On je Portalu RTCG rekao da nije potpisnik inicijative, navodeći da se obilježava sto godina od nezavisnosti Albanije. Danaj je, kako je rekao, vrlo iskusan istoričar i čovjek koji je bio savjetnik u diplomatiji.
"Dajem mu za pravo. On misli da je to najbolji put da se ponište neke odluke, ali vidjećemo koliko će uspjeti. Ima dosta ljudi koji razmišljaju na taj način. U potpunosti mu dajem za pravo da krene tim putem, ali hoće li uspjeti, to ćemo da vidimo", kazao je Siništaj, navodeći da ga niko nije konsultovao po tom pitanju.
Na pitanje da li bi potpisao takvu peticiju, Siništaj je rekao: "Naravno da bih potpisao. Zašto da ne? Peticija je peticija".
On je, međutim, rekao da takvi projekti nijesu naišli na razumijevanje u prošlosti.
"Za razliku od drugih koji su težili, recimo stvaranju nekih velikih nacionalnih ideja, poput Velike Srbije, to su projekti koji su imali drugačiji put za razliku od ovog. Neko je išao misleći da će ratom, huškanjem...ovo je put koji dozvoljava Međunarodna zajednica, i to je stvar dokazivanja pred sudom. On ide ka sudu, hoće li uspjeti, ne znam. Zato kažem da mu dajem za pravo kao čovjek, kao Albanac i političar", rekao je Siništaj.
On je podsjetio da Albanci u Crnoj Gori muku muče oko dobijanja jedne opštine.
"Vrlo teško to ide, obećava se, nikako da dobijemo to. Dopuštam kao čovjek od struke da, ukoliko je moguće, sud ispravi takve istorijske greške", kazao je Siništaj. On smatra da je stvar suda da li je moguće da se to desi. Govoreći o tome da li bi dopustio prekrajanje granica, on je rekao da ne odlučuje o tome.
"Stvar granica je stvar velikih sila. Te granice su postavljene tada i upravo Kočo Danaj, kako je to razumijem, pokušava da mirnim putem ispravi istorijske greške. Hoće li uspjeti, zavisi od velikih sila. To ne zavisi od pojedinaca", istakao je Siništaj, ističući da je teško ispraviti nešto što je pečat velikih sila.
Sa druge strane, poslanik Force Genci Nimanbegu, kazao je da nije potpisao peticiju Koče Danaja za formiranje "Prirodne Albanije", navodeći da to ne bi ni učinio. Danaj je, prema pisanju Novosti, rekao da su pojedini albanski poslanici u zemljama regiona dali potpis podrške takvoj inicijativi.
Genci Nimanbegu je kazao Portalu RTCG da nije upoznat sa medijskim navodima o peticiji, pojašnjavajući da je na odmoru i da nije u Crnoj Gori.On smatra da je u pitanju skretanje pažnje sa stvarnih problema.
"Kočo Danaj nije političar, već istoričar. Oni imaju taj luksuz da nemaju odgovornost prema građanima", kazao je Nimanbegu.
Na pitanje Portala RTCG da li bi potisao peticiju, poslanik Force je kazao da je takvo pitanje izlišno.
"Pitanje nije na mjestu. Iz mog komentara jasno je da ne bih potisao", rekao je Nimanbegu.
Peticiju, prenose beogradske "Novosti" potpisuju Albanci i u zemljama zapadne Evrope, a u medijskim nastupima Danaj objašnjava da time „žele da izvrše pritisak na međunarodnu zajednicu kako bi se ostvario cilj da svi Albanci žive u zajedničkoj državi“.
Danaj je za skopski „Dnevnik“ precizirao da će se mnogi iznenaditi rezultatima podrške, koji će biti objavljeni 28. novembra, na Dan albanske zastave.
Na konferenciji za novinare u Minhenu on je precizirao da će do tada sasvim sigurno biti prikupljeno milion potpisa Albanaca u dijaspori. Peticija će, kako je najavio, između ostalog, biti predata vladama Njemačke, Velike Britanije i Austrije.
Precizirao je da je potpis na pomenutu peticiju do sada stavilo oko 40 poslanika albanskog, crnogorskog, kosovskog i makedonskog parlamenta.
Projekat koji je pokrenuo 2010. Danaj afirmiše granice predviđene aktom od prije jednog vijeka, na Skupštini u Valoni 28. novembra 1912. godine. Protivi se izrazu „Velika Albanija“, budući da su ga, kako objašnjava, koristili „naši protivnici da zaplaše Evropu, SAD, susjede“, jer bi ta Velika Albanija „zapalila Balkan“.
"Velika Albanija je nacistički apel, vezan za juni 1941. dogovorom Ćano - Ribentrop o podjeli zona i teritorija na Balkanu. Po tom dogovoru je stvorena 'Velika Albanija', koja, realno, isključuje iz Prirodne Albanije - Preševo, Bujanovac, Vitinu, Kačanik, Kumanovo i formira četiri prefekture na Kosovu. Ne obuhvata ni Mitrovicu i sjever Kosova. Albanija u prirodnim granicama je pravni čin Skupštine u Valoni od 28. novembra 1912. To je Albanija izgrađena na osnovu četiri osmanska vilajeta, 100 odsto sa albanskim stanovništvom i albanskom većinom. U granicama od Preševa do Preveza i od Drača do Skoplja", rekao je Danaj.
Izvor:RTCG.me
