Američka Nacionalna arhiva objavila je u srijedu posljednju seriju Niksonovih tajnih snimaka, u trajanju od 340 sati, koji otkrivaju da su se Nikson i Brežnjev sastali 18. juna 1973. u Ovalnom kabinetu Bijele kuće uoči početka istorijskog sedmodnevnog samita dvije zemlje.
"Nas dvojica moramo da priznamo da smo na čelu dvije najmoćnije nacije i da je, i pored razlika koje imamo, od suštinske važnosti da dvije nacije, gdje je to moguće, rade zajedno", rekao je Nikson Brežnjevu.
"Ukoliko odlučimo da radimo zajedno, moći ćemo da promijenimo svijet. To je moj stav uoči početka ovih razgovora", rekao je tadašnji američki predsjednik vezano za samit.
Pored ozbiljnih tema, dvojica lidera su, poput starih prijatelja, ćaskali i o svojim porodicama, djeci, a Brežnjev je čak spomenuo da njegovog unuka uskoro očekuje prijemni ispit na fakultetu.
Razgovor je trajao jedan sat i prisustvao mu je jedino prevodilac.
Nikson je inače tajno snimio 3.700 sati materijala u periodu od februara 1971. do jula 1973. godine.
Snimci otkrivaju i da su budući predsjednici SAD Ronald Regan i Džordž Buš stariji telefonirali Niksonu nekoliko sati poslije njegovog ključnog obraćanja naciji povodom političke afere "Votergejt" kako bi mu pružili ličnu podršku.
Niksonov drugi mandat okončan je zbog skandala koji je izbio 1972. kad su lopovi povezani sa njegovim izbornim štabom upali u sjedište Demokratske partije u Vašingtonu kako bi "iskopali prljav veš" o političkim protivnicima.
Suočen sa opozivom (impičmentom) i mogućim krivičnim gonjenjem zbog opstrukcije vladine istrage, Nikson je konačno 9. avgusta 1974. podnio ostavku, čime je postao jedini američki predsjednik koji je to učinio.
Regan i Buš su u znak podrške kasno uveče telefonirali Niksonu 30. aprila 1973. pošto se Nikson obratio naciji.
Nikson je tokom govora branio integritet Bijele kuće, insistirajući da nije bio ni na koji način povezan sa upadima u prostorije Demokratske partije.
On je u govoru istakao da se zalaže da budu kažnjeni svi oni koji su bili uključeni u kriminalne aktivnosti, navodeći da je kriv što je prebacio odgovornost za rukovođenje izbornom kampanjom na one koji su "donijeli loše procjene i loše postupali, misleći da čine dobro".
Ranije tog dana, trojica visokih zvaničnika u republikanskoj administraciji podnijela su ostavku zbog "Votergejta", uključujući Niksonovog bliskog saradnika i i javnog tužioca, podsjeća AP.
Regan, koji je u to vrijeme bio guverner Kalifornije, rekao je Niksonu da je obraćanje naciji bilo najbolje što je mogao da učini.
"Možete da računate na nas. Mi smo i dalje uz Vas, svjesni smo kroz šta prolazite i kroz šta ćete prolaziti i hoću da znate da ste u našim molitvama", rekao je Regan.
Iste večeri pozvao ga je i Buš stariji koji tek što je bio postavljen za predsjednika Republikanskog nacionalnog komiteta.
On je Niksonu, koji je bio 37. predsjednik SAD, rekao da je sa "velikim ponosom" pratio njegov govor.
Nikson mu se požalio na komentare novinara poslije govora, odbrusivši na svoj poznat način - "Narod me je razumio. Dođavola sa novinarima".
"Pozivi budućih predsjednika Amerike su od velikog značaja i pokazuju pod kolikim je pritiskom Nikson bio i koliko mu je bila potrebna podrška za krizu u kojoj se našao", smatra analitičar sa univerziteta Virdžinija Ken Hagis.
Hagis, koji je proučavao objavljene snimke, kaže i da je to bila jedna od najgorih noći u Niksonovom životu.
Snimci otkrivaju i da je Niksonov sekretar za štampu Ron Zigler izvještavao predsjednika o mogućim otkrićima koja bi u budućnosti mogao da objavi novinar "Vašington posta" Bob Vudvord, koji je pisao o "Votergejtu".
Uprkos skandalu koji ga je sve više pritiskao, Nikson je ostao aktivan u svjetskoj politici, pa se na jednom od snimaka može čuti kako jednom od svojih saradnika govori da su Kinezi "najsposobniji narod na svijetu".
On je izražavao interes za što tješnju saradnju SAD sa Kinom, opisujući taj odnos od ključnog značaja za mir u svijetu.
Osim ovog materijala, Arhiva je objavila i više od 140.000 stranica dokumenata, dok na stotine sati snimljenog materijala nijesu još objavljeni iz privatnih, ali i razloga nacionalne bezbjednosti.
Svi ranije objavljeni snimci pokazuju da je predsjednik Nikson bio paranoična osoba, opsjednuta porodicom Kenedi.
Senatora Teda Kenedija je smatrao političkom prijetnjom zbog čega je naredio da bude praćen u nadi da će ga uhvatiti u nekoj aferi.
Izvor: tanjug, novosti.rs
