Đurović, u otvorenom pismu predsjedniku Ustavnog suda Milanu Markoviću, ističe kako su pravne nauke „veoma složena aktivnost ljudskoga uma, ali da kada se želi izbjeći utvrđivanje istine i pravično suđenje o njoj, onda najčešće pribjegavaju paragrafima“.
- Takve pravne vještine sjećamo se, mi stariji, veoma dobro, pošto je u nekom prošlom političkom sistemu, kao i u svim partitokratijskim, to česta praksa koja omogućava sudovima i sudijama da izbjegavaju konflikte sa vlašću, pri tome ne mareći puno za interese oštećenih. Očigledno, vašem sudu nije nepoznata takva praksa i ona je u ovom slučaju demonstrirana veoma rigidno, legitimišući sebe ne kao istinski Ustavni sud, već kao sud koji se štiti od eventualnih konfrotacija sa onima koji vladaju, kaže Đurović u pismu.
On kaže da ne treba sumnjati u to da je Marković na funkciju predsjednika suda došao kao univerzitetski profesor kome je poznatija i bliža bila vrijednost pravne nauke kojom se pravično sudi tek kada se utvrdi istina, pa čak i po cijenu izbjegavanja paragrafa.
- Uostalom, „paragrafi“ se stalno mijenjaju, administrativnim putem ili kroz sudsku praksu. Tu najvišu vrijednost pravne nauke, a naročito Ustavnog suda da na istini štiti od nasilja, pa makar ono dolazilo, kao najopasnije, od onih što vladaju, što je nažalost, slučaj i ovog puta, Vaš sud je izbjegao, navodi Đurović.
Vlada je prije dvije godine prestala da finansira akademske naknade članovima CANU, za redovne oko 900, a vanredne 700 eura mjesečno. Odluka je donijeta nakon što je CANU odbila da na način koji Vlada želi, primijeni Zakon o CANU, odnosno da u svoje članstvo primi akademike Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Zaključkom Vlade od 30. Avgusta 2012, CANU je blokiran žiro-račun, stopirane akademijske naknade i novac za naučno-istraživačke projekte. CANU je zatim ustala sa tužbom pred Upravnim sudom koji je odbacio tužbu i proglasio se nenadležnim. Đurović je tada preko medija vodio žustru polemiku sa predsjednikom Upravnog suda Branislavom Radulovićem revoltiran što je Upravni sud odbacio tužbu, kao i zbog stava suda da Vlada ima zakonska i ustavna ovlašćenja da donosi odluke kojima uređuje odnose u vođenju unutrašnje politike, pišu Vijesti.
