Konferencija, koja se se danas održava u Podgorici, posvećena je napretku i izazovima u oblasti registracije u matične knjige i pribavljanja dokumentacije u zemljama jugoistočne Evrope, nakon 2011. godine, kada je usvojena Zagrebačka deklaracija.
Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Makedonija učestvovali su na Zagrebačkoj konferenciji o pristupu ličnoj dokumentaciji i građanskoj registraciji u jugoistočnoj Evropi. Tada je usvojena Zagrebačka deklaracija koja podrazumijeva set aktivnosti koje treba preduzeti na lokalnom i regionalnom nivou kako bi se izbrisala i preduprijedila apatridija.
Direktor Biroa za Evropu UNHCR-a, Vensan Košetel, kazao je danas da je, nakon Zagrebačke konferencije, preduzeto puno pozitivnih koraka i da su se desile mnoge zakonodavne i administrativne promjene.
- Istraživanje ipak pokazuje da mnogo ljudi i dalje nije registrovano i nema dokumentaciju i u opasnosti su da ostanu bez državljanstva, posebno djeca. Moramo da imamo kolektivnu odgovornost i budemo sigurni da zakonodavne i administrativne promjene koje su se desile pretoče u praktičnu realnost za te ljude, kazao je on.
Direktor Generalnog direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji zadužen za zapadni Balkan, Pjer Mirel, ocijenio je da se u proteklih par godina desilo dosta pozitivnih stvari.
On, kako je kazao, zna da je potrebno vrijeme da bi se promjene realizovale na terenu. »Jer, da bi se to desilo, morate da imate zakone, podzakonske akte, amandmane na zakone, a to je dugačak proces. Ali, osjećam istovremeno, da taj proces ipak ide dosta sporo, a posebno tempom koji nije proporcionalan potrebama ljudi o kojima govorimo", rekao je Mirel.
Tu, kako je dodao, veoma često ima nedostataka između usvojenih zakona i implementacije i, dodao je, dinamika tih reformi nije proporcionalna sa zahtjevima Evropske unije.
- Koje je vaša država dobrovoljno prihvatila da će ispuniti, bilo da se radi o državama koje su već u Uniji, poput Hrvatske ili kandidata koji pregovaraju o tome, poput Crne Gore i Srbije, koje u akcione planove moraju da inkorporiraju zahtjeve koji proističu iz poglavlja 23 i 24. To je Crna Gora već uradila, uskoro će i Srbija, kazao je Mirel.
Tu se, naveo je on, radi o osnovnim ljudskim pravima i zbog toga te stvari moraju prvo da se rješavaju.
- Imamo tu još jednu dimenziju, što duže traje proces da se nađu rješenja za ove probleme, davaćete više argumenata onima u EU koji tvrde da se reformski proces suviše sporo odvija za one zemlje koje žele da uđu u proces proširenja, rekao je Mirel.
On smatra da moraju biti pažljivi da ne upadnu u zamku i daju impresiju da se stvari poboljšavaju zbog broja seminara ili radionica koje se organizuju. "Zbog toga, u ovoj fazi, sa kolegama ovdje, smatramo da nije potrebno da imamo treću konferenciju sledeće godine".
On je poručio da bi troje predsjedavajućih željeli da, nakon par dana od održavanja konferencije, imaju rezime najvažnijih zaključaka i da zajednički potpišu pismo koje bi poslali relevantnim subjektima u svim državama i naveli prioritete.
- Želimo da apelujemo na sve da imamo otvorenu diskusiju. Ovo je težak proces, naveo je Mirel.
Crnogorski ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kazao je da je čovjek bez dokumenata u današnjem svijetu gotovo nevidljiv. "Ugroženo mu je ostvarivanje ljudskih prava, socijalna i zdravstvena zaštita, kao i ekonomski opstanak".
Prema njegovim riječima, status stranca sa stalnim nastanjenjem obezbjeđuje širok spektar prava, kao što su pravo na rad i zapošljavanje, obrazovanje, stručno usavršavanje, priznavanje diploma i sertifikata, socijalnu pomoć, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske olakšice, pristup tržištu rada i usluga, slobodu udruživanja.
- Treba istaći da je, od ukupno oko 16.000 raseljenih i interno raseljenih lica, svoj status riješilo ili će ga ubrzo definisati njih oko 11.000, kazao je Konjević.
Kako je dodao, crnogorska Vlada je posebnu pažnju posvetila rješavanju statusnih pitanja Roma i Egipćana, kao najgroženijih u toj kategoriji. »Donijete su strategije i akcioni planovi za trajno rješavanje pitanja njihovog statusa i za poboljšanje njihovog položaja«.
Prema riječima Konjevića, nadležni organi, uz podršku UN sistema u Crnoj Gori i kroz saradnju u regionalnom procesu, olakšavaju pribavljanje potrebne dokumentacije za regulisanje statusa raseljenih i interno raseljenih.
- Kontinuirano se sprovode aktivnosti na identifikaciji najugroženijih kojima je potrebna pomoć u obezbjeđivanju dokumentacije iz države porijekla i plaćanja administrativnih taksi za njihovo izdavanje, pa se u tom cilju organizuju kolektivni odlasci za Srbiju i Kosovo, pojasnio je on.
Konjević je rekao da se informativna kampanja o potrebi i obavezi apliciranja za regulisanje statusa tih osoba u Crnoj Gori, u saradnji sa UNHCR-om i drugim partnerima, sprovodila prethodnih godina u gotovo svim crnogorskim opštinama.
- Kampanja je nastavljena i ove godine, jer je ostao značajan broj raseljenih i interno raseljenih lica koja još nijesu regulisala svoj status u Crnoj Gori, uprkos činjenici da zakonski rok ističe 31. decembra ove godine, kazao je on.
Direktor Kancelarije visokog komesara za nacionalne manjine u OEBS-u, Ilze Brands Keris, poručila je da isključenost iz društva nema samo posledice po individuu, već i po društvo.
- Dokumenta i pristup dokumentima, dobijanje državljanstva je nešto o čemu je već govoreno i pitanje je prava da se imaju prava i bori protiv marginalizacije i isključenosti iz društva i obezbijedi učešće u društvu svima koji u društvu žive, kazala je ona.
izvor: mnnews.net
