Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije mr Aleksandar Damjanović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je nerealna najava bivšeg izvršnog direktora KAP-a Jurija Moisejeva o tužbi En plus grupe protiv Crne Gore u iznosu od milijardu eura zbog falsifikovanja finansijskih izvještaja. Damjanović smatra da je priča vjerovatno motivisana ličnim razlozima Moisejeva, ali i da pokazuje nastavak netransparentnih odnosa nekadašnjih strateških partnera Vlade i CEAC-a.
- Ta cifra je 25 puta veća nego što je bio dogovor između Vlade i CEAC-a , koji nije prošao kao prvobitni predlog zaključaka (predlog poravnanja) pred parlamentom, po kome bi Rusi za 40 miliona eura izašli iz KAP-a, kazao je Damjanović za Portal Analitika.
Damjanović, koji je i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet smatra da je rebalns budžeta nepotreban i da je moguće riješiti problem dugova u trouglu KAP – EPCG - država bez rebalansa.
- Radi se o dužničko–povjerilačkim odnosima sa kompanijama, sada faktički pod “kapom” države Crne Gore: dakle KAP-a, koji je pod ingerencijom Privrednog suda, i EPCG, u većinskom vlasništvu države, kaže Damjanović.
ANALITIKA: Da li je za SNP prihvatljiva inicijativa Demokratskog fronta o zajedničkom nastupu svih opozicionih stranaka na jednoj listi na eventualnim vanrednim parlamentarnim izborima?
DAMJANOVIĆ: Ozbiljne inicijative zahtijevaju ozbiljan način komunikacije između političkih subjekata. Umjesto odgovora na medijske inicijative o zajedničkom nastupu na vanrednim parlamentarnim izborima, iako je svega desetak mjeseci prošlo od kada su posljednji izbori održani, SNP je svjesna odgovornosti i - kao najorganizovanija opoziciona partija u Mojkovcu i Beranama – ponudila na ozbiljan način razgovore o modelu nastupa na lokalnim izborima. Izbori u Mojkovcu su, za razliku od državnih, izvjesni i desiće se najkasnije u novembru tekuće godine, a na njima će svakako doći do političkih promjena, odnosno odlaska DPS – SDP koalicije u opoziciju. Uprkos nekoliko pisanih poziva za razgovore koje smo uputili opozicionim partijama u Mojkovcu, već dva mjeseca - nema konkretnih odgovora od njih, osim što se od nas traži odlaganje razgovora, iako se izbori već bliže.
ANALITIKA: Znači, čeka se Mojkovac?
DAMJANOVIĆ: Zato u Mojkovcu već sprovodimo predizborne radnje, kako bi spremni dočekali izbore i promjenu vlasti, istovremeno očekujući da ostale opozicione partije pokažu odgovornost, prije svega prema opozicionim biračima i, kaonačno, odgovore na naše pozive. Nakon eventualnih razgovora o modelu nastupa na izborima u Mojkovcu, odnosno Beranama, moguće je razgovarati i o drugim temama, pa i o nastupu na ostalim lokalnim izborima, a ove godine se isti još očekuju na Cetinju i u Petnjici.
ANALITIKA: Koliko su uopšte realni vanredni parlamentarni izbori i da li očekujete dogovor DPS-a i SDP-a o rebalansu budžeta?
DAMJANOVIĆ: Vanredni izbori ne zavise od “dogovora” koalicionih partnera na vlasti oko rebalansa budžeta i to je više puta rečeno od njihovih najuticajnijih predstavnika. Međutim, od „dogovora“ o rebalansu, pri tome još i neprincipijelnom, kako su nas i do sada „čašćavali“ DPS i SDP, svakako zavisi ekonomska budućnost u Crnoj Gori, koja je sa ovakvom koalicijom veoma neizvjesna. I kada smo raspravljali o rebalansu na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, rekao sam da će isti biti povučen, a da će novi predlog pratiti i novi „dogovor“, koji će vjerovatno uključiti i kadrovske promjene u sadašnjoj Vladi.
Sačekajmo septembar i eventualno novi predlog rebalansa, za koji mi u SNP-u smatramo da je nepotreban, uz ocjenu da nikakve kadrovske promjene ovakvu „lutajuću“ Vladu ne mogu učiniti boljom, odnosno efikasnijom.
ANALITIKA: Kako komentarišete najave En plus grupe da će tužiti Crnu Goru u ukupnom iznosu od milijardu eura zbog navodnog falsifikovanja finansijskih izvještaja prilikom kupovine KAP-a?
DAMJANOVIĆ: Ne bih posebno komentarisao tvrdnje bivšeg izvršnog direktora KAP-a Moisejeva koji je, vjerovatno iz ličnih razloga, iznio tvrdnje o eventualnoj tužbi vrijednoj milijardu eura. Ta cifra je 25 puta veća nego što je bio dogovor između Vlade i CEAC-a , koji nije prošao kao prvobitni predlog zaključaka (predlog poravnanja) pred parlamentom, a po kome bi Rusi za 40 miliona izašli iz KAP-a. Sama činjenica da raspon ide od 40 miliona eura do milijardu govori o nerealnosti, da ne kažem – neozbiljnosti, i netransparetnom odnosu između nekadašnjih strateških partnera.
U svakom slučaju, još jednom su dobili na značaju zaključci koje smo usvojili o KAP-u o tome da DRI treba da odradi, prije svega, reviziju dugova i eventualno reviziju cjelokupnog poslovanja od momenta privatizacije kako bi se zvanično utvrdilo pravo stanje dugova KAP-a. To će biti jedan od ključnih repera kada se bude donosila konačna odluka o statusu KAP-a.
Prema tome, tvrdnje gospodina Moisejeva i odbranu Vlade smatram kao nastavak kako netransparentnih, od privatizacije, tako i neformalnih odnosa i neugovornih obećanja koje su partneri CEAC i Vlada jedan drugom davali.
To svakako nema težinu kada se Studijom bude utvrđivala održivost KAP-a, jer će jedino mjerodavno biti realno stanje obaveza i dugova koje se utvrdi kroz reviziju.
ANALITIKA: Da li je moguće teoretski riješiti problem dugova u trouglu KAP-EPCG-Država bez rebalansa?
DAMJANOVIĆ: Naravno da jeste. Radi se o dužničko–povjerilačkim odnosima kompanija, sada faktički pod „kapom“ države Crne Gore: dakle KAP-a, koji je pod ingerencijom Privrednog suda, i EPCG, u većinskom vlasništvu države.
Ponavljam, ukoliko KAP nastavlja sa poslovanjem, u vremenu trajanja novog šestogodišnjeg ugovora o snabdijevanju električnom energijom, za koji je EPCG izrazila spremnost da se potpiše, treba u ratama sa redovnom fakturom postepeno izmiriti postojeći dug KAP-a za utošenu struju, i to je trošak koji KAP može podnijeti. Napominjem da je dug KAP-a prema EPCG tek nešto više od deset odsto do sada poznatih dugova, dok se drugi dugovi gotovo i ne pominju u javnosti, što svakako ima svoju političku pozadinu. Istovremeno, pošto se radi o približnim iznosima, EPCG bi izmirivala svoj dug za poreze i doprinose prema državnom budžetu u istom obimu i dinamici.
Ako KAP stane sa radom, onda je rješenje dosljedna primjena Zakona o poreskoj administraciji i povećanje vlasničkog udjela države u EPCG-u, koji je sada na nivou od 55 odsto, odnosno pretvaranje duga u državne akcije.
ANALITIKA: Kako gledate na poziciju italijanskog investitora u EPCG i da li je država poštovala sve obaveze prema njima?
DAMJANOVIĆ: Italijanski investitor A2A je jedan od najvećih u crnogorskoj istoriji, a ako tome dodamo i investicije Terne, odnosno projekte koji su u početnoj fazi realizacije, onda je jasno da se radi o ozbiljnim projektima kompanija koje dolaze iz jedne od najjačih evropskih ekonomija i Crnoj Gori, svakako, naklonjene Italije.
Zato se moraju poštovati ugovorne obaveze, kako od crnogorske strane, tako i od investitora. jer je ubrzani energetski razvoj Crne Gore obostrani interes. Ako je neko pokušao da prevari investitore i dovede ih u zabludu dajući lažna obećanja i prikrivajući činjenično stanje u energetskom sektoru, onda odgovorna Vlada mora takve pozvati na odgovornost, bez obzira na kojoj se funkciji nalazili. Od ovakve Vlade je to teško očekivati, jer je odgovornost uvijek bila njena najslabija „karika“, i to je još jedan od razloga zašto su Crnoj Gori potrebne političke, ekonomske, pa i generacijske promjene i stvaranje ambijenta u kome se najave arbitražnih tužbi neće svako malo potezati kao epilog ključnih privatizacija. Umjesto toga, bolje bi bilo da predstavnici crnogorske Vlade sjednu za sto i sa svojim italijanskim kolegama riješe postojeće problem u zajedničkom interesu obije države i njihovih kompanija.
ANALITIKA: Da li će SNP imati amandmane na rebalans u septembru?
DAMJANOVIĆ: SNP će sačekati da vidi šta novi predlog nudi, ako rebalansa uopšte i bude. A možda će se „nesporazumi“ DPS–SDP riješiti kroz predlog budžeta za narednu godinu, „kompromisnom podjelom kolača“ u već čuvenoj proporciji 80 : 20 odsto. Predlog rebalansa koji je povučen na sjednici Odbora 1. avgusta nije ostavljao prostor za amandmansko djelovanje, a razloge smo detaljno obrazložili u javnosti. Umjesto sličnog predloga, Vlada bi trebalo da poštuje skupštinske zaključke koji su, na predlog SNP, donijeti uz ovogodišnji budžet, nastavi sa tek započetom poreskom reformom, uvede progresivno oporezivanje - da više plaća onaj koji više zarađuje, odnosno ima. Takođe, treba dati punu podršku daljem razvoju Poreske uprave, srcu svakog finansijskog sistema, do kraja je osloboditi političkog uticaja i ostaviti joj odriješene ruke za širenje poreskog obuhvata, ali i za efikasnu i neselektivnu naplatu, kako zaostalih, tako i tekućih poreskih obaveza.
ANALITIKA: Nakon usvajanja ustavnih promjena uz pomoć SNP-a i Pozitivne, djelovi DF-a su vas optužili da ste „prodali srpski jezik“. Kako gledate na te optužbe?
DAMJANOVIĆ: Ustavne reforme su ključan podsticaj promjenama u Crnoj Gori, naročito kroz stvaranje uslova za slamanje organizovanog kriminala i korupcije. SNP je u tom smislu dao svoj doprinos i naše trenutne političke akcije su usmjerene u pravcu primjene Ustavnog zakona i kadrovskih promjena koje se očekuju u pravosuđu i tužilaštvu. Uporedo sa tim, predstavnici SNP daju ogroman doprinos radu radne grupe, koja kroz predlog seta izbornih zakona treba da vrati povjerenje u izborni proces, što je Skupština Crne Gore, na inicijativu DF-a, i zaključila ogromnom većinom poslanika 31. maja tekuće godine.
Na drugoj strani, oni koji u nedostatku inicijative „optužuju“ SNP, najbolje znaju da su, glasajući protiv ustavnih promjena, u stvari glasali za postojeći sastav Ustavnog suda, postojeće čelnike tužilaštva i pravosuđa, dakle za iste one za koje i sami izjavljuju da su pod političkim uticajem vlasti i da su odgovorni za izborne krađe, korupciju i sl.
ANALITIKA: Šta je sa srpskim jezikom?
DAMJANOVIĆ: Ravnopravnost srpskog jezika u Crnoj Gori, kao dokazane lingvističke većine, jeste i programsko načelo SNP za koje se politički borimo, i borićemo se do ostvarenja tog načela. Uvjeren sam da će se identitetske podjele u Crnoj Gori riješiti na zadovoljstvo većine građana u Crnoj Gori, a SNP će tome dati puni doprinos. Podsjetiću da je te podjele raspirio upravo postojeći Ustav, a i vrapci na grani znaju ko je i kako glasao za taj Ustav 2007. godine.
ANALITIKA: Da li je opzicija u slučaju Anketnog odbora za aferu Snimak doživjela fijasko?
DAMJANOVIĆ: Nije opozicija doživjela fijasko, jer Anketni odbor nije bio u posjedu opozicije, već je crnogorski parlament doživio neuspjeh, kroz činjenicu da nije uspio jasno i nedvosmisleno da ukaže na političku odgovornost za zloupotrebe državnih resursa koje su doprinjele pobjedi DPS – SDP koalicije na izborima. Taj neuspjeh će se svima vratiti kao „bumerang“, kako u pogledu kredibiliteta institucija, naročito iz perspektive međunarodnog faktora, tako i u odnosu na produbljivanje nepovjerenja vlasti i opozicije, što Crnoj Gori ne može donijeti dobro. Očekujem da promjene u pravosuđu i tužilaštvu koje će sada uslijediti, nakon ustavnih promjena, stvore uslove da afera „Snimak“ svoj epilog doživi pred relevantnim institucijama i da odgovorni za aferu budu na odgovarajući način procesuirani.
Nenad ZEČEVIĆ
