, odbio da prihvati nerealna potraživanja Rekupera, partnera nekadašnjeg vlasnika nikšićke kompanije od 40 miliona eura, pa se pretpostavlja da će i u slučaju KAP-a postupiti potpuno isto. Vlada priželjkuje da u slučaju KAP-a- reprizira slučaj Željezare i proda ga iz stečaja renomiranom partneru.
Njemački ministar pominjao privatne njemačke investicije: Strateški gledano, ulazak jakog investitora iz ekonomski najjače države EU značio bi i pozitivan impuls za politički imidž Crne Gore među zemljama EU, ali bi i samom Đukanoviću otvorio mnoga vrata u Berlinu koja mu baš i nijesu bila širom otvorena.
Upravo su crnogorski premijer i njemački ministar za privrednu saradnju i razvoj Dirk Nibel na sastanku prošlog četvrtka, konstatovali da bi crnogorsko-njemačku privrednu saradnju najbolje bilo nastaviti kroz privatne investicije. To, međutim, ne znači da će HGL - ukoliko pošalje povoljnu ponudu - automatski dobiti KAP.
Naime, po slovu zakona, prodaja iz stečaja je tako koncipirana da se cijeni ponuđeni novac, a ne investicije. Tako da će se novi partner za KAP, ukoliko bude više ponuda, morati dobiti putem liciticije i ko ponudi više novca. Šef menadžerskog tima Nebojša Dožić je početkom avgusta saopštio da osim HGL-a, za KAP ima još zainteresovanih investitora. Ipak, zvanične ponude za preuzimanje KAP-a još nema.
Odlučujuća dva mjeseca za sudbinu KAP-a: Stoga će naredna dva mjeseca biti odlučujuća za sudbinu KAP-a, jer će se u tom periodu znati da li će podgorička fabrika, opterećena dugovima od 380 miliona eura- opstati.
Najveći crnogorski izvoznik se, trenutno, nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja. Osim pomenutih dugova i lošeg međunarodnog imidža zbog krađe struje, Kombinat koristi prastaru tehnologiju proizvodnje, prerađivački kapaciteti su mu ugašeni, a fabrika nema sopstveni izvor energije niti dugoročni ugovor o snabdijevanju energijom. Jasno je da KAP ne može opstati bez modernizacije, drastičnog rezanja troškova i obnove nekadašnjeg reprolanca sa Boksitima i Lukom Bar.
Ukoliko se ponuda Njemaca ili ostalih potencijalnih investitora pokažu kao nerealne, alternativa mora biti zatvaranje podgoričke fabrike koja je u proteklih pet godina na ime aktiviranih garancija, subvencija struje i opraštanja poreza, koštala poreske obveznike 200 miliona eura.
Predrag ZEČEVIĆ
