Članovi Grupe su dogovorili da se do početka iduće sedmice napravi Nacrt Izbornog zakona, koji će sadržati i predloge za uređenje DIK-a, javlja MINA.
Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta podsjetio je da je taj savez predložio da DIK ima devet članova, a da na čelu tog tijela bude profesionalac, kojeg bi birala Skupština nakon javnog konkursa.
Front je predložio i da po tri člana DIK-a predlažu vladajuće i opozicione partije, a po jednog najjača manjinska stranka i nevladin sektor.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vuk Maraš kazao je da DIK jedino može biti nezavistan, ukoliko u tom tijelu budu predstavnici koji nemaju veze sa politikom.
Maraš je kazao da će MANS danas dostaviti svoj predlog za uređenje DIK-a.
»DIK treba da vode dva tijela, Savjet za izbore i Savjet za reviziju, a članovi tih tijela moraju biti profesionalci«, dodao je on.
Mevludin Nuhodžić iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazao je da postoje različita rješenja u regionu koja se odnose na uređenje DIK-a. »U Sloveniji i u Hrvatskoj je predsjednik tog tijela na čelu Vrhovnog suda, dok su u Makedoniji na čelu DIK-a sudije Vrhovnog suda«.
Nuhodžić je naveo da je najprihvatljivije rješenje bilo da na čelu DIK-a bude predsjednik Vrhovnog suda, dodajući da je to nemoguće zbog odredbi Ustava.
On je kazao da je dobro što Front predlaže povećanje nadležnosti DIK-a. »Otvoreni smo za priču kako bi došli do najboljeg rješenja«.
Goran Danilović iz Fronta kazao je da nijesu zainteresovani da kontrolišu DIK, ali ni da dozvole vlasti da to radi.
»Svi znamo da su u DIK-u bili partijski aktivnosti, a predsjednik tog tijela je finansijski u kampanji pomogao DPS-u«, rekao je on.
Danilović je kazao da bi mandat članovima DIK-a trebalo da traje četiri, a predsjedniku tog tijela pet godina.
On je rekao da, ako da će Front, OEBS kaže da je predlog tog saveza lošiji od postojećeg, odustati od njega.
Simović je pozvao i ostale članove Radne grupe da dostave svoje predloge za uređenje DIK-a.
»Nijesam se izjašnjavao ni o jednom predlogu, smatram da do konačnog rješenja treba doći komprimisom a ne ultimatumima«, kazao je Simović.
Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) kazao je da Crnoj Gori treba drugačija izborna Komisija, ocjenjujući da predlog Fronta ne donosi promjene.
Iz CDT-a su ranije predložili da DIK bude uređen po uzoru na Državnu revizorsku instituciju, i da to tijelo isključivo čine profesionalci.
Koprivica je dodao da ne moraju svi članovi DIK da po struci budu diplomirani pravnici.
On je kazao da CDT ne bi želio da njihov predstavnik bude član DIK-a, jer, kako je pojasnio, onda ne bi bio moguć realan monitoring rada tog tijela.
Rifat Rastoder iz Socijaldemokratske partije rekao je da u predlogu Fronta ima elemenata za razgovor.
On je kazao da se zalaže za model CDT-a prema kojem bi se DIK potpuno profesionalizovao.
Član Grupe, Suljo Mustafić, kazao je da DIK nije loše radio, navodeći da predlog Fronta nudi rješenja za poboljšanje rada Komisije.
Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore kazala je da je njenoj partiji bliži model Fronta od aktuelnih rješenja koja uređuju DIK.
Član Grupe, Neven Gošović, rekao je da se Radna grupa mora opredijeliti koji je od predloženih modela najprihvatljiviji, kako bi se nadograđivao daljim izmjenama.
»Ne sumnjam u stručnost članova DIK-a, ali e njihove nadležnosti moraju dalje uređivati kako bi se poboljšalo povjerenje građana u izborni proces«, rekao je Gošović.
