Arheolozi smatraju da su tuneli korišćeni za transport robe, stoke i robova, na kolicima koje su vukli volovi.
Hadrijanov kompleks izgrađen je u 2. vijeku i površine je oko 300 jutara (1km²) i obuhvata 30 zgrada. Kada je Rimsko carstvo palo, vila je opljačkana i oštećena, ali je podzemni kompleks ostao netaknut.
Navodno, Hadrijan nije volio palatu na Palatinu zbog velike gužve i želio je mirnije mjesto za život iz kojeg će vladati Carstvom. U tu svrhu je vila izgrađena poput stambene palate, a poštanski sistem je povezivao sa Rimom. Poslije Hadrijana, vilu su koristili i ostali carevi, a nakon pada Rimskog Carstva vila je djelimično uništena. Proučavanje spomenika Hadrijanove vile odigralo je presudnu ulogu u otkrivanju elemenata antičke klasične arhitekture u renesansi i baroku. Takođe je značajno uticala na mnoge arhitekte i dizajnere u 19. i 20. vijeku.
Vilu je 1999. UNESKO proglasio lokacijom svjetskog naslijeđa, a trenutno se radi na raščišćavanju tunela kako bi do kraja godine mogao da se ponudi turistima za obilazak.
