Istraživanje je pokazalo da od 30 uzoraka sokova različitih proizvođača, čak deset sadrži manje voća od količine koja je navedena na pakovanju, zbog čega u NOPS-u smatraju da je to obmana potrošače, koji umjesto voća piju šećernu vodicu, piše Informer.
Najdrastičniji primjer su, prema rezultatima istraživanja, sokovi kompanije Duga frut (Fruit) iz Kruševca. Ispitivanjem je utvrđeno da svih pet testiranih uzoraka sokova tog proizvođača ne sadrže količinu voća koja je navedena na ambalaži, zbog čega su svrstane u kategoriju neispravnih.
Tako, manje od 50 odsto voćnog sadržaja ima u litarskom soku od jabuke Duga fruta, koji nosi naziv 365, a prodaje se u trgovačkom lancu Delez (Delhaize). Slično je i s litarskim nektarom narandže pod nazivom Baš baš, na kom je navedeno da ima 50 odsto voća, što nije tačno.
»I sokovi proizvođača Vino Župa iz Aleksandrovca ne sadrže istaknutu količinu voća, a 52 odsto voćnog soka, koliko je navedeno, nema ni dvolitarsko pakovanje soka La vita klasik od jabuke«, pokazali su rezultati istraživanja.
U neispravne spadaju i sokovi kompanije Takovo iz Gornjeg Milanovca, čija litarska kajsija ima manje od navedenih 40 odsto voća, a jabuka manje od 51 odsto.
Predsjednik NOPS-a, Goran Papović, rezultate istraživanja kvaliteta voćnih sokova smatra poražavajućim.
»Istraživali smo najzastupljenije sokove koji se prodaju u Srbiji, a analize su rađene u referentnim laboratorijama. Rezultati su poražavajući. Neshvatljivo je da uzgajivačima voće propada, jer ne znaju šta će s njim, dok s druge strane proizvođači na njemu štede«, konstatuje Papović.
On je kazao da će zbog takvog ponašanja proizvođača pozvati potrošače na bojkot njihovih sokova.
»Sokovi proizvođača iz Aleksandrovca i Kruševca i 2009. godine kada je rađeno slično istraživanje, nijesu imali dovoljno voća. Očigledno se za četiri godine nije ništa promijenilo«, saopštio je Papović.
On smatra da je nedopustivo da se na deklaraciji navodi jedno, a prodaje nešto drugo.
»Zato ćemo s punim pravom pozvati građane da prestanu da kupuju te sokove«, naveo je Papović.
Saradnik Centra za slobodno tržište, Aleksandar Stevanović, kazao je da je najbolji lijek protiv takvih obmana konstantan pritisak javnosti.
»Ako se takve obmane utvrde, onda u javnosti treba jasno i glasno reći koji su proizvođači prevarili kupce. Nije da će zbog takvih prevara nekome biti narušeno zdravlje, ali je ključno da se protiv takvih obmana borimo konstantnim pritiskom«, naveo je Stevanović.
On smatra da će proizvođače više pogoditi gubitak kupaca, nego plaćanje kazni.
