Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović je ocijenio, u razgovoru za Portal Analitika, da nijesu realne najave o otvaranju poglavlja 23 i 24 u oktobru ove godine. Radulović smatra da je kraj novembra ili prva polovina decembra prvi mogući rokovi za otvaranje ta dva ključna poglavlja.
- Mislim da do pomaka može doći krajem novembra, ali je decembar značajno realniji rok. Mi smo dokumente i akcione planove predali tokom jula, a u avgustu je sezona godišnjih odmora i u mnogim zemljama nema neke velike aktivnosti kao i kod nas. Na kraju krajeva, sam datum i ne bi trebao da bude predmet polemike, jer je najmanje važno da li će se ta poglavlja otvoriti mjesec prije ili kasnije, kazao je Radulović za Portal Analitika.
Govoreći o dinamici procesa integracija regiona, Radulović je kazao da u odnosu na Srbiju, Crna Gora ima značajnu prednost u procesu evropskih integracija, te da je ona izražena u tehničkom, vremenskom i organizacionom smislu.
- No, moram naglasiti da je izbor Tanje Miščević za funkciju glavne pregovaračice izuzetno dobar, jer gospodja Miščević ima kapaciteta i mogućnosti da snažno pogura cijeli proces i u Srbiji i ono što je važnije na relaciji Beograd – Brisel, smatra Radulović.
ANALITIKA: Da li je realna najava o otvaranju poglavlja 23 i 24 u oktobru ove godine i koje tijelo Evropske unije formalno donosi odluku o otvaranju ta dva poglavlja?
RADULOVIĆ: U ovom trenutku mislim da nijesu realne procjene da ćemo otvoriti poglavlja 23 i 24 u oktobru, jer redovna procedura - koja još traje - zahtjeva niz procedura koje su organizovane na nivou zemalja Evropske unije, kao i na nivou institucija Evropske komisije. U toj komunikaciji u trouglu Crna Gora – članice EU – Evropska komisija odvijaće se procesi u narednih mjesec i po ili dva, tako da očekujem da se do prvih rezultata o tačnom datumu dođe tek u novembru. Da li će i stvarno biti otvoreni pregovori u novembru ili decembru, ostaje da se vidi, ali mislim da na osnovu informacija koje ima treba realno i pozitivno uzeti o obzir najave o otvaranju poglavlja 23 i 24 krajem novembra ili početkom decembra.
Mislim da su medijske i političke konstrukcije o navodnim odgađanjima otvaranja pregovora u oblastima 23 i 24 više plod manjka znanja o procesu nego nekih namjera. Zato bi bilo bolje za sve da se značajno više specijalizujemo za znanja o procesu evropske integracije, pa bi time mnogima bilo jasnije kako procesi izgledaju iznutra i izbjegavali bi se nepotrebni nesporazumi. Ovo se odnosi i na medije i na političke strukture, ali i na civilni sektor u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Dakle, novembar je prvi mogući rok za otvaranje poglavlja 23 i 24?
RADULOVIĆ: Mislim da do pomaka može doći i krajem novembra, ali je decembar značajno realniji. U ovom trenutku su u toku konsultacije. Mi smo dokumente i akcione planove predali tokom jula, a u avgustu je sezona godišnjih odmora i u mnogim zemljama nema neke velike aktivnosti kao i kod nas.
U određenim državama tek treba da se to pitanje stavi na dnevni red. Kada te konsultacije budu završene, ali i unutar evropskih institucija, onda će se otvoriti pregovori o poglavljima 23 i 24. Zate, Crna Gora nije baš prioritet svakog zasijedanja Savjeta ministara, pa čak ni COREPER-a (Stalni predstavnički komitet na nivou ambasadora) i treba izbjegavati razmišljanja u kojima smo mi apsolutni centar zbivanja u EU. To je daleko od realnosti, interesovanja i prioriteta EU i smatram da treba razumjeti i poštovati redosljed institucionalnih poteza. Na kraju krajeva, sam datum i ne bi trebao da bude predmet polemike, jer je najmanje važno da li će se ta poglavlja otvoriti mjesec prije ili kasnije.
ANALITIKA: A da li je Crna Gora ispunila sve uslove za otvaranje ta dva ključna poglavlja?
RADULOVIĆ: U suštini, što se tiče formalnih uslova, Crna Gora je za sada ispunila najveći dio političkih uslova koji su bili i najznačajniji u ovom trenutku. Ono što je jako bitno - to je da nakon ustavnih promjena, zakonodavni okvir bude usvojen. i ima najava da će se to desiti do kraja ovog mjeseca. Time bi kompletirali najznačajnije političke zahtjeve.
U tom smislu, smatram da najveći dio tih uslova EU ispunjen. Oni su tu da označe početak jednog vrlo dugotrajnog procesa, ka mijenjanju cijelih struktura društvenog i političkog života Crne Gore i to najprije u pravosuđu.
Najave koje su vezane za zakonodavni okvir i promjene određenog broja tužilaca i sudija su zapravo jedna jasna politička volja da će promjene nastupiti u doglednom vremenu. Do sada je bila praksa da Evropska komisija pohvali takve afinitete i vidjećemo da li će to biti slučaj nakon Izvještaja o napretku koji će biti objavljen u oktobru. Očekujem da će generalni karakter tog izvještaja biti pozitivan.
ANALITIKA: U tom kontekstu, kako ocjenjujete kvalitet akcionih planova za poglavlja 23 i 24 koji su pominjani kao jedini uslovi za otvaranje poglavlja?
RADULOVIĆ: Što se tiče kvaliteta, treba reći da su akcioni planovi stvarani više mjeseci, da je u njih uložen veliki rad, ali i da su to dokumenta na kojima se mora dalje raditi; to su dokumenta koji moraju biti unaprijeđeni u skladu sa onim potrebama procesa i onim promjenama koje taj proces bude nametao. U svakom slučaju, akcioni planovi nijesu bili jedini uslovi, niti to mogu biti, ali su u političkom smislu bili jedan od značajnih faktora.
ANALITIKA: Mnogo se govori i o nedostatku političke volje kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Da li otvaranjem poglavlja 23 i 24 postoje mehanizmi za ozbiljniju i prije svega mjerljiviju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?
RADULOVIĆ: Ne moramo ići daleko u prošlost da bi smo izvukli sve neophodne informacije i podatke. Tu prije svega mislim na pregovarački proces Republike Hrvatske koji treba sagledati od njegovog početka pa sve do danas i puno toga biće jasnije. Znači, tražiće se sve konkretnije aktivnosti i konkretnije akcije i rezultati timova za borbu protiv organizovanog kriminala. Dakle, kako proces bude odmicao zahtjevi će biti sve uži i fokusiraniji na određene probleme u društvu, pa čak i pojedinačne situacije. Uvjeren sam da će pregovaračko poglavlje 23 i 24 biti zapravo jedna ''pokretna meta'' jer će pored već definisanih zahtjeva, nailazati i novi, koji će se izdavati kako proces bude odmicao, sa novim detaljima i problemima koji će zahtijevati intervenciju i komunikaciju između Evropske komisije i pravosuđa u Crnoj Gori. Ponavljam, to je bilo u Hrvatskoj i siguran sam da će se to desiti i kod nas, jer smo dobili rigorozniji i strožiji tretman u procesu pregovaranja.
Taj strožiji tretman će biti primijenjen i na svim drugim zemljama koje nakon nas ili paralelno sa nama budu pregovarale sa EU.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete rad Radne grupe za vraćanje povjerenja u izborni proces i da li očekujete konkretne rezultate u radu tog skupštinskog radnog tijela prije svega donošenje izbornog okvira koji će prekinuti praksu nepriznavanja izbora u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Mislim da, s obzirom na važnost rada Radne grupe, proces se mora intezivirati i da oni najzad moraju doći do kompromisnih rješenja, jer su vrlo brzo za dva mjeseca lokalni izbori u tri opštine. Ukoliko do tada ne bude nekih rezultata - ponovo dolazimo u situaciju da naiđemo na ozbiljne političke probleme i krizu na unutrašnjoj političkoj sceni. Mislim da vladajuće partije nose više odgovornosti i da moraju pokazati visoki stepen fleksibilnosti.
Smatram da se relativno brzo možemo dogovoriti oko određenih jasnih i transparetnih pravila koje će poštovati sve strane u političkoj igri. Smatram da su prijedlozi koji su došli iz civilnog sektora itekako realni i da ih treba vrlo pažljivo proučiti. Ti prijedlozi su ono što je najbliže jednoj poštenoj i fer izbornoj utakmici koja vraća povjerenje u cijeli izborni proces.
ANALITIKA: Nedavno ste kazali da je Crna Gora dobila snažnu konkurenciju na Zapadnom Balkanu kada je u pitanju proces evropskih integracija. Koliko su realne najave iz Srbije, a i iz nekih drugih evropskih država, da bi ta država, a ne Crna Gora mogla postati naredna članica EU?
RADULOVIĆ: Svakako da je dobro da smo najzad dobili konkurenciju, ali vidjećemo kada će ta konkurencija početi konkretno da pregovara.
ANALITIKA: Postoje najave za januar...
RADULOVIĆ: To ćemo tek da vidimo. Nadam se da će naši prijatelji iz Srbije process započeti što skorije, ali treba ipak sačekati decembarsko zasijedanje Evropskog savjeta i vidjeti kada će formalno započeti taj proces kada je Srbija u pitanju. Crna Gora ima značajnu prednost u procesu evropskih integracija i ona je značajna u tehničkom, vremenskom i organizacionom smislu, tako da će biti veoma teško da ispustimo tu prednost, a takođe će biti veoma teško i drugima da dostignu nas.
No, moram naglasiti da je izbor Tanje Miščević za funkciju glavne pregovaračice izuzetno dobar, jer gospođa Miščević ima kapaciteta i mogućnosti da snažno pogura cijeli proces i u Srbiji i ono što je važnije na relaciji Beograd - Brisel.
Naravno, Crna Gora treba da pomogne, jer od napretka Srbije ne možemo imati ništa loše. Time što ćemo pokazati solidarnost i pružiti pomoć kolegama iz Srbije, možemo samo da doprinesemo sopstvenom procesu evropske integracije. No, imajući u vidu niz značajnih unutrašnjih i spoljašnih političkih problema sa kojima se suočava Srbija, ne vidim mogućnost da u nekom kraćem periodu mi budemo prestignuti od strane prijatelja iz Srbije ili bilo koje druge zemlje iz regiona. Ovo najprije, jer će i oni, poput nas, morati da se suoče i sa nizom drugih unutrašnjih pitanja, ekonomskih i organizacionih problema, koji će doći na dnevni red nakon (i ako) što ova najvažnija politička pitanja budu stavljena sa strane.
Izvjesno je da će Srbija morati da pokaže izuzetno sposobnost balansiranja u pregovaračkom procesu između teških političkih pitanja kao što su Kosovo i odnosi sa susjedima i drugi niz bilateralnih pitanja koje Srbija drži i dalje otvorenima. Nova vlada je napravila značajne pomake i za očekivati je da novo rukovodstvo u Srbiji ipak ozbiljnije krene u rješavanje tih otvorenih pitanja. Dokaz za to su pozitivne tendencije u pregovorima sa Kosovom, poboljšani odnosi sa Crnom Gorom, ali i manji pomaci u bilaterali sa drugim državama u regionu.
ANALITIKA: U kojoj mjeri regionalne incijative poput ove o ''Zapadnobalkanskoj šestorci'' - čiji je autor šef diplomatije Igor Lukšić - mogu ubrzati prosec evroatlantskih integracija na Zapadnom Balkanu i u kojoj je mjeri ona u ovim okolnostima realna?
RADULOVIĆ: Moram reći da odavno na području Zapadnog Balkana nije bilo bolje spoljnopolitičke inicijative nego što je inicijativa o ''Zapadnobalkanskoj šestorci'' .
Mislim da je ''Zapadnobalkanska šestorka'' prava formula za osnaživanje i institucionalizovanje regionalne saradnje u procesu integracije, ali i za dugoročnu izgradnju medjusobnog povjerenja u regionu i državama koje ga čine.
Ono što daje dodatnu energiju i autoritet ovoj ideji je i to da je u pitanju prva inicijativa koja je došla ''iznutra'' i koja nije nametnuta sa strane, već je originalna, regionalna, balkanska inicijativa. Ovo kažem zato što, iako je formalno nastala u Crnoj Gori, ideja mora biti inicijativa cijelog regiona i čini se da su ljudi koji stoje iza ove inicijative, premijer Đukanović i potpredsjednik Vlade i šef diplomatije Lukšić, zapravo od prvog dana imali tu namjeru da inicijativa bude regionalno vlasništo, a ne ekskluzivno naše.
Naime, kako je potpuna regionalna saradnja i izgradnja povjerenja i jedan od formalnih uslova za ulazak u EU, time što ćemo svi zajedno (6+2) forsirati regionalnu saradnju, pokazaćemo evropskim partnerima da međusobno možemo da rješavamo sve naše probleme i da izgrađujemo dalje stepene saradnje na nivou regiona.
Time bi ojačali našu poziciju unutar regiona, ojačali ekonomsku političku i svaku drugu saradnju međusobno i sa EU, a sa druge strane otvorili jednu novu perspektivu gledanja Evropske unije na sve nas.
Nenad ZEČEVIĆ
