-Nama ostaje da konstatujemo da je očigledno da nijesmo čitali istu odluku Višeg suda, jer sve što je banka navela, iako je navedeno u obrazloženju rješenja, nije meritorno u ovoj pravnoj stvari. Meritorno je ono što se može nazvati stavom Višeg suda, a on glasi: „po pravilu, banke ne mogu koristiti dvije ili više zaštitnih klauzula za očuvanje vrijednosti kapitala i ugovorena kamata predstavlja prihod banke za plasirani kapital i cijenu za rizik, koji banka preuzima plasmanom svog kapitala. u konkretnom slučaju bi proizilazilo da je banka ostvarila prihod i kroz ugovorenu kamatu i primjenom valutne kaluzule, pa je prvostepeni sud trebao imati u vidu da sudsku zaštitu ne uživaju oni pravni poslovi, koji bi učesnicima u obligacionim odnosima donijeli nesrazmjernu imovinsku korist“. Ovaj stav Višeg suda, koji u obrazloženju nije rekao o kakvim se poslovima radi, ali sadržaj tog stava nedvosmisleno ukazuje da se radi o štetnim ugovorima za klijente, a špekulativnim ugovorima koje je plasirala Hipo banka. To je jasno i laicima, a ne pravnim i ekonomskim ekspertima, kojih Hipo banka ima na pretek- istakao je Ćalasan.
Kako je naveo, banka je u jučerašnjem saopštenju plasirala dezinformaciju u vezi sa zadatkom vještaka finansijske struke.
-Njemu je, vjerovatno stoga što je Viši sud utvrdio da je njegov nalaz pogrešan ili mu je dat pogrešan zadatak, taj isti sud naložio da se „izjasni koliki je prihod tužilac ostvario kroz ugovorenu kamatnu stopu i primjenom valutne klauzule, koliki je bio uobičajeni prihod koji se za plasirani kapital kroz kredite sa rizicima, kao što su bili u konkretnom slučaju, ostvarivao, nakon čega će u ovoj pravnoj stvari moći da donese pravilnu i zakonitu odluku, prethodno cijeneći da li bi prihod tužioca, izražen kroz ugovorenu kamatnu stopu i primjenom valutne klauzule predstavljao očiglednu nesrazmjeru između prestacija“. Kada čitalac pročita šta je Viši sud konstatovao, a onda dao zadatak vještaku, lako će zaključiti da su stavovi CEZAP-a jasni, nedvosmisleni i da odgovaraju činjeničnom stanju i da ova NVO stvari naziva pravim imenom i da stoji iza svojih stavova. S druge strane, Hipo banka, vjerovatno zbog problema u ovoj pravnoj stvari, želi predstaviti situaciju drugačijom, a stavljanje u prvi plan bivšeg direktora Telaćevića joj služi za to.. Gospodin Tarik Telaćević u ovoj pravnoj stvari za nas nije bitan i nije bitna njegova sudbina, može on i da ode na više radno mjesto i da napreduje u karijeri- sve je to manje važno od činjenice šta je radila banka na čijem je čelu bio. Ali ostaje nejasno zašto jedan uspješan direktor „svojom odlukom“ napušta dobro pozicionirano mjesto i nas ubjeđuje da će otići na drugo mjesto, koje je po njegovim riječima neizvjesno, pa onda mi „naivni“ u sve to moramo da vjerujemo. Dakle, da li je podnio ostavku ili je smijenjen, u ovom slučaju nije bitno, i što se tiče nas, mi se ovim pitanjem više nećemo baviti. Nećemo se baviti time jer je očigledno da je grupi Hipo alpe adria zavladala zarazna bolest – čim počnu afere direktori se smjenjuju ili „daju ostavke“, a na njihovo mjesto dolaze novi, koji tvrde da oni sa aferama nemaju nikakve veze, pa okrivljuju svoje prethodnike. Dovoljno je biti u toku sa dešavanjima u našem okruženju i vidjeti kako “lete glave” uglednim biznismenima- zaključio je Ćalasan.
